Povežite se s nama

Kultura

FOTO Peta Glazbena večer kantora Florijana Andrašeca u Dekanovcu oduševila ljubitelje međimurske popevke

Objavljeno:

- dana

U čast i spomen na hrvatskog pučkog pjesnika, skladatelja, kantora, koreografa i „ezermeštra“ iz Dekanovca, protekle nedjelje po peti je put održana manifestacija „Glazbena večer kantora Florijana Andrašeca“.

Renomirani izvođači predstavili su se svojim interpretacijama pjesama koje su ostale sačuvane upravo zahvaljujući Andrašecu, uz glazbenu pratnju Međimurskog simfonijskog orkestra pod vodstvom magistra glazbe iz Belice, Danijela Požgaja.

Open air

Orkestar je sastavljen od članova Limene glazbe Dekanovec, Tamburaškog sastava Kulturno-umjetničkog društva Belica, i drugih glazbenika, koji su ove godine pratili 11 glazbenih točaka. Nastupili su Karlo Čeh, Samanta Grahovec, Josip Mezga, Cecilija Merkač, Josip Sanjković Mitrica, Filip Hozjak, Gusti Draksar, Ivana Tkalec, Tamara Korunek, Andrea i Goran Šafarić, te Lidija Bajuk. Zbog velikog interesa manifestacija je ove godine preseljena, i po prvi puta, umjesto u ambijentu Doma kulture, održana na otvorenom, na prostoru sportskog centra „Mladost“ Dekanovec, odnosno rukometno – košarkaškom igralištu. Kao uvertira u „Glazbenu večer“ poslužila je biciklijada do rijeke Mure. Sudionici su se okupili kod Doma kulture i biciklirali do Mure, gdje ih je dočekala okrepa. Organizirani su i izložba te predstavljanje oldtimera, a zainteresiranima je cijeloga dana bila ponuđena i mogućnost besplatne vožnje turističkim vlakićem.

Ezermešter

Florijan Andrašec rođen je 28. travnja 1888. u Dekanovcu, što znači da se ove godine navršila 130. obljetnica njegova rođenja. Pučku školu završio je u rodnome selu i Maloj Kaniži, a gospodarski tečaj u Buzovcu. Na poticaj Vinka Žganca u Celju se školovao za orguljaša. Do svoje smrti radio je kao crkveni orguljaš – kantor u Dekanovcu. U slobodno vrijeme bavio se zemljoradnjom, košaraštvom, bačvarstvom, izumiteljstvom, rezbarenjem, pjesništvom, skladanjem… Kao bliski suradnik dr. Vinka Žganca bavio se i pjevanjem, zapisivanjem, te obradom međimurskih narodnih pjesama. Njegove su pjesme obogatile hrvatsku tradicijsku glazbenu baštinu. Andrašec je u Dekanovcu osnovao crkveni pjevački zbor, tamburaški i puhački sastav, ogranak seljačke sloge i Dobrovoljno vatrogasno društvo. Autor je glavnog oltara župne crkve Svih svetih u Dekanovcu. Patentirao je prešu na polugu, za što je na izložbi u Rimu 1925. godine nagrađen zlatnom medaljom. Njegov usavršeni mehanizam sijačice proizvodio se tvornički. Početkom 30-ih godina prošloga stoljeća, skladatelju Krsti Odaku otpjevao je 44 međimurska napjeva, među njima i vlastite skladbe, no Odak ga je zbog ostvarivanja autorskih prava za operu „Dorica pleše“ u vlastitu korist zakinuo za koautorstvo. Godine 1953. Andrašec je objavio vlastitu zbirku pjesama „Međimurske fijolice“, zbog čega se ubraja među začetnike novije hrvatske kajkavske lirike i značajne predstavnike kajkavske popevke. Florijan Andrašec umro je 9. srpnja 1962. u Dekanovcu. Ostavio je dubok trag u pjesničkom, skladateljskom i kiparskom stvaralaštvu. Godine 1988., u povodu stote obljetnice njegova rođenja, na mjestu gdje je bila Andrašecova rodna kuća postavljena je spomen ploča, rad akademskog kipara Josipa Grgevčića. Spomen ploču dalo je postaviti Društvo folklorista Hrvatske. Općina Dekanovec je povodom 120. obljetnice rođenja u središtu mjesta postavila brončani kip, djelo dekanovskog kipara Stjepana Krnjaka.

Kultura

Prof. Tonči Matulić u Varaždinu: “Hiperprodukcija knjiga iznjedrila lošu literaturu“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Biskupijskoj knjižnici Varaždin otvoren je Mjesec hrvatske knjige koji će se obilježiti prigodnim programom kroz ćetiri susreta petkom navečer. Uz otvorenje manifestacije gost večeri u Pastoralnom centru Varaždinske biskupije bio je prof.dr.sc. Tonči Matulić, svećenik, znanstvenik, dobitnik nagrade Hrvatske knjiga godine za knjigu Metamorfoze kulture.

Uvodeći u večer voditeljica Biskupijske knjižnice Irena Gotal podsjetila je okupljene kako se Mjesec hrvatske knjige održava od 15. listopada do 15. studenog pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te da se u tom se periodu kroz raznovrsne i mnogobrojne programe promiče kulturu čitanja i pisanja kao izrazito važnih društvenih vrijednosti.


Ovogodišnja manifestacija održava se u okviru Godine čitanja, tema glasi Hrvatski autori u Godini čitanja, a  moto je: Ajmo hrvati se s knjigom!

U jednosatnom razgovoru s profesorom Matulićem voditeljica Irena Gotal potaknula je okupljene sudionike na promišljanje o važnosti i ulozi knjige, a izabrani sugovornik učinio je taj poticaj opipljivim i vrlo aktualnim.


Središnja tema razgovora bile su teme, ali i sama knjiga profesora Matulića „Metamorfoze kulture. Razgovarajući nadalje o važnosti i ulozi knjige, kao i novim čitalačkim navikama, posebno mladih ljudi, profesor Matulić je istaknuo kako je tehnika sredstvo kojim se treba služiti, ali knjiga je ta koja je središnje mjesto znanja, nepresušni medij, neovisan o struji.


Knjiga je osovina ljudskosti. „Znanje je bolje od neznanja, čitanje je bolje od ne čitanja, čitanjem dolazimo do znanja“, ta sama Božja riječ se ukoričila u knjigu.

Na pitanje voditeljice Gotal o sve jasnijim glasovima o hiperprodukciji knjiga profesor Matulić je odgovorio kako je svjestan te problematike i da ona postoji, ali je važno znati da papir svašta podnosi te da bi on radije rekao da postoji hiperprodukcija loše literature.


Treba vrednovati što je vrijedno, obogaćujuće, što je kvalitetno, što izgrađuje, što izobražava, što prenosi znanje.  O osobnom iskustvu s čitanjem i knjigom prof. Matulić je rekao da se pravi susret s knjigom dogodio za vrijeme studiranja kada je studirajući ontologiju ostao zadivljen moću znanja, moću riječi i ostalo je do danas tako.

Večeri s autorom u Mjesecu hrvatske knjige u Biskupijskoj knjižnici Varaždin nastavljaju se idućeg petka, 22. listopada u 19 sati kada će zainteresirani moći upoznati don Damira Stojića, – svećenika, salezijanca koji se kao pastoralac popularnim temama, te je jedan od najčitanijih autora u Biskupijskoj knjižnici Varaždin.

Više o svemu pročitajte OVDJE

Nastavite čitati

Kultura

U Vinici održan koncert ENDeM kvarteta i Zagreb Brass Quinteta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Koncert dva sastava – ENDeM kvartet i Zagreb Brass Quinteta održan je u petak 15. listopadap u dvorani Općine Vinica, na kojem su nastupili i domaći akademski glazbenici Mihael Hrgar, Marko Gerbus, te drugi izvođači.

Ideja o održavanju koncerta potekla je od dvoje diplomiranih glazbenika, koji osim što sviraju diljem Lijepe naše, šire glazbu i izvan njenih granica. Želja je bila da naprave koncert i mještane općine Vinica upoznaju s glazbom koju sviraju. 

Glazbena priča o Mihaelu Hrgaru i Marku Gerbusu započela je u puhačkom orkestru Vinica gdje je sve krenulo kao razonoda kojem su provodili slobodno vrijeme. Kroz obrazovanje su uložili mnogo truda u glazbu kako bi imali mogućnost svirati u različitim sastavima i orkestrima.

Međutim iz hobija se razvila i karijera, što potvrđuje izjava Mihaela Hrgara.

Pri samom početku učenja sviranja, sve je to bila moglo bi se reći nekakva zanimacija, koja možda i osobno s moje strane nije bila preozbiljno shvaćena, no na kraju nam postala je profesija. Čudo je kakvu moć glazba ima… – poručuje Hrgar.

U sastavu Zgreb Brass Quinteta. predvođeni Mihaelom Hrgarom, sudjeluju Alen Vađunec i Peter Firšt na trubama, Ante Medvidović na rogu te Mate Đuzel na trombonu. Sastav koji predstavljaju Marko Gerbus (sopran saksofon), Deni Pijanić (alt saksofon), Nereo Arbula (tenor saksofon) te Erna Čizmić Rebić (bariton saksofon), ujedno su i kolege s kojima je studirao i pokrenuo kvartet saksofona ENDeM.

Mještani i zaljubljenici u glazbu imali su prilike uživati u skladbama Albenza, Petita, Iturraldea, Offenbacha, Bernsteina, Morricona i drugih kompozitora.

Na kraju koncerta okupljenima se obratio načelnik Općine Vinica, dr.sc. Branimir Štimec, prof., zahvalivši gostujućim glazbenicima kojima je uručio prigodne poklone.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje