Povežite se s nama

U fokusu

Telefoni zvone, djece kao na traci u ambulantama, ali to i ne čudi jer pedijatara kronično nedostaje u Varaždinskoj županiji

Objavljeno:

- dana

– Ma ne mogu dobiti na telefon pedijatricu moje djece ni za lijek. Zovem i 50 puta, ništa. Odem do njezine ordinacije, uvijek gužve – ističe nezadovoljna Varaždinka.

No sve ima svoje uzroke. Pedijatrijske ordinacije u Varaždinu, ali i Varaždinskoj županiji već su godinama preopterećene.

– U Varaždinu su četiri privatne pedijatrijske ordinacije i činjenica je da smo preopterećene. Sve mi imamo veći broj od standardnog broja pacijenata, koji iznosi 950 pacijenata u skrbi. Duže se čeka na pregled, nije moguće uvijek i brzo uspostaviti kontakt telefonom ili mailovima. Naša norma je obaviti 33 pacijenta dnevno, a mi obavimo svaki dan najmanje 50 do 60, ponekad 70 do 80 i više pacijenata, osobito zimi – ističe Mirjana Kolarek Karakaš, dr. med., koja stoji ispred jedne od četiriju privatnih pedijatrijskih ordinacija.

Izazovi u koroni

Posebno izazovno bilo je doktoricama u pedijatrijskim ordinacijama u vrijeme pandemije koronavirusa.

– Bile su to teške dvije godine. Na početku pandemije neizvjesnost, neiskustvo u takvim situacijama. Svi smo se bojali izolacije, tko će nam zbrinjavati pacijente za to vrijeme? Ako se razbolimo, još i gore. Pristup pacijenata se promijenio, prema uputama Nacionalnog stožera. Svatko je prije dolaska morao nazvati, dosta problema smo rješavali telefonom i mailovima. Roditelji nisu niti zvali niti dolazili zbog situacija zbog kojih danas ponovno dolaze kao nekada, kašalj od noćas, temperatura 37,7, jedan proljev i tomu slično. Bili su svjesni da zbog nekog bezazlenog stanja mogu ugroziti svoje dijete od težih bolesti. Administracija nam je oduzimala mnogo vremena tada, a oduzima nam i danas. Još se svi sjećamo onih propusnica kada se išlo iz županije u drugu županiju, iz grada u drugi grad. Naručivanje na testiranje, stavljanje na platformu, određivanje izolacije i samoizolacije. Ne ponovilo se! Svi smo se promijenili. Pacijenti su se promijenili. Ništa više nije kao prije pandemije – ističe dr. Kolarek Karakaš i dodaje da je pandemija prošla, no kod njih je još uvijek izazovno.

– Brojke najbolje govore za sebe. Naše čekaonice su naše liste čekanja, čeka se najviše taj jedan dan, dok se na usluge u bolnicama čeka mjesecima. I mi smo specijalisti, ali na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Pandemija je prošla, ali i dalje se puno zove telefonom, šalju mailovi, nemoguće je na sve odgovoriti brzo i odmah, mi radimo svoj posao pregledavanjem djece, cijepljenjem. Uza sve to, hodnici su nam ponovno puni. Sve je dobro kada su roditelji razumni i znaju da će sve obaviti uz dozu strpljivosti. Sve što je na silu i na brzinu nije dobro – dodala je varaždinska pedijatrica.

Nedostatak

No nisu samo u Varaždinu prepune pedijatrijske ordinacije, tako je i u cijeloj Varaždinskoj županiji.

– Nedostatak liječnika specijalista primarne pedijatrije problem je s kojim se bore gotovo sve zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, pa tako i Dom zdravlja Varaždinske županije. O tome da na tržištu rada nema specijalista pedijatrije govori i podatak da je javni natječaj za zapošljavanje specijalista pedijatra u našoj zdravstvenoj ustanovi kontinuirano otvoren, no na njega nije pristigla nijedna molba – ističe dr. sc. Jurica Veronek, ravnatelj Doma zdravlja Varaždinske županije.

Naime, broj osiguranih osoba koje mogu biti opredijeljene po timu u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece utvrđuje se prema standardu Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Propisani broj osigurane djece po timu u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece je minimalni broj djece od 750, standardni broj djece od 950, dok je maksimalni broj 1150 upisane djece u dobi od 0 do 7 godina.

Alternativa

U mjestima gdje nema mogućnosti izbora doktora specijalista pedijatrije djeca se upisuju kod doktora specijalista opće/obiteljske medicine, odnosno kod doktora medicine koji mora imati opremu sukladno zahtjevima za obavljanje djelatnosti pedijatrije propisanima člankom 16. stavkom 5. točkom 2. Pravilnika o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti.

– Doktor medicine/specijalist opće/obiteljske medicine ugovoren u djelatnosti opće/obiteljske medicine ima pravo ugovoriti provođenje zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja za osigurane osobe starije od 7 godina, a iznimno i za djecu u dobi od 0 do 7 godina ako prema mjestu prebivališta, odnosno boravka, djeca navedene dobi nemaju mogućnost izbora doktora specijalista pedijatra ili u slučaju takvog izbora roditelja/staratelja – ističe Veronek.

Mrežom javne zdravstvene službe u djelatnosti zdravstvene zaštite predškolske djece na području Varaždinske županije predviđeno je ukupno 13 pedijatrijskih timova. Ugovoreno je devet pedijatrijskih timova, i to po jedan u Novom Marofu i Ivancu te četiri u Varaždinu, a Dom zdravlja u svom sastavu ima tri pedijatrijske ordinacije, i to u Lepoglavi, Varaždinskim Toplicama i Ludbregu.

Napokon

U Ludbregu se izmjenjuje više pedijatrica, no sredinom srpnja Ludbreg će ponovno imati nositelja ordinacije zdravstvene zaštite predškolske djece.

– Sredinom srpnja po završetku specijalizacije vraća se Sanela Šalig, dr. med., koja će ujedno biti i nositeljica ordinacije zdravstvene zaštite predškolske djece u Ludbregu, te će time najmlađi u Ludbregu imati stalnu pedijatricu – otkriva dr. sc. Veronek.

Inače, Dom zdravlja Varaždinske županije trenutno ima tri svoje liječnice na specijalističkom usavršavanju iz pedijatrije. Specijalizacija traje pet godina u sklopu projekta financiranog u okviru Europskoga socijalnog fonda iz Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.“, čija vrijednost iznosi 14,8 milijuna kuna.

– Sve do trenutka dok sve tri liječnice ne završe specijalizaciju iz pedijatrije i ne vrate se na rad u ordinacije zdravstvene zaštite predškolske djece, Dom zdravlja kontinuirano osigurava zdravstvenu skrb najmlađim pacijentima – dodaje Veronek.

Također, Dom zdravlja je u svibnju 2017. godine u Novom Marofu preuzeo pedijatrijsku ordinaciju Damira Pikije, dr. med. spec., nakon njegova odlaska u mirovinu, a isti je radio na nepuno radno vrijeme u sastavu Doma zdravlja.

– Za cijelo to vrijeme Dom zdravlja je imao kontinuirano objavljen natječaj na koji se nitko nije javljao. Kako je ta pedijatrijska ordinacija imala broj upisane djece ispod utvrđenoga standardnoga kriterija od 950 djece te nepokrivene troškove ordinacije, uz suglasnost osnivača i HZZO-a Dom zdravlja je krajem 2019. godine zatvorio ordinaciju te je u mreži to mjesto ostalo nepopunjeno. Dakle, za otvaranje pedijatrijske ordinacije na pojedinom području potrebno je skupiti utvrđen broj djece kako bi ordinacija mogla prije svega ispuniti kriterije HZZO-a – dodaje Veronek.

Bijeg od pedijatrije

No, zašto nitko ne želi specijalizirati pedijatriju?

– Kao predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju, pritišćem sustav da odobri nove specijalizacije iz pedijatrije, i to što prije. Gradovi i Županija bi se morali uključiti. No nisu specijalizacije jedini problem. Činjenica je da se danas mladi liječnici teže odlučuju za tu specijalizaciju koja je zahtjevna, dugo traje, a odnos sustava i sredine prema nama nije zadovoljavajući – objasnila je dr. Kolarek Karakaš. Kao što je istaknuo Veronek, tri pedijatrice su pri kraju specijalizacije, ali Kolarek Karakaš ističe da to nije dovoljno za pokrivanje svih potreba. Već sada bi trebale barem tri nove specijalizacije iz pedijatrije – drži varaždinska pedijatrica.

No problem nisu samo Varaždin i Varaždinska županija. Nedostatak pedijatara je u cijeloj Hrvatskoj. S obzirom na to da je prosječna dob 54 godine, za nekoliko godina situacija će biti još gora.

– Nijedna lokalna sredina nije otok u moru, već rezultat stanja na državnoj razini. Kada je u pitanju pedijatrija na razini primarne zdravstvene zaštite, moram naglasiti da u Hrvatskoj trenutno radi 248 pedijatara, od kojih su 90 % pedijatrice. Prosječna dob je 54 godine, a iznad 60 godina su 94 specijalista pedijatrije. Po toj logici, pošto specijalizacija iz pedijatrije traje pet godina, već sada bi trebale biti barem 94 specijalizacije, a trenutno je samo 61 osoba na specijalizaciji: trećina manje od potreba, i to je veliki problem – zaključila je dr. Kolarek Karakaš.

U fokusu

U Varaždinskoj županiji poslodavcima je sve teže doći do zaposlenika, pa se okreću – studentima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prošećete li bilo kojom ulicom u centru svoga grada, nemoguće je ne primijetiti da se na gotovo svakoj trgovini ili ugostiteljskom objektu nalazi nalijepljen papir na kojem piše da traže studente za rad.

Ponuda poslova

Naime, studenti, ali i učenici završnih razreda četverogodišnjih srednjih škola, danas su vrlo traženi kao zaposlenici, a mnogo ih se i odazove pozivu poslodavaca, odnosno zaposli tijekom ljetnih mjeseci kako bi povećali svoj ionako skromni budžet.

– Od početka ove godine radilo je 4268 studenata, njih 26 % više nego prošle godine. Ponuda poslova je iznimno bogata i raznovrsna, a studenti rade doslovno u svakom kutku naše zemlje. Najveći broj naših korisnika ima prebivalište na području sjeverozapadnog dijela Hrvatske te je i najveći broj poslodavaca s tog područja. Sezonsko zapošljavanje na Jadranu je, kao i svake godine, vrlo aktualno, s tim da sada, osim hotelskih kuća, i veliki trgovački lanci (Tommy, Studenac, Spar, Lidl i drugi) nude sezonske poslove – ističe Sonja Nidogon Višnjić, mag. oec., voditeljica Student servisa iz Studentskog centra Varaždin, koji broji oko 10.000 članova u svojoj bazi korisnika, uključujući i registrirane izdvojene podružnice u Čakovcu, Koprivnici, Bjelovaru i Križevcima.

Potvrđuje nam da je poslodavcima sve teže doći do radne snage, stoga brojni poslodavci, kako na našem području, tako i na Jadranu, zapošljavaju na sezonskim poslovima sve veći broj djelatnika iz zemalja regije – Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, ali i iz Nepala i drugih tržišta jeftinije radne snage.

– Poslodavci su oduvijek u studentima prepoznavali kvalitetne povremene i privremene djelatnike i ne bi se moglo reći da je tržište studentske radne snage ugroženo zbog inozemnih djelatnika, zato što posla ima dovoljno za sve. Sezonci se zapošljavaju na duže razdoblje rada (cijelu sezonu), a studenti su idealna radna snaga kada postoji kratkoročna potreba za dodatnim zapošljavanjem – objašnjava naša sugovornica, koja je objasnila i koliko su studenti zapravo plaćeni za svoj rad.

– Minimalna studentska satnica je definirana Zakonom te je vezana za bruto minimalnu plaću u Hrvatskoj i iznosi 29,30 kuna za ovu kalendarsku godinu, uz povećanje satnice za 50 % za prekovremeni rad, rad nedjeljom, noću i blagdanom. U praksi su satnice iznad minimalne satnice, ali nam je drago da postoji zaštitni mehanizam koji garantira minimalnu satnicu. Valuta plaćanja za obavljeni studentski rad je 15 dana po obavljenom poslu, a obračun studentskih ugovora je na mjesečnoj bazi – objasnila je voditeljica Student servisa Sonja Nidogon Višnjić, navevši da svoj rad predano obavljaju tijekom cijele godine, tako i u ljetnim mjesecima, bez ljetnih stanki ili kolektivnoga godišnjeg odmora. Usto, za sve korisnike je dostupan i web-servis koji omogućava studentima kreiranje online i e-studentskih ugovora bez potrebe dolaska u urede, što zasigurno dodatno olakšava papirologiju prilikom zaposlenja.

Nastavite čitati

U fokusu

HUBOL: Neke bolnice sredinom srpnja zatražile dostavu remdesivira, Ministarstvo: Lijeka nema

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

– Bolnice koje su bile pri kraju sa zalihama remdesivira su, kada su sredinom srpnja od Službe za lijekove Ministarstva zdravstva zatražile da im se dostavi remdesivir – antivirusni lijek za liječenje COVID-19 bolesti, dobile službeni odgovor Ministarstva da remdesivira više nema i da će Ministarstvo krenuti u nabavu i obavijestiti bolnice kad nabavi lijek – ističe u priopćenju Hrvatska udruga bolničkih liječnika.

Iz Udruge dodaju da su te bolnice svoje zalihe potrošile, a da do danas, odnosno nekoliko tjedana kasnije remdesivir nije stigao u te bolnice i one ga nemaju.

Lijek remdesivir se naručuje isključivo putem Ministarstva i bolnice ga ne mogu same nabaviti.

– Lijek ronapreve, koji ministar također spominje, nema učinka u liječenju bolesti COVID-19 izazvane omicron sojem novog koronavirusa. Za liječenje jednog COVID-19 pacijenta daje se 6 bočica remdesivira. U Hrvatskoj, kaže ministar Beroš, ima ukupno 483 bočice, što je dostatno za liječenje 80 pacijenata. U bolnicama je trenutno 613 COVID pacijenata. Jasno je da su zalihe nedostatne za cijelu Hrvatsku – navode još iz HUBOL-a i dodaju: – U nekim bolnicama remdesivira je bilo i imaju ga još uvijek, ali i njihove zalihe su pri kraju. Ministarstvo se tek nakon tragične smrti Vladimira Matijanića dosjetilo zatražiti inventuru lijeka kako bi saznalo koje bolnice ga imaju, a koje ne. Kako je Ministarstvo zaduženo za distribuciju ovog lijeka, isključivo na Ministarstvu je bila odgovornost da istraži stanje zalihe lijeka po bolnicama i da ga redistribuira iz bolnica koje ga imaju u bolnice kojima nedostaje, dok ne stigne nova pošiljka lijeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje