Povežite se s nama

U fokusu

Pitali smo HEP, Termoplin i Varkom kad nam stižu veći računi za režije, evo što kažu

Objavljeno:

- dana

Inflacija je na rekordnoj razini, stiže nam euro, cijene u trgovinama sve su veće, a u nacionalnim medijima gotovo svakodnevno upozoravaju da bi nam uskoro mogli stizati još veći računi za plin, struju i vodu.

Slijedom tih dramatičnih najava postavili smo upit HEP-u, Termoplinu i Varkomu.

Iz HEP-a nam odgovaraju da su računi za struju do sad porasli u prosjeku za 27 kuna mjesečno za kućanstva.

– Aktualne cijene električne energije za kućanstva koje su u primjeni od 1. travnja 2022. usklađene su s paketom mjera za ublažavanje rasta cijena zbog poskupljenja energenata koje je donijela Vlada RH i vrijede do daljnjega. Račun za električnu energiju za hrvatska je kućanstva u prosjeku porastao za 27 kuna mjesečno ili 9,4 posto. Što se tiče poslovnih subjekata (kupaca kategorije poduzetništvo, a to su svi kupci čija se mjerna mjesta ne koriste u stambene svrhe), bitno je razlikovati tržišnu opskrbu i zajamčenu opskrbu kupaca koji nemaju izabranog (tržišnog) opskrbljivača. Tarifne stavke (cijene) u zajamčenoj opskrbi primjenjuje HEP Elektra, ali ih određuje Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA), a ne HEP. Te se cijene utvrđuju za svako tromjesečje – kažu nam u HEP-u. Dodaju i da svi kupci mogu ugovarati uslugu opskrbe električne energije s nekim od registriranih opskrbljivača

Nova poskupljenja

 – Svim opskrbljivačima je osnovni kriterij za formiranje ponude trenutna tržišna (burzovna) cijena električne energije. Za hrvatsko je tržište referentna regionalna burza u Budimpešti. Na toj se burzi veleprodajna cijena isporuke za godišnji ugovor, s oko 50 eura za MWh u 2020. i prvoj polovici 2021. podigla krajem 2021. iznad 200 eura da bi trenutačno iznosila više od 600 eura. S obzirom na to da se ponude opskrbljivača kontinuirano usklađuju s kretanjima cijena na burzi (definiraju se u trenutku izrade za konkretnog kupca), ne postoji konkretno predviđanje promjene cijena za iduće razdoblje. Važno je napomenuti da se nove cijene primjenjuju samo na nove ugovore o opskrbi. Kupci HEP Opskrbe mogu sklopiti ugovore o opskrbi s različitim rokom trajanja – od jedne do tri godine. S obzirom na trenutno stanje na tržištu električne energije, povoljnija cijena ostvaruje se sklapanjem ugovora na dulji rok – kažu u HEP-u.

Veći računi druge godine

Iz varaždinskog Varkoma pak najavljuju da bi veći računi za vodu mogli građanima stići druge godine.

– Poskupljenje za sve kategorije potrošnje moguće je sredinom iduće godine. Izračun cijena vodnih usluga radi se po posebnoj metodologiji i ovisi o nizu faktora koji u ovom trenutku nisu poznati. Povećanje će se odnositi na sve kategorije potrošnje, dakle pravne osobe kao i kućanstva. Trenutna cijena za kućanstva s odvodnjom je 16,63 kn/m3, koja se nije mijenjala od 2011. godine – kažu u Varkomu. Pritom dodaju da bi do poskupljenja moglo doći iz više razloga: poskupljenja energenata, naročito električne energije, povećanja cijena materijala i usluga, poskupljenja goriva i održavanja, nužne korekcija plaća djelatnicima te obračuna naknade za korištenje po zahvaćenim količinama, koje bi moglo započeti 1. siječnja 2023.

Što se pak cijene plina tiče, ona se ne bi trebala mijenjati do ožujka druge godine.

Plina ima dovoljno

Termoplin d.d. je opskrbljivač u obvezi javne usluge za kategoriju kućanstva, i za tu kategoriju, cijena plina neće se mijenjati do 31. ožujka 2023. godine, i dalje ostaju na snazi cijene koje su u primijeni od 1.travnja 2022. godine. Podsjećamo da se u toj kategoriji ulazna cijena plina definira sukladno formuli koju je odredila HERA (regulator plinskog tržišta), koja je ista za sve opskrbljivače u obvezi javne usluge u RH, a temelji se na kretanju tržišne cijene plina (nizozemsko tržište) unazad 12 mjeseci – kažu u Termoplinu. Dodaju i da su osigurane dovoljne količine plina.

– Termoplin d.d. određen je opskrbljivačem u obvezi javne usluge, na natječaju 2020. godine, za razdoblje 1.4.2021.-30.9.2024. godine, i sukladno tome smo osigurali dovoljne količine plina za kupce kategorije kućanstva -kažu u Termoplinu. Dodajmo i da u slučaju proglašenja kriznog stanja u Hrvatskoj svi sudionici plinskog gospodarstva dužni su postupati sukladno Planu intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske.

Ivančani ostaju bez plina? Rješenja zasad nema

Korisnici plina čiji je distributer tvrtka Ivkom-Plin d.o.o. na području grada Ivanca nedavno su ostali iznenađeni kada im je uz račune stigla jedna poprilično neugodna obavijest.

Ivkom-Plin d.o.o., obavijestio ih je da bi s 1. listopadom 2022. cijene plina, nastave li koristiti njihove usluge, mogle drastično skočiti te su im sugerirali da ukoliko ne žele plaćati skupe račune, promijene distributera.

– Na našem distributivnom području opskrbljivač u vezi javne usluge je Gradska plinara Zagreb s cjenikom koji je javno objavljen na internetskim stranicama – kazali su, dodajući da bi njihova okvirna cijena do 31. ožujka 2023. godine iznosila 3,3 kn/m3 s uključenom subvencijom Vlade RH.

Stoga građani Ivanca mogu promijeniti svog opskrbljivača, a sudeći prema najavljenom povećanju bit će primorani prijeći na Gradsku plinaru Zagreb i biti sretni što će plaćati „samo“ 164 posto više nego sada, odnosno 3,3 kune umjesto 1,25 koliko trenutno plaćaju. Međutim, osim poskupljenja postoji još jedan problem.

Prema izjavama zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića, Gradska plinara Zagreb ima dovoljno plina za oko 300.000 kućanstava, ali nema i za nove korisnike. Stoga je čak 50-ak tisuća kućanstava diljem Hrvatske, među kojima su i Ivančani, u velikom problemu. Njima dosadašnji opskrbljivači plinom otkazuju ili poskupljuju usluge te ih upućuju na Gradsku plinaru Zagreb Opskrba, a rješenja za te zahtjeve nema.

U fokusu

U Patačićku seli Gradska vijećnica, a palača Zakmardy udomit će Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povijesni i Arheološki odjel Gradskog muzeja Varaždin napokon bi mogli dobiti krov nad glavom i idealne uvjete za prezentaciju svojih iznimno značajnih stalnih postava.

Ispostavilo se to na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Varaždina na kojoj je vijećnica Silvija Cupar postavila pitanje gradonačelniku Nevenu Bosilju o konzumiranju prava na prvokup Stanoingove palače Zakmardy.

Apsurdna situacija

– Zanima me hoće li Grad Varaždin koristiti pravo prvokupa palače Zakmardy, za što su potrebna sredstva od oko 7 milijuna kuna, a trebat će iznaći još dosta novca za uređenje i obnovu te zgrade. Istovremeno, vijećnici nemaju nikakvih informacija o projektu uređenja Žitnice, niti o razlozima zašto u njoj nisu izloženi eksponati Etnografskog odjela GMV-a. A kad već spominjem palače, zanima me i što Grad namjerava poduzeti s ispražnjenim prostorom palače Patačić na Franjevačkom trgu – rekla je HDZ-ova vijećnica Silvija Cupar.

Varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj odgovorio joj je kako je već imao nekoliko sastanaka s predstavnicima lokalne Crkve i varaždinskim biskupom mons. Radošem jer je Varaždinska biskupija izrazila namjeru da kupi palaču Zakmardy.

– Grad ima objekte koje je spreman zamijeniti s Varaždinskom biskupijom jer je, za razliku od palače Patačić, prostor palače Zakmardy iznimno zanimljiv Gradskom muzeju koji ima problema s izložbenim prostorom. Vidjet ćemo kako će završiti postupak prodaje palače Zakmardy jer je kupnja Crkvi osporena, a Gradu Varaždinu nitko nije ponudio pravo prvokupa. Palača Patačić iduće godine bit će privremeno Gradska vijećnica dok ne završe radovi na obnovi postojeće. Nakon toga dat ćemo je u najam zainteresiranima – naglasio je gradonačelnik.

Međutim, gradski vijećnici i kulturna javnost zbog kratkoće “aktualca” ostali su prikraćeni za cijeli niz zanimljivih informacija koje govore o apsurdnoj situaciji u kojoj je GMV već godinama. Primjerice, kao što je Hrvatska vjerojatno među rijetkim europskim državama koja nema stalni postav hrvatske povijesti, tako je i Varaždin zasigurno povijesno najznačajniji hrvatski grad koji nema stalni postav svoje itekako bogate i vrijedne povijesti značajne za hrvatski, ali i širi regionalni kontekst!

Stoga, zamislite situaciju kada bismo baroknog Varaždinca proveli stalnim postavom Starog grada. Taj bi vrlo vjerojatno ostao šokiran i nemalo iznenađen što se najvrjednije gradske insignije: žezlo, gradski pečati, isprave… čuvaju u Starom gradu koji je do druge polovice XIX. stoljeća bio zasebna administrativna jedinica, vrlo često neprijateljski raspoložena prema slobodnom i kraljevskom gradu Varaždinu.

Uostalom, GMV osim spomenutih vrijednosti, čuva namještaj gradonačelnika te tisuće povijesnih dokumenata i predmeta. A osim same institucije Grada, muzealci su dužni ispričati priče o značajnim (i prijelomnim) događajima iz gradske i hrvatske povijesti. Podsjećamo, izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve itekako je “kumovao”, pa čak i presudan bio baš Varaždin.

Tu su i brojne povijesne ličnosti, materijalni artefakti obrta koji svjedoče o kulturnom i umjetničkom dosegu, a da industrijsku baštinu i ne spominjemo. U Muzeju bi se štošta trebalo doznati i o urbanom razvoju Varaždina, školstvu, zdravstvu, crkvenim redovima… No, prostora za prezentaciju eksponata nema pa je sve u svemu stalni postav povijesti Varaždina (i Varaždinske županije) višedesetljetni imperativ ne samo muzejske struke već i šire javnosti.

Izgubljene godine

Pitate li varaždinske muzealce treba li sastavni dio tog budućeg stalnog postava biti i stalni postav Arheološkog odjela GMV-a, odgovorit će vam potvrdno. Jer on pak s nekoliko desetaka tisuća predmeta svjedoči o višetisućljetnom kontinuiranom življenju u našem kraju. Od neandertalaca u špilji Vinidiji, do Haltšatske kulture, Kelta, Jasa, Rimljana, prvih Slavena/Hrvata na ovim područjima, pa sve do srednjevjekovne arheologije.

Možemo pretpostaviti kako palača Zakmardy ima potencijal za smještaj i prezentaciju ovakvih postava. Štoviše, palača je povijesno vezana uz Varaždin, Gimnaziju, a kao zgrada je vrlo vrijedna rano barokna građevina, o čemu smo nedavno pisali na stranicama Regionalnog tjednika. Iz krugova bliskih GMV-u doznali smo da je sam tlocrt palače iznimno pogodan za muzejski postav (stalni, ali i povremene izložbe) jer ima na četiri etaže središnju glavnu dvoranu iz koje se ide u nekoliko manjih prostorija, što omogućava razrade tema.

A potkrovlje je pomalo futurističko i nestandardno, te bi bilo itekako zanimljivo i privlačno za muzejski prostor. Sama lokacija palače je na turističkoj ruti, unutar povijesne jezgre, pokraj ugostiteljskog objekta, relativno dobro sačuvana, dostupna, i najvažnije – s velikim zidnim površinama, a malim prozorskim. Potonje je izrazita mana Patatičke, pa i palače Sermage, jer muzejsko – galerijski prostori ne trebaju mnogo prozora. Uređenjem trga u Habdelićevoj te povijesnog konteksta palače Zakmardy (pa i na simboličnoj razini jer Zakmardy je bio preteča muzealca – prvi hrvatski arhivar) stvorile bi se pretpostavke za novu kulturno-povijesnu točku u Varaždinu.

A “oslobađanjem” pak palače Herzer u prizemlju i podrumu zgrade proširio bi se Svijet kukaca i uredio svojevrsni tematski (zabavni) park s naglaskom i inspiracijom na entomologa Franju Koščeca. Rješavanjem gotovo stoljetnog problema stalnih postava Povijesnog, Arheološkog i Etnografskog odjela Gradskog muzeja Varaždin, koji će uskoro proslaviti 100 godina, učinio bi se izniman iskorak. Ta ustanova napokon bi postala kompleksna, najznačajnija i najveća muzejska institucija u ovom dijelu Europe.

To bi, naravno, utjecalo i na povećani broj posjetitelja, turista, ali i veću konzumaciju kulture od strane domicilnog stanovništva. Nažalost, projekt uređenja Žitnice već četiri godine doslovno “vegetira”.

Novi sadržaji

Zgrada Žitnice nalazi se jugozapadno od Starog grada, unutar unutrašnjeg obrambenog prstena. Tlocrtno je oblika izduženog pravokutnika, položenog u smjeru istok-zapad. Podignuta je na mjestu ranijeg obrambenog bedema grada i jedino sustavno istraživanje zgrade obavljeno je tijekom 1985. godine, kada je obnovljeno pročelje. Svi dijelovi objekta su izgrađeni do 1586. godine, što Žitnicu čini posljednjim neistraženim biserom arhitekture u povijesnoj jezgri!

S obzirom na to da je Državni arhiv u Varaždinu započeo s radom kao dio Gradskog muzeja Varaždin, tako je i namjena Žitnice od 50-ih godina prošlog stoljeća bila čuvanje arhivske građe. Nakon 70 godina, dodjeljivanjem novog objekta Državnom arhivu Varaždin stvorene su nove pretpostavke za prenamjenu Žitnice. Sukladno odluci Gradskog vijeća, Žitnica je trajno dodijeljena na korištenje Gradskom muzeju Varaždin. Nažalost, nakon konzervatorsko-restauratorskih istraživanja koja su završila 2017. godine (provodio ih je Hrvatski restauratorski zavod iz Zagreba), u nekoliko navrata prijavljivan je projekt na Ministarstvo kulture, ali sredstva nisu odobrena ni jedne godine.

A sad dolazimo i do onoga što je potrebno izraditi. Riječ je o arhitektonskom snimku objekta, idejnom rješenju, izvedbenom rješenju i zidarskim radovima jer majstori moraju otući kompletnu betonsku (neprimjerenu) žbuku. Novaca ima za arhitektonski snimak kako bi se krenulo s izradom dokumentacije, ali su zasad blokirani u neizglasanom gradskom proračunu za 2023. godinu! Na kraju, dodajmo i to da će prema zamislima varaždinskih muzealaca, ako im se to idejnim rješenjem omogući, Žitnica udomiti stalni postav Etnografskog odjela, osigurat će prostor za kustosa, depo i multimedijski prostor. Imat će i mogućnost za uređenje manjeg ugostiteljskog objekta u prizemlju.


Uređenjem ovog objekta napokon bi se završila obnova kompleksa Stari grad, koja je započela davne 1986. godine radovima na Starom gradu. Podsjećamo, sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća obnovljena je Kula stražarnica, a uređenjem Žitnice čitav kompleks dobio bi sadržaj i bio otvoren za javnost.

Hoće li se ponovno provesti postupak javne dražbe palače Zakmardy?

Iz Financijske agencije potvrđeno nam je da informacija – kako Grad Varaždin, Varaždinska županija i RH imaju pravo prvokupa na nekretnini – nije dostavljena Fini od strane Općinskog suda u Varaždinu prilikom dostave zahtjeva za prodaju i ostale dokumentacije potrebne za provođenje postupka prodaje palače Zakmardy. Stoga smo Općinski sud pitali zašto im te informacije nisu dostavljene prije javne dražbe koja je provedena elektroničkim putem, te tko je odgovoran za takav propust (ako je riječ o propustu). Odnosno zanimalo nas je i je li u konačnici prodaja spomenute nekretnine obavljena sukladno Zakonu, s obzirom na to da ne postoje izjave o odricanju svih koji imaju prava prvokupa palače koja je kulturno dobro. Evo što su na to odgovorili:

– Kod ovog suda u tijeku je ovršni postupak u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AA d.o.o. protiv ovršenika S d.o.o. (Stanoing), u kojem postupku se provodila ovrha isključivo u odnosu na nekretninu čkbr.1813/1 upisana u zk.ul.13359 k.o. Varaždin. Zahtjev za prodaju navedene nekretnine dostavljen je na mrežne stranice FINE, a na temelju navedenog zahtjeva FINA je provela elektroničku javnu dražbu. Nakon primitka Izvještaja o provedenoj javnoj dražbi, sud je donio rješenje o dosudi koje nije pravomoćno jer je ovršenik podnio žalbu na to rješenje. I u zahtjevu za prodaju nekretnine i u zaključku o prodaji od 28. rujna 2021. navedeno je da predmetna nekretnina ima svojstvo kulturnog dobra temeljem rješenja Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine od 9. travnja 2002. Dakle, povodom žalbe ovršenika na rješenje o dosudi, Županijski sud će, sukladno zakonu, ili ukinuti ili potvrditi prvostupanjsku odluku, odnosno ako Županijski sud ukine prvostupanjsku odluku, ponovno će se provesti postupak javne dražbe – piše u odgovoru glasnogovornice Općinskog suda u Varaždinu, Snježane Lukač-Keretić.

Nastavite čitati

U fokusu

Mjesečna neto plaća: Varaždinci i Međimurci zarađuju oko 500 kuna manje od državnog prosjeka

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio podatke o prosječnim bruto i neto plaćama u Hrvatskoj u trećem tromjesečju ove godine, a podaci su razvrstani po zaposlenima po županijama.

Podaci o prosječnim plaćama po županijama dobiveni su obradom podataka iz obrasca JOPPD i redovito se objavljuju u tromjesečnoj periodici.

Podaci pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. u odnosu na isto razdoblje 2021. porasla u svim županijama.

Prosječna mjesečna isplaćena neto na razini Hrvatske za razdoblje od srpnja do rujna ove godine iznosila je 7626 kuna. U odnosu na isti period lani rasla je za 7,5 %.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za treće tromjesečje 2022. isplaćena je u Gradu Zagrebu, u iznosu od 8968 kuna, a najmanja u Virovitičko-podravskoj županiji, u iznosu od 6577 kuna.

U odnosu na lani najveći porast neto plaća bio je u Krapinsko-zagorskoj županiji, za 9,2 %, a najmanji u Gradu Zagrebu, za 6,1 %.

U trećem tromjesečju ove godine radnici u Varaždinskoj županiji imali su prosječnu neto plaću 7129 kuna. Podaci DZS-a pokazuju da im je plaća u odnosu na lani rasla 8,5 %, što je više od državnog prosjeka. Ipak, valja primijetiti da radnici u Varaždinskoj županiji prema ovim podacima imaju 1839 kuna manju neto plaću od radnika u Gradu Zagrebu. Također, manja je 497 kuna od nacionalnog prosjeka.

Radnici u Međimurskoj županiji u istom periodu ove godine imali su prosječnu neto plaću od 7100 kuna. I njima je plaća u odnosu na lani rasla 7,2 %. I međimurski radnici zarađuju manje od nacionalnog prosjeka – 526 kuna manje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje