Povežite se s nama

U fokusu

Patafta: Reformisti bi trebali priznati Čačićevu grešku, tužba za koncesiju teška 100 milijuna kuna je sjekira nad glavom

Objavljeno:

- dana

U tijeku je rasprava o proračunu Grada Varaždina. Na samome početku Boslij je iznio najvažnije stavke proračuna te spomenuo da su uključeni projekti poput vrtića u Hraščici, dogradnja škola. Također, proračunom bi se osigurale veće plaće djelatnicima ustanova, a tu su i odgojiteljice u vrtićima. Osigurala bi se i sredstva za veće naknade umirovljenicima, novorođenima…

– Proračun je vizija grada, ali i predmet želja – rekao je Bosilj i dodao da je dodana i stavka za eventualno održavanje referenduma o balama.

U raspravu se uključio i nezavisni Davor Patafta i pozvao na odgovornost aktere koji su političkim djelovanjem direktno ili indirektno utjecali na problematiku bala. Pritom je spomenuo bivšeg gradonačelnika Ivana Čehoka i bivšeg župana Radimira Čačića.

– Stvarno vas sve molim, pa baš da je ovo zadnja sjednica, dajte da razgovaramo bez emocija i ega. Da, prošlost je tu grozna. Ja bih tu trebao imati najviše emocija. I ja sam danas čuo gradonačelnika da nema u proračunu bala. U proračunu jesu bale. Da ne ispadne da idemo na nove izbore i radimo show. Građani nas imaju puno pravo kazniti zbog cirkusa. Ako mi tu neki ne razumijemo, kako će građanina na referendumu razumjeti cijelu problematiku i još ćemo 500 tisuća kuna baciti za referendum. Tu je i tužba za koncesiju… Apeliram, svi smo različiti, ali idemo sjesti i nešto probati napraviti – rekao je Patafta. Spomenuo je odgovornost Čehoka i Čačića te se obratio Reformistima.

– Vi isto ispred Reformista glasate za proračun, tu je 200 milijuna kuna za rješavanje bala. Ali bilo bi dobro da neke stranke, pa i Čehok, kažu da su pogriješili u prošlosti. Možda bi i Reformisti trebali reći da je i Čačić s Habušem napravio grešku. Sad podržavate 200 milijuna kuna za bale, a znamo da imamo tužbu za koncesiju tešku 100 milijuna kuna sa zateznim kamatama. To je sjekira koja visi nad glavom. Smatrate li da je tada s opcijom koju je vodio Čačić napravljena greška – pitao je Patafta Reformiste.

Predsjednica gradskog vijeća Grđan mu je odgovorila da će Reformisti podržati proračun zbog projekata.

– Ja nisam Čačić i ne mogu odgovoriti niti se ispričavati u tuđe ime. Zaključak je da ćemo proračun podržati jer su s projektnim partnerima određene stvari usuglašene – rekla je Grđan.

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje