Povežite se s nama

U fokusu

Plaće od 4.000 eura: Evo zašto se ovim poslodavcima vraćaju radnici iz austrijskih i njemačkih firmi

Objavljeno:

- dana

Vratimo dignitet proizvodnji i zaustavimo inflaciju neproduktivnih zanimanja. Nove tehnike i tehnologije i optimizacija troškova su nužni jer radnici zaslužuju veće plaće i dobra radna mjesta i time ćemo vratiti Hrvate iz inozemstva, poručuju poslodavci u čijim tvrtkama ljudi imaju do 4.000 eura neto plaće.

Gospodarstvenici okupljeni u poslovno udruženje GIU Ingra-Det prošlog su tjedna u Donjem Kraljevcu, u krugu poslovnog kompleksa Tehnix, održali sastanak, a glavne teme bile su briga o radnicima u jeku globalne krize, a mogli su se čuti i prijedlozi te apeli upućeni Vladi. Cilj je, kažu u udruženju, da se gospodarstvo rastereti suvišnih državnih nameta kako bi radnici mogli imati veće plaće.

– Kolege radnici i njihovo znanje, vještine i kolegijalnost su temelj svake tvrtke, svake proizvodnje, a ujedno i gospodarstva u cjelini, koje je uslijed Brexita, nakon dvije pandemijske godine, rata u Ukrajini i naznaka daljih problema u sve većoj krizi. Da bi se stanje u gospodarstvu i na tržištu rada ustabililo, politika bi trebala shvatiti da ljudi od političkih priča ne žive. Ljudi žive od zadovoljstva radom i radnim okružjem, od osjećaja da mogu dobiti pravdu i napredak, a poslodavci koji su i do sad isplaćivali natprosječne plaće, a njihovi radnici dobivali i razne dodatke, poput primjerice, uskrsnica, božićnica, plaćenog smještaja i prijevoza, jednostavno su dosegli svoje gornje granice. Troškovi rada i materijala su otišli u nebo, rastu cijene energenata, a država je i dalje preskupa zbog svojih nameta i neorganiziranosti u europskom okružju – samo su neke od poruka koje su se mogle čuti na sastanku.

GIU Ingra-Det najstarije je udruženje koje okuplja hrvatske industrijske tvrtke s ciljem izvođenja investicijskih projekata u inozemstvu. Na sastanku su sudjelovali predstavnici uže grupe međimursko-podravskih poduzeća, još uvijek u opreznom malom sastavu poučeni covidom, kojeg su mnogi preboljeli.

Posla ima

– Situacija je neizvjesna, ne samo u Hrvatskoj, nego na globalnoj razini. Naravno, svi imaju pitanja i probleme, a mi se konzultiramo s ˝velikima˝ na tržištu i nudimo rješenja, imamo razne scenarije za razne situacije. Naša poduzeća i naši kolege izaslani radnici na svojim leđima nose teret krize, ali i politike koja se godinama ne mijenja u pravcu podrške izvozu i proizvodnji. Uspijevamo politici usprkos. Posla ima koliko hoćemo, ali zbog ulaznih troškova, koji su sve veći i očekivanja su da će još rasti, stanje je neodrživo. Sad treba investirati i agirati, kad se otvaraju mogućnosti povratka proizvodnje u Europu. I usprkos grubim sukobima mi smo optimistični da će prije preživjeti naša fleksibilna poduzeća nego manje sposobne birokratske tvorevine – naglasio je Zoran Andročec, direktor udruženja GIU Ingra-Det.

Većina poduzeća okupljenih u spomenuto udruženje radi u Njemačkoj dugoročno i na strateškim projektima sa svojim hrvatskim izaslanim radnicima. Spomenimo i da se plaće u poduzećima okupljenim u Ingra-Det koja rade Njemačkoj kreću do neta od 4.000 eura i još plaćenim svim troškovima, a u Hrvatskoj oko 1.500 eura, te da postoji i drugi i treći stup socijalnog osiguranja na inicijativu mnogih članica. Njemačka će privlačiti i dalje naše radnike, što je veći pad standarda i realne zarade u Hrvatskoj.

Zadržavaju ljude u Hrvatskoj

– Naši radnici nisu ljudi koji su otišli iz Hrvatske, oni i dalje hrane svoje obitelji, ali nažalost i skupu državu. Izaslane hrvatske tvrtke ne izvlače radnike iz Hrvatske, nego ih povećanim prihodom zadržavaju da s obiteljima ostaju živjeti u Hrvatskoj, to je idealni model – pojasnio je Andročec.

Gotovo svi sektori gospodarstva suočavaju se i s nedostatkom radne snage, a u Hrvatskoj mlade ljude više ne zadržavaju ni velike plaće. Nemali broj istraživanja dokazao je da ljudi odlaze zbog osjećaja nesigurnosti i nepovjerenja u državu i nemogućnosti napredovanja po zaslugama, a ne po pripadnosti stranci ili nekakvom zavičajnom klanu.

– Poslodavac ne može sam stvoriti cjelokupnu sigurnost svom radniku. Potreban je bolji socijalni sustav države te reforme u svim resorima, a posebice razvoj znanja, obrazovanja i unapređenje tehnike i tehnologije, a to je najbolje činiti skupno a ne pojedinačno – rekao je Andročec.

Poslodavci su u bitnome složni, a pitanje je kako unaprijediti udruženje da može obavljati više projekata i biti bolje opremljeno znanjem, inženjerima, managementom i financijama. Primjerice Dragutin Novak, prvi čovjek međimurske tvrtke Elting, upozorio je još jedan problem – nedostatak i cijena materijala, koji pokušava kompenzirati ulaganjem u vrhunsku automatiziranu i robotiziranu proizvodnju.

Cijene materijala

– Situacija je daleko od idealne, cijene metala porasle su i do 100 posto, a građevinski sektor suočava se i s problemom nestašice pojedinih materijala. Mi zato nabavljamo sve potrebne materijale i prije i odmah nakon ugovaranja poslova tako da nam je poslovanje stabilno. Stoga nam je glavni fokus na vrijednim kolegama radnicima. Svjesni smo da je zadovoljan radnik najbolji radnik i mi im nastojimo pružiti uvjete kakve zaslužuju. Uz plaću, vrlo je bitna i radna atmosfera. Obiteljska smo tvrtka i nastojimo da takvo ozračje bude i u poslovanju, od pogona do gradilišta – rekao je Novak.

Važno je da svaka kriza iznese i jedno pročišćenje sustava, da otpadnu neadekvatni i nelojalni, što u sadašnjoj situaciji imamo sa strane rada na crno i izbjegavanja poreza i doprinosa, i od hrvatskih i njemačkih poduzeća, objašnjavaju poslodavci.

Srećko Osrečak, prvi čovjek SDMS-a, koji radi u posebnim sektorima aeronautike, osvrnuo se na dobre dosadašnje rezultate.

– Ostvarili smo izvrsne uspjehe i sad ih trebamo pretočiti u rast i akvizicije.  Ostavljeni smo bez državnih potpora pa se trebamo osloniti na vlastite snage i kapacitete i strateški dalje djelovati u pravcu tehnike, tehnologije i digitalizacije– rekao je Osrečak.

Sličnu problematiku izložili su i Alen Sabol iz ludbreške tvrtke Oprema PIT, Branko Martinec, direktor tvrtke Econ i Zvonimir Ovčar iz međimurske obiteljske tvrtke Izgradnja, a Mladen Vidović, jedan od direktora tvrtke Inoxmont VS iz Sigeca Ludbreškog, rekao je i kako je sve veći problem neusklađenost obrazovnog sustava i potreba gospodarstva. Uz kreditiranje i ulaganje u kolege radnike, motiviraju kolege da obogaćuju sebe i poduzeće izazovnim radom u inozemstvu, preko kojeg proputuju svijet i upoznaju ljude i kulturu, kao sada na vrhunski zahtjevnom objektu u Urugvaju.

Nelojalna konkurencija

Uspješan član udruženja je iz Bosne i Hercegovine, Harun Bajramović, europski direktor bivše velike Vatrostalne iz Zenice, sada Fuel Boss-a, koji je naglasio strukturne opasnosti budućih stečajeva u Njemačkoj i probleme financiranja, zbog čega je potrebno stručno dokumentirati svaku smetnju u izvršavanju ugovora i biti inteligentno fleksibilan u raspoređivanju kolega na profitne centre.

– I tu vidimo potrebu da naše države zaštite prema Njemačkoj investicije svojih poduzeća i naplate trošak rada kolega te otvore kreditne linije podrške u tom smislu – rekao je Bajramović.

Još jedan problem je i nelojalna konkurencija koja se često skriva iza raznih agencija koje radnicima nude uvjete koje im na kraju nisu u stanju ispuniti. Često su to i tvrtke koje rade mimo hrvatskih, njemačkih, austrijskih propisa, pa ih na kraju dočekaju porezne uprave i drugi problemi.

Zaključak sa sastanka je da se uputi apel Vladi da se napokon napravi reda na tržištu rada, da se odlučno bori protiv rada na crno, da se makne teret nameta s leđa poslodavaca, kako bi svojim radnicima mogli isplaćivati veće plaće. Toliko je izuzetaka i povlastica dano, da bi se mogao sasvim ukinuti porez na osobni dohodak, i tako država živi od PDV-a. Također, zaključeno je da je nužno prilagoditi obrazovanje potrebama industrije i tehnologije. Svijet ne bi primijetio da se deset godina ne produciraju ekonomisti i pravnici u Hrvatskoj, ali će vidjeti dobrog matematičara i inženjera, kažu okupljeni u GIU Ingra-Det.

– Plaće radnika ne slijede troškove života, a socijalni sustav posustaje i propada. Nama je cilj da ljudi koji su kod nas zaposleni budu zadovoljni i imaju primanja dostojna za život. Stoga apeliramo na Vladu da smanji svoje troškove, da se odrekne nameta u korist hrvatskih radnika. To je najmanje što za njih politika može učiniti – zaključili su poslodavci.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje