U siječnju ove godine premijer Plenković pohvalio se da je građanima porasla plaća, ali malo je onih koji su taj rast uistinu i osjetili.

– Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna plaća u Hrvatskoj za studeni 2021. iznosila je 7333 kune, dok je na početku mandata Vlade RH, u listopadu 2016., iznosila 5642 kune. Uz snažan gospodarski rast BDP-a, očuvana radna mjesta i brzo smanjenje javnog duga, prebrodili smo COVID-19 krizu – rekao je premijer u siječnju.

Nakon tih njegovih rečenica suočili smo se s drastičnim rastom cijena goriva, što se reflektiralo i na cijene osnovnih namirnica, a od 1. travnja očekuje nas najavljeno povećanje cijena plina i struje. Vladine mjere trebale bi barem djelomično ublažiti cjenovni šok, ali činjenica je da građanima standard i kvaliteta života padaju iz mjeseca u mjesec.

Premale plaće

Podsjetimo, godinu smo počeli s prosječnom neto-plaćom od 7378 kuna, što je 399 kuna više u neto-iznosu nego prije godinu dana, kad je prosječna plaća iznosila 6979 kuna. Međutim, rast plaća poklopio se s inflacijom.

Treba istaknuti i da velik broj građana ima plaću znatno manju od prosječne i da mnoge obitelji jedva krpaju kraj s krajem.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, medijalna neto-plaća u siječnju iznosila je 6175 kuna, što je 1203 kune manje od prosječne plaće. Još više zabrinjava podatak da je čak polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobivala plaću manju od tog iznosa. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Konkretno, borbu s inflacijom lakše preživljavaju oni kojima su neto-plaće rasle više od 6 %, odnosno zaposlenici IT sektora ili pak oni koji rade u turizmu. Sektor turizma bilježio je rast plaća, što je i logično jer ta djelatnost nadoknađuje gubitke tijekom pandemije. No, tek će se vidjeti koliko će rat u Ukrajini utjecati na turizam.

Što kupiti za 100 kuna?

Ono što je sigurno je da će rat u Ukrajini i sankcije prema Rusiji zasigurno utjecati na daljnji rast cijena namirnica. Od 1. travnja PDV na neke proizvode bit će niži, ali to će tek djelomično utjecati na cijene za krajnje korisnike.

Usporedbe radi, prije dvije godine za 100 kuna mogli ste natočiti 11 litara benzina ili dizela, a danas svega 7 ili 8 litara, ovisno kako cijene variraju iz tjedna u tjedan. Za 100 kuna može se dobiti i sve manje povrća na tržnicama, a za tu svotu jedva se može kupiti 13 litara mlijeka.

Cijene ulja pak idu u nebo, a zbog najavljene nestašice pojedini građani odlučili su se opskrbiti i stvarati zalihe, što bi, upozoravaju stručnjaci, moglo uzrokovati ˝umjetnu˝ potražnju, a posljedično i još veće cijene.

Stoga su pojedini trgovački lanci već ograničili jednokratnu kupovinu ulja. Spomenimo i da se prije pandemije za 100 kuna moglo kupiti 9 litara suncokretovog ulja, a danas oko 6 i pol.

Kako živimo?

Manja ponuda i povećana potražnja, kao i više vrijednosti inputa, uzrokovale su nagli skok cijena mesa. Zbog rasta cijena žitarica rastu i cijene brašna i pekarskih proizvoda, najavljuje se i rast cijena kave, mliječnih proizvoda, šećera…

Zbog svega navedenog postavlja se pitanje kako uopće živimo. Plaće ostaju iste ili tek neznatno rastu, a troškovi života veći su iz dana u dan.

Od 1. travnja kućanstva će plaćati 16 % veću cijenu plina i 14 % veću cijenu struje

Upravno vijeće Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) donijelo je Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe plinom za razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca 2022. te za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2023. godine.

Nove cijene plina za krajnje kupce kategorije kućanstvo koji koriste javnu uslugu opskrbe plinom u regulacijskoj godini 2022./2023. izmijenjene su u odnosu na trenutno važeće cijene plina zbog promjene troška nabave plina, pri čemu prosječno povećanje krajnje cijene plina, bez PDV-a, od 1. travnja 2022. prema Odluci iznosi 77 %. Međutim, zbog mjera Vlade, odnosno odluke o smanjenju PDV-a, građanima će cijena plina rasti oko 16 %.

– Značajno povećanje troška nabave plina posljedica je kontinuiranog uzlaznog kretanja cijena plina na europskim plinskim tržištima koje je započelo u drugom tromjesečju 2021., zbog čega trgovci plinom posljedično nabavljaju plin po značajno višim cijenama nego što je bio slučaj u prethodnim godinama – objašnjavaju u Agenciji.

Podsjetimo, Vlada je donijela paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, a koji uključuje potpore za trošak plina kućanstvima, porezna rasterećenja, socijalne naknade za građane u riziku od energetskog siromaštva i jednokratne naknade namijenjene umirovljenicima. Paket mjera, između ostaloga, obuhvaća prijedlog izmjena Zakona o PDV-u kojima se smanjuje stopa PDV-a na plin sa sadašnjih 25 % na 5 % te odluku o subvencioniranju cijene plina kojom se uvodi potpora od 0,10 kn/kWh svim kućanstvima koja koriste plin, s primjenom od 1. travnja 2022.

Paket mjera Vlade Republike Hrvatske značajno će ublažiti porast cijene plina, te će za krajnje kupce kategorije kućanstvo koji koriste javnu uslugu opskrbe plinom rezultirati povećanjem cijene plina s PDV-om prosječno za sva distribucijska područja za oko 16 %.

Od 1. travnja raste i cijena struje, a bez Vladinih mjera rast za kućanstva bio bi 23 % jer je cijena električne energije na burzama u godini dana učetverostručena.

Vlada je sredinom veljače donijela mjere za utjecaj na cijenama energije, prema kojima PDV na električnu energiju ostaje 13 %. Stoga bi prosječan rast trebao biti otprilike 14 % za kućanstva.