Prva ljetna subota proglašena je Međunarodnim danom borbe protiv ambrozije. Ove godine Međunarodni dan ambrozije obilježen je 20. lipnja.

Navedeni dan izabran je 2011. godine na skupštini Međunarodnoga udruženja za ambroziju. Osnovni cilj je povećanje razumijevanja i podizanja svijesti o problemu prouzročenom korovnom invazivnom biljkom ambrozijom te poticanje javnosti na sudjelovanje u rješavanju ovog globalnoga problema. Kriterij za odabir navedenoga dana je rani vegetacijski stadij biljke koji pruža dovoljno vremena za pripremne akcije uništavanja same biljke, objavio je stampar.hr.

Rod Ambrosia sadržava oko 50 vrsta i nekoliko podvrsta od kojih je pet prisutno u Europi: Ambrosia artemisiifolia L., A. trifida L., A. coronopifolia Torr et Gray, A. maritima L. i A. tenuifolia Spreng (Slika 1). Samo jedna vrsta ambrozije, A. maritima L., porijeklom je iz Europe i zabilježena je na području mediteranske Hrvatske iako novija istraživanja dovode u sumnju njezinu prisutnost. Ambrozija je biljka 45. paralele.

Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.), biljka lijepoga imena, izuzetno je prilagodljiva, plodonosna i otporna na okolišne uvjete. U narodu je poznata pod nazivima: kratka ambrozija, limundžik, partizanka, fazanuša i pelinolisna ambrozija. Obična ili kratka ambrozija je samonikla biljka južnih predjela Sjeverne Amerike, a unesena je u Europu sredinom 20. stoljeća kao slijepi putnik u sjemenu lucerne, pšenice i crvene djeteline. Također nastanjuje područja Europe, Azije i Australije. Cvjeta tijekom kolovoza i rujna i oprašuje se vjetrom.

Njezin se pelud smatra najjačim prirodnim alergenom našega podneblja. Zbog svojega utjecaja na zdravlje ljudi, ali i na gospodarstvo, ambrozija je postala najpoznatija invazivna korovna biljka na svijetu. Najčešći je korov u kukuruzu, soji, suncokretu, šećernoj repi i povrtnicama. Procjenjuje se da će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije povećati koncentraciju peludi ambrozije u zraku četiri puta do 2050. godine.

U Europi su tri velika područja zaražena ambrozijom: Karpatski bazen/Panonska nizina, Francuska regija Rona-Alpe i sjeverna Italija. Hrvatska, osobito njezin kontinentalni nizinski dio, u epicentru je širenja ambrozije. I Varaždin je jedan od epicentara.

U Hrvatskoj je razvijena mreža zavoda za javno zdravstvo koji provode monitoring peluda u zraku i na svojim mrežnim stranicama te putem lokalnih medija svakodnevno obavještavaju javnost o dinamici alergenoga peluda u zraku. NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“ izrađuje i koordinira objavu peludne prognoze za Republiku Hrvatsku. Također, portal PLIVAzdravlje je, u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i ostalim županijskim zavodima, razvio mobilnu aplikaciju „Peludna prognoza“. Aplikacija Peludna prognoza besplatno je dostupna svim korisnicima pametnih telefona s iOS i Android operativnim sustavima.

Komentari

Komentara