Povežite se s nama

Međimurje

Pitoreskni Sveti Martin na Muri kakvog više nema i neće ga biti

Objavljeno:

- dana

Iz starih obiteljskih albuma:

Svakodnevnica martinskog čovjeka u mnogočemu je u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata bila obilježena teškim uvjetima i neimaštinom.

No, kako doznajemo od prof. Crnčec Dražena, predsjednika Hrvatske kulturno-umjetničke udruge Sveti Martin (dalje HKUU), i u turobnom ozračju našlo se vremena za druženja, odlazak na svetu misu, razonodu i ples uz svirku seoskih mužikaša te popevku kod obavljanje radova u poljoprivredi.

Kolektivna svijest

Bilo je to vrijeme kada su se mještani okupljali te jedni drugima išli “v težoke“ na ispomoć, ali su bila česta i druženja u obiteljskom ili prijateljskom okruženju, posebice u zimsko doba.

– Uz sve to martinski čovjek je uvijek bio neraskidivo vezan uz rijeku Muru. Pokazuje to i fotografija snimljena kod skele u Svetom Martinu na Muri, nastala prigodom zapinjanja čelične žice (sajle) kad se okupio velik broj mještana – ističe Crnčec koji je u suradnji s kolegama osmislio edukativnu izložbu “Kulturni i društveni život najsjevernije općine Međimurja“. Ona tematizira razdoblje života društvene zajednice nakon Drugog svjetskog rata pa do osnutka današnje HKUU Sveti Martin (1995.), dajući tek grube osnove i natruhe bogatog te, po mnogim značajkama, osebujnog načina življenja.

– Vrijednosti tih nastojanja, temelji koji su „utkani“ u kolektivnu svijest ljudi ovog kraja, osjećaju se i u današnjim generacijama. Stoga je cilj izložbe, ali i popratne brošure, senzibilizacija javnosti na značaj i vrijednost kulturne baštine tog razdoblja te poticaj, prije svega, mlađim zainteresiranim žiteljima na daljnja istraživanja kulturne baštine i društvenog života ovog pitoresknog kraja – kaže ovaj neumorni istraživač te dodaje kako je uvjeren da postoji još mnogo materijala skrivenih u raznim škrinjama i škrinjicama, fotoalbumima te sjećanjima starijih mještana. Svima njima,kada čuju za ovaj događaj ili pročitaju brošure, bit će to nesumnjivo poticaj, pa i obveza da znatiželjnicima prenesu svoja sjećanja i spoznaje.

Mjesni praznik

– Zahvaljujemo svim mještankama i mještanima koji su se na bilo koji način uključili i pomogli u pripremi i provedbi ovog projekta. Nadamo se da će mlađe generacije naći vremena i entuzijazma kako bi detaljnije proučili razdoblje kojeg je obilježilo osnivanje Mjesne zajednice Martin na Muri. Tada se, naime, aktiviralo lokalno stanovništvo, dobivši poticaj za stvaranje boljih životnih uvjeta koji uključuju i društveno – kulturni. Inače, prvi mjesni praznik pod nazivom “Berba grožđa“ održan je 1969. godine, a pisana zabilješka nalazi se u zapisniku sastanka UO-a DVD-a Sveti Martin na Muri – naglasio je Crnčec.

Okosnica mjesnog praznika koji se od tada pa do kraja dvadesetog stoljeća održavao druge nedjelje mjeseca rujna, bila je tradicijska povorka starih običaja i zanata. Uz kulturno-umjetnički program, koji je uz domaće snage vodila i neka popularna osoba, tombolu te zabavu, običaj je bila i rezidba grozda koju je obavljao najstariji vinogradar.

– Osnutkom Općine Sveti Martin na Muri mjesni praznik prerasta u Općinski te je danas jedna od najposjećenijih manifestacija ovog kraja koja pridonosi kulturnom, a sve više i turističkom razvoju. Sve to rezultiralo pomicanjem termina manifestacije u kolovoz, uz blagdan Velike Gospe – pojasnio je Crnčec koji je tijekom istraživanja skupljao fotografsku i pisanu građu po cijeloj Općini.

Tijekom intervjua s više od trideset mještana, od kojih su neki već nažalost pokojni, pedantno je vodio bilješke. Sve informacije trebalo je i kronološki poredati te je utvrđeno da je prva javna priredba nakon Drugog svjetskog rata održana lipnja 1950. godine. Potom je u veljači 1951. godine osnovan ogranak Seljačke sloge – Martin na Muri s tri sekcije (dramska, folklorna i zbor), koji je okupio tridesetak aktivnih članova.

Prvi mjesni praznik pod nazivom “Berba grožđa“ održan je 1969. godine

– Novi život radu Seljačke sloge udahnuo je učitelj prirode, biologije i kemije Milivoj Županić s osnivanjem folklorne sekcije. Već krajem 1957. uvježbao je plesače koji su izveli “Bunjevačko kolo“, a aktivirala se i dramska sekcija. Želja za ponovnim radom tinjala je, a dolaskom mladih ljudi u mjesto, ponovno se probudila kroz rad KUD-a u sklopu osnovne škole te društva Naša djeca. Posebni obol u radu dali su Nikola Jambrović, direktor škole i voditelj pjevačkog zbora, Marija Jambrović i Franjo Karlovčec kao voditelji dramske sekcije te Franjo Liklin i Blaženka Vondra kao voditelji folklorne sekcije – ističe Crnčec.

Aktivnosti i nastupa nije nedostajalo, no u drugoj polovici osamdesetih godina rad društva, te kulturno umjetničkog društva se smanjio. Društveno-političke promjene u ranim devedesetim godinama dvadesetog stoljeća utjecale su na to da se određeni broj članova povukao iz društvenog i javnog života, dok su se drugi kasnije ponovno aktivirali u rad HKUU Sveti Martin.

“Modre fijolice“

– Kroz cijelo promatrano razdoblje aktivan je bio crkveni zbor Župe Sveti Martina biskupa koji je upotpunjavao nedjeljna i blagdanska euharistijska slavlja. Zboraši su se uključivali u različite brojne aktivnosti župe, a pjesmom su ispraćali sumještane na vječni počinak i u susjednim župama. Devedesetih godina prošlog stoljeća crkveni zbor župe aktivniji je, te niže nastupe na području Općine, Županije, odnosno diljem Hrvatske i izvan njenih granica – rekao je Crnčec od kojeg doznajemo kako je na trećoj “Međimurskoj popevki“ održanoj 1973. u Nedelišću pjevala i Biserka Novinščak iz Vrhovljana. Tada je po prvi puta na popevkaj izvedena i jedna novokomponirana pjesma.

– Tekst i glazbu popevke “Nabrala sam modre fijolice“ napisao je Josip Čalopa iz Murskog Središća. Publika i ocjenjivački sud dobro su prihvatili tu novinu, a autoru i interpretatorici žiri je izrekao posebnu pohvalu – zaključio je Crnčec.

Izvor:
Foto:

Kultura

Dekanovec: paljenjem svijeća prisjetili se svestrane umjetnice Mune Orehov

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Načelnik Općine Ivan Hajdarović i njegov zamjenik Vladimir Jambrošić molitvom i paljenjem svijeća na grobu Mune Orehov iz Dekanovca obilježili su 96. obljetnicu rođenja i 9. obljetnicu smrti te svestrane pučke umjetnice.

Bila je prava kulturna djelatnica široke kreativnosti i raznolikosti u svojem umjetničkom stvaralaštvu. Pisala je pučku poeziju i šaljive pripovijesti, pjevala je međimurske i crkvene popijevke. Niz godina vodila je dramsku, pjevačku i plesnu grupu dekanovskoga Kulturno-umjetničkog društva i čuvala glazbenu te književnu baštinu Florijana Andrašeca.

Ljubav prema glazbi otkrila je u ranoj mladosti, slušajući na misnim slavljima Florijana Andrašeca i njegov crkveni zbor. Tu dobiva i nadahnuće za pjevanjem svetih pjesama i vjernicima otkriva svoj prelijepi glas koji će ovim crkvenim prostorom odzvanjati nekoliko desetljeća. Primijetivši Munu Orehov kao pravu nastavljačicu Andrašecove književnosti i jednu od rijetkih izvornih nositeljica hrvatskih govora uz rijeku Muru, Matica hrvatska Čakovec pristupila je 2001. godine tiskanju njenih stihova i proze.

Knjiga “Ftičeki zvežđidu” koja opisuje domoljublje, vjeru, ljubavne tragedije, nostalgiju, patnje i teški rad ljudi, ostaje iskreno svjedočanstvo njezina vremena. Na putu istraživanja uspjela je ostati originalna i vjerna izvornom govoru i mjesnom narječju.

Dekanovec 13. svibnja slavi i Dan Općine. “Ostanimo odgovorni!”, poručuju iz Općine, a naša se redakcija pridružuje njihovim željama te žiteljima Dekanovca također želi sve najbolje povodom uoči njihova Dana.

Nastavite čitati

Međimurje

Mlada karatistica Ana Filipović, dobitnica Priznanja “Anto Dragić”, iz Samobora se vratila s još jednom medaljom!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nedavno je u organizaciji Zajednice sportskih udruga Čakovca održana dodjela priznanja najboljim sportašima i ekipama za 2020. godinu.

Priznanje “Anto Dragić” dodjeljuje se perspektivnim mladim sportašima!

Podijeljena su i priznanja za perspektivne sportaše koja nose ime po poznatome čakovečkom sportskom djelatniku Anti Dragiću, koji nas je napustio prije pet godina. Jedna od dobitnica Priznanja za perspektivne sportaše „Anto Dragić“ tako je i 16-godišnja karatistica Ana Filipović iz Belice, članica Karate kluba „Globus“.

Borbena od vrtića

– Karateom sam se počela baviti još u vrtićkoj dobi. Za to je zaslužan moj prijatelj Žankarlo Krnjak, koji je počeo odlaziti na treninge pa me jednoga dana pozvao sa sobom da vidim kako to izgleda. Trenutačno sam članica Karate kluba „Globus“, koji se spojio s Karate klubom Mala Subotica. U Klubu s nama rade tri trenera: Dejan Slukić, s kojim najviše radim, Mladen Vizinger i Tomislav Magdalenić – kaže mlada karatistica. Zanimalo nas je kako izgledaju sami treninzi, što nam je rado opisala.

– Počinjemo sa zagrijavanjem, pri čemu radimo na osnovnim tehnikama. Ponekad imamo jedan, a ponekad dva treninga dnevno. Ako su dva, tada je jutarnji trening više taktički usmjeren – to su situacije iz borbe do kojih bi moglo doći, tada radimo na reakcijama. Večernji trening pak je u tome slučaju posvećen kondicijskim vježbama i sparingu, odnosno međusobnim borbama.

Kad sam krenula u srednju školu, teško mi je bilo pomiriti školske obveze i treninge, no online nastava mi je bila od velike pomoći (smijeh), a u međuvremenu sam uspjela dobro organizirati i posložiti aktivnosti. Dobra organizacija olakšava život! – smatra Ana, inače učenica 2. GM razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije u Tehničkoj školi Čakovec. Dodaje da joj puno znači i što su profesori, ali i prijatelji, puni tolerancije i razumijevanja za njezine sportske aspiracije.

– Sve se uspijemo dogovoriti, a osobitu podršku pritom mi pruža razrednica, profesorica Renata Turk. Što se prijatelja tiče, naravno da i za njih nađem vremena: povremeno moram prije otići s kakvog rođendana, no računam na to da znaju kako funkcioniram i da me neće previše špotati! (smijeh) – objašnjava. Zahvaljujući karateu, ističe, upoznala je mnoge nove ljude i stekla puno prijatelja, pa i najbolju prijateljicu Nikolinu Golomboš.

Majstorica crnog pojasa

Na državnom ekipnom Prvenstvu Hrvatske s kolegicama kadetkinjama Sarom Novak i Emom Marčec u Novigradu 2018. godine Ana je osvojila treće mjesto – bila joj je to prva državna medalja. Godinu kasnije Emu Marčec zamijenila je Leona Gulija te su djevojke u tome sastavu na državnom u Sesvetama bile još uspješnije i osvojile srebro. Na prošlogodišnjem državnom natjecanju u Rijeci osvojila je drugo mjesto među juniorkama, prethodno osvojivši zlato na Međimurje Openu u rujnu. Protekloga vikenda Ana je u Samoboru također nastupila na Prvenstvu Hrvatske: kući se vratila s broncom oko vrata. Nedavno je položila ispit za majstorsko zvanje crnoga pojasa.

(Bronč)Ana iznimno važnom smatra podršku obitelji i bliskih osoba. Najveću potporu pružaju joj majka Nikolina, otac Tomislav, bake i djedovi, starija sestra Tea i mlađi brat Petar, koji se također bavi karateom.

– Ono čega mnogi ljudi nisu svjesni, a što svakako moram istaknuti, zasluge su koje za naše uspjehe imaju naši treneri. Oni u nas ulažu puno vremena – to publika, nažalost, ne vidi, a mi znamo koliki dio uspjeha pripada i treneru. Iznimno je važna i podrška obitelji te bližnjih ljudi; bez toga ništa! – zaključuje perspektivna sportašica, koja će nakon srednje škole razmisliti hoće li studirati agronomiju i nastaviti obiteljsku poljoprivrednu tradiciju ili upisati vojnu akademiju…

Ana je iz Samobora protekloga vikenda donijela broncu, a uskoro će joj postati teško skladištiti sve medalje…

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!