Iz starih obiteljskih albuma:
Svakodnevnica martinskog čovjeka u mnogočemu je u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata bila obilježena teškim uvjetima i neimaštinom.
No, kako doznajemo od prof. Crnčec Dražena, predsjednika Hrvatske kulturno-umjetničke udruge Sveti Martin (dalje HKUU), i u turobnom ozračju našlo se vremena za druženja, odlazak na svetu misu, razonodu i ples uz svirku seoskih mužikaša te popevku kod obavljanje radova u poljoprivredi.
Bilo je to vrijeme kada su se mještani okupljali te jedni drugima išli “v težoke“ na ispomoć, ali su bila česta i druženja u obiteljskom ili prijateljskom okruženju, posebice u zimsko doba.
– Uz sve to martinski čovjek je uvijek bio neraskidivo vezan uz rijeku Muru. Pokazuje to i fotografija snimljena kod skele u Svetom Martinu na Muri, nastala prigodom zapinjanja čelične žice (sajle) kad se okupio velik broj mještana – ističe Crnčec koji je u suradnji s kolegama osmislio edukativnu izložbu “Kulturni i društveni život najsjevernije općine Međimurja“. Ona tematizira razdoblje života društvene zajednice nakon Drugog svjetskog rata pa do osnutka današnje HKUU Sveti Martin (1995.), dajući tek grube osnove i natruhe bogatog te, po mnogim značajkama, osebujnog načina življenja.
– Vrijednosti tih nastojanja, temelji koji su „utkani“ u kolektivnu svijest ljudi ovog kraja, osjećaju se i u današnjim generacijama. Stoga je cilj izložbe, ali i popratne brošure, senzibilizacija javnosti na značaj i vrijednost kulturne baštine tog razdoblja te poticaj, prije svega, mlađim zainteresiranim žiteljima na daljnja istraživanja kulturne baštine i društvenog života ovog pitoresknog kraja – kaže ovaj neumorni istraživač te dodaje kako je uvjeren da postoji još mnogo materijala skrivenih u raznim škrinjama i škrinjicama, fotoalbumima te sjećanjima starijih mještana. Svima njima,kada čuju za ovaj događaj ili pročitaju brošure, bit će to nesumnjivo poticaj, pa i obveza da znatiželjnicima prenesu svoja sjećanja i spoznaje.
– Zahvaljujemo svim mještankama i mještanima koji su se na bilo koji način uključili i pomogli u pripremi i provedbi ovog projekta. Nadamo se da će mlađe generacije naći vremena i entuzijazma kako bi detaljnije proučili razdoblje kojeg je obilježilo osnivanje Mjesne zajednice Martin na Muri. Tada se, naime, aktiviralo lokalno stanovništvo, dobivši poticaj za stvaranje boljih životnih uvjeta koji uključuju i društveno – kulturni. Inače, prvi mjesni praznik pod nazivom “Berba grožđa“ održan je 1969. godine, a pisana zabilješka nalazi se u zapisniku sastanka UO-a DVD-a Sveti Martin na Muri – naglasio je Crnčec.
Okosnica mjesnog praznika koji se od tada pa do kraja dvadesetog stoljeća održavao druge nedjelje mjeseca rujna, bila je tradicijska povorka starih običaja i zanata. Uz kulturno-umjetnički program, koji je uz domaće snage vodila i neka popularna osoba, tombolu te zabavu, običaj je bila i rezidba grozda koju je obavljao najstariji vinogradar.
– Osnutkom Općine Sveti Martin na Muri mjesni praznik prerasta u Općinski te je danas jedna od najposjećenijih manifestacija ovog kraja koja pridonosi kulturnom, a sve više i turističkom razvoju. Sve to rezultiralo pomicanjem termina manifestacije u kolovoz, uz blagdan Velike Gospe – pojasnio je Crnčec koji je tijekom istraživanja skupljao fotografsku i pisanu građu po cijeloj Općini.
Tijekom intervjua s više od trideset mještana, od kojih su neki već nažalost pokojni, pedantno je vodio bilješke. Sve informacije trebalo je i kronološki poredati te je utvrđeno da je prva javna priredba nakon Drugog svjetskog rata održana lipnja 1950. godine. Potom je u veljači 1951. godine osnovan ogranak Seljačke sloge – Martin na Muri s tri sekcije (dramska, folklorna i zbor), koji je okupio tridesetak aktivnih članova.
Prvi mjesni praznik pod nazivom “Berba grožđa“ održan je 1969. godine
– Novi život radu Seljačke sloge udahnuo je učitelj prirode, biologije i kemije Milivoj Županić s osnivanjem folklorne sekcije. Već krajem 1957. uvježbao je plesače koji su izveli “Bunjevačko kolo“, a aktivirala se i dramska sekcija. Želja za ponovnim radom tinjala je, a dolaskom mladih ljudi u mjesto, ponovno se probudila kroz rad KUD-a u sklopu osnovne škole te društva Naša djeca. Posebni obol u radu dali su Nikola Jambrović, direktor škole i voditelj pjevačkog zbora, Marija Jambrović i Franjo Karlovčec kao voditelji dramske sekcije te Franjo Liklin i Blaženka Vondra kao voditelji folklorne sekcije – ističe Crnčec.
Aktivnosti i nastupa nije nedostajalo, no u drugoj polovici osamdesetih godina rad društva, te kulturno umjetničkog društva se smanjio. Društveno-političke promjene u ranim devedesetim godinama dvadesetog stoljeća utjecale su na to da se određeni broj članova povukao iz društvenog i javnog života, dok su se drugi kasnije ponovno aktivirali u rad HKUU Sveti Martin.
– Kroz cijelo promatrano razdoblje aktivan je bio crkveni zbor Župe Sveti Martina biskupa koji je upotpunjavao nedjeljna i blagdanska euharistijska slavlja. Zboraši su se uključivali u različite brojne aktivnosti župe, a pjesmom su ispraćali sumještane na vječni počinak i u susjednim župama. Devedesetih godina prošlog stoljeća crkveni zbor župe aktivniji je, te niže nastupe na području Općine, Županije, odnosno diljem Hrvatske i izvan njenih granica – rekao je Crnčec od kojeg doznajemo kako je na trećoj “Međimurskoj popevki“ održanoj 1973. u Nedelišću pjevala i Biserka Novinščak iz Vrhovljana. Tada je po prvi puta na popevkaj izvedena i jedna novokomponirana pjesma.
– Tekst i glazbu popevke “Nabrala sam modre fijolice“ napisao je Josip Čalopa iz Murskog Središća. Publika i ocjenjivački sud dobro su prihvatili tu novinu, a autoru i interpretatorici žiri je izrekao posebnu pohvalu – zaključio je Crnčec.
Izvor:
Foto:
U novoj konferencijskoj dvorani sjedišta Ministarstva unutarnjih poslova, uz moto “Zajedno gradimo siguran svijet”, svečano je 29. rujna obilježen Dan hrvatske policije i blagdan njenog zaštitnika sv. Mihovila.
Domaćini svečanosti bili su izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova dr. sc. Davor Božinović te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
Tijekom današnjesvečane akademije, pojedincima i skupinama koji su se u proteklih godinu dana ostvarili iznimne radne rezultate uručene su nagrade, priznanja i zahvalnice Ministarstva unutarnjih poslova.
Ove godine iz redova međimurskih policajaca zahvalnice su primili policijski službenici Interventne jedinice policije. Zahvalnica se dodjeljuje policijskim službenicima Ministarstva koji su nesebično pomažući ostvarenju prava građana te na sličan način djelujući u njihovu korist, doprinijeli ugledu policije ili na drugi način dali dodatni doprinos policijskom djelovanju u zajednici.
– Krajem lipnja ove godine četvorica policijskih službenika iz Interventne jedinice policije sudjelovali su u spašavanju trojice brodolomaca tijekom pružanja ispomoći kolegama iz Policijske postaje Novalja na otoku Pagu. Radilo se iznimno zahtjevnom pothvatu, pošto su temperature bile vrlo visoke, a teren iznimno nepristupačan. Njemački državljani nakon brodoloma bili su fizički i emocionalno iscrpljeni te se bosi nisu mogli kretati po oštrim stijenama i škarpama. Ujedno, za jednim od brodolomaca morali su dodatno tragati jer se odvojio od ostale dvojice. Kako bi im pomogli i time spasili živote, požrtvovni interventnih policajci nosili su ih, čak i na ramenima, te ih uspješno prenijeli na sigurno – objavila je PU međimurska.
Zahvalnice su iz ruku ministra unutarnjih poslova i glavnog ravnatelja policije primili Nenad Veselko (zapovjednik tima interventne policije), Dalibor Turk (vođa grupe interventne policije), Dragutin Horvat (policijski službenik interventne policije) i Marko Jagić (policijski službenik interventne policije).
Motoristi
Policijaci PU međimurske iskazali su se na još jednom mjestu.
U srijedu, 27. rujna u Puli je održano 13. po redu natjecanje policijskih motorista, koje od 2015. godine nosi naziv Memorijal Šime Buzov. Natjecanje nosi naziv po policijskom službeniku PU splitsko-dalmatinske Šimi Buzovu koji je 26. rujna 2014. godine smrtno stradao u prometnoj nesreći kod Starigrada, putujući službenim motociklom na natjecanje u Pulu.
Natjecanje su organizirali Uprava za javni red i sigurnost, Služba prometne policije i Policijska akademija, uz organizacijsku podršku Policijske uprave istarske, a svoje vještine pokazalo je četrdesetak najboljih policijskih motociklista, po dva iz svake policijske uprave i dva iz Mobilne jedinice prometne policije.
Natjecanje se odvijalo pojedinačno i ekipno, a u konkurenciji pojedinačno, prvo mjesto osvojio je Ivan Ljubas iz PU osječko-baranjske. Drugo mjesto pripalo je Slavku Lijiću, također iz PU osječko-baranjske, dok je treći bio Tomislav Soldo iz PU istarske. U konkurenciji ekipno, najbolja je bila ekipa iz PU osječko-baranjske (Ivan Ljubas i Slavko Lijić). Drugo mjesto osvojila je ekipa PU istarske (Tomislav Soldo i Zvonimir Mijačević), dok su treća mjesto osvojili policijski službenici PU međimurske, Neven Celinger i Branimir Leko iz Postaje prometne policije Čakovec.
Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Čakovca, u suradnji s Hrvatskim zavodom za socijalni rad – Područni ured Čakovec, Obiteljskim centrom – Područna služba međimurska, Policijskom upravom međimurskom, Domom za žrtve obiteljskog nasilja „Sigurna kuća“ Čakovec i Povjerenstvom za ravnopravnost spolova Međimurske županije u Čakovcu, obilježilo je 22. rujna, Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.
Uz slogan i nit vodilju obilježavanja „Reci ‘ne nasilju’“, na čakovečkom Trgu republike poslali su poruku nulte stope tolerancije na nasilje, uz simboliku 13 pari cipela za 13 preminulih žena u 2022.
U akciju su se uključili i učenici Srednje škole Čakovec i Gospodarske škole Čakovec koji su na prigodnom štandu učili o važnosti prevencije i edukacije te poslali i osobnu poruku osude nasilja.
Ispred Povjerenstava za ravnopravnost spolova Grada Čakovca i Međimurske županije predsjednica gradskog povjerenstva Franciska Ćetković, ujedno predsjednica Udruge umirovljenika Grada Čakovca, pritom je naglasila da je upravo prevencija najvažnija i da je ključno educirati djecu i mlade kako bi bili socijalno odgovorne osobe.
Kako je pritom napomenuto, rodno uvjetovano nasilje nije privatna stvar pojedinca, već se radi o općem društvenom problemu.
Stoga organizatori obilježavanja ovakvih tipa traže odlučnije postupanje institucija društva u zaštiti žrtava, suzbijanju nasilja u obitelji, kao i bilo kojeg oblika nasilja.
Prema riječima predsjednice povjerenstva, Hrvatska je 3. zemlja u Europi prema broju ubijenih žena, a u posljednjih 20 godina u našoj zemlji život je izgubili gotovo 400 žena.
Niz zakonskih promjena
Pomaka u prevenciji ovakvih nemilih događaja, u smanjenju crne brojke, ali i većim kaznama za prekršitelje ima, pa je tako najavljen niz zakonskih promjena u ingerenciji Vlade RH.
Kako kažu, upravo je to odrađeno dijelom i na inicijativu nevladinih udruga civilnih društva, čemu su doprinijele i akcije ovakvog tipa koje osvješćuju javnost o ovom problemu.
– Vlada RH prije nepunih mjesec dana donijela je niz zakonskih promjena koje se odnose na kazneni i obiteljski zakon, Zakon o sprečavanju nasilja u obitelji te što je posebno važno uvodi se kazneno djelo femicida, to je ubojstvo žena na posebno okrutan način. Očekuje se da se s novim promjenama ide u javnu raspravu, nakon toga u saborsku proceduru, a uvođenje se očekuje od 1. siječnja 2024. godine. U novom setu zakona, osim uvođenja kaznenog dijela femicida, spolno zlostavljanje iz prekršajnog prelazi u kazneno djelo, a nizom zakonskih obveza intencija je zaštititi žrtvu – objasnila je Ćetković i dodala da se osniva fond pri resornom ministarstvu koji će zaštititi roditelja kojem se za djecu ne plaća alimentacija, što je ujedno jedan vid zlostavljanja i zanemarivanja.
Novina je i mjera približavanja koja će iznositi najmanje 50 metara, a ako se mjera prekrši, zamjenjuje se kaznom istražnog zatvora.
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
