Povežite se s nama

Zabava & Stil

Pjesma „Ova ljubav“ Jelene Žnidarić Zsa Zse i Hiljsona Mandele pobjednički je hit godine

jelena znidaric zsa zsa

Objavljeno:

- dana

Četvrto izdanje Cesarice održano je jučer, 22. siječnja, a zbog epidemiološke situacije proteklo je bez dodjela uživo.

Pjesma „Ova ljubav“ Jelene Žnidarić Zsa Zse i Hiljsona Mandele dobila je najviše glasova publike ikad u finalu ove glazbene nagrade, a pobjednički Hit godine potpisuju Ante Pecotić, Bojan Šalamon Shalla i Ivan Hilje.

– Srce mi je počelo upravo lupat – rekla je Zsa Zsa nakon proglašenja i primitka statue Cesarica za Hit godine, dok je mladi traper Hiljson dodao: „Suludo, suludo, suludo, tek mi dopire polako do glave!“, prenosi Cesarica.

Cjelovit popis dobitnika nalazi se klikom na OVDJE.

Zabava & Stil

U kina na sjever Hrvatske stiže film Monster Hunter

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U kina 25. veljače napokon stiže Monster Hunter, akcijsko-avanturistički SF spektakl u kojem glavnu ulogu tumači Milla Jovovich.

Priča filma prati kapetanicu Artemis (Milla Jovovich) i njenu jedinicu u potrazi za postrojbom Bravo koja je, čini se, jednostavno iščezla usred pustinje. Na tom će se putu kapetanica i njeni ljudi pronaći u drugom, paralelnom svijetu kojim vladaju čudovišta otporna čak i na najmodernije naoružanje poznato ljudima.

Ona će se stoga morati udružiti s lovcima iz njihovog svijeta kako bi se suprotstavila čudovištima i svoju jedinicu sigurno vratila kući.

Monster Hunter je inače temeljen na istoimenoj seriji video igara koja je postala globalni fenomen, a sada je napokon došlo vrijeme da velika čudovišta i veliku akciju doživimo na platnima dovoljno velikim da ih mogu zadržati.

Film Monster Hunter možete pogledati u Luminiju u Cinestaru od 25. veljače, u Kinu Galerija u Varaždinu od 26. veljače, u kinu Ivanec od 27. veljače, u Domu kulture Prelog od 27. do 28. veljače i u čakovečkom Centru za kulturu od 26. veljače do 1. ožujka.

Nastavite čitati

Međimurje

Međimurska priroda: Kako su povezani priroda i nogomet u Međimurju?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija/Međimurska priroda

Piše: Zoran Šardi, stručni savjetnik za projekte

Većina nogometnih klubova u Međimurju osnovana je prije 40-ak i više godina pa stoga ne čudi da su najčešća imena međimurskih nogometnih klubova Mladost, Bratstvo, Jedinstvo, Borac, Omladinac i slična.

Neki su pak prilikom davanja imena odali počast i rijekama koje na mnoge načine definiraju i određuju život Međimurja. Tako nogometni klub iz Hlapičine nosi ime Mura, a nogometni klubovi iz Kuršanca i Donjeg Mihaljevca Drava. Nogometni klub iz Goričana pak nosi ime Trnava. Međutim, osim imena rijeka u imenima nogometnih klubova, priroda i nogomet u Međimurju imaju i dublju poveznicu.

Zajednički pašnjak

Gmajne predstavljaju vrijednu sastavnicu krajobraza uz rijeku Muru u Međimurskoj županiji. To su poljoprivredne površine zajedničkog vlasništva, državnog, općinskog ili mjesnog, koje su u prošlosti korištene za ispašu stoke poljoprivrednika nekog sela. Gmajne su vrijedna područja koja su uz nekadašnji tradicionalni sustav stočarenja i pašarenja uspijevale sačuvati i održati vrijednu biološku raznolikost poplavnih pašnjaka. Danas se više ne možemo susresti s takvim suživotom čovjeka i prirode, procesi deagrarizacije doveli su do toga da su gmajne prepuštene sukcesiji i postepenom prelasku iz pašnjaka u šikaru i šumu, a često su u početnoj fazi sukcesije mjesto rasprostranjena invazivnih stranih vrsta.

Povrh ekonomskog značaja kojeg su imale, gmajne su zauzimale i važno mjesto u društvenom životu seoskog stanovništva. To je bio prostor na kojem su, posebice mlađe generacije, provodile značajan dio vremena čuvajući stoku na ispaši. Danas na gmajnama gotovo više pa i nema stoke i ispaše, a samo rijetke su uspjele u tragovima održati izvorne karakteristike. Međutim, neke gmajne uz rijeku Muru ostale su i do danas važno mjesto društvenog života, doduše u nešto drugačijem obliku nego u ne tako davnoj prošlosti. Danas gmajnama uz Muru ne jurca stoka, već nogometaši. Kako su se osnivali nogometni klubovi, javljala se potreba za prostorom za igru, nogometnim igralištima.

Od stoke do strojeva

Budući da su gmajne bila veća travnata područja, a najčešće u vlasništvu općina ili mjesnih zajednica, upravo one su bile idealno područje za prva nogometna igrališta. S obzirom na činjenicu da je travnjak održavala stoka ispašom, bilo je potrebno tek postaviti okvire za golove i označiti igralište i utakmica je mogla početi.

S vremenom je stoka polako nestajala sa seoskih domaćinstava i gmajni pa ju je u održavanju travnjaka nogometnih igrališta zamijenila moderna mehanizacija, a dijelovi gmajni na kojima su se nalazila nogometna igrališta počeli su se intenzivnije uređivati te su s vremenom postali pravi nogometni centri, izgubivši u potpunosti izvorne karakteristike gmajni. Danas tek pokoji zaostali elementi izvornih gmajni u prostoru oko nogometnih igrališta podsjećaju na činjenicu da je tim travnjacima prije nogometaša vladala stoka igrajući svoje utakmice.

Nastavite čitati