Povežite se s nama

Međimurje

Plesači Vivone otplesali su svoj najdraži, ali i najteži nastup: na Zimskoj produkciji pred domaćom publikom

Objavljeno:

- dana

Plesni studio

Čakovečki Plesni studio Vivona i ove je godine rasprodan.

Nakon Zimske plesne produkcije u Centru za kulturu prije desetak dana slijede gostavanja, natjecanja, festivali… Tijekom 32 godine postojanja Vivona se čvrsto etablirala na hrvatskoj dječjoj plesnoj sceni.

Kad je 1985. godine Karmen Kovačević Jambor osnovala Plesni studio Vivona, njezina želja je bila približiti ples najmlađima. Počela je sa starijima, obrazovala se pa posvetila djeci. Iako je plesna grupa starijih bila tražena na svim važnijim hrvatskim događanjima, Karmen Jambor nije znala što očekivati od djece. Niti je znala hoći li im uspjeti prenijeti svoje znanje.

Sljedeći izazov je tradicionalna, velika 5. Revija plesa u Čakovcu.Domaćin na Reviji će ugostiti i plesne skupine iz drugih gradova.

O natjecanjima i događanjima nije imala hrabrosti razmišljati. Već je dovoljno smiono izgledalo upustiti se u zahtjevan i odgovoran rad s djecom. Ipak, kao osobi sklona izazovima, to joj se učinilo privlačno. Voljela je ples, voljela je djecu i nije vidjela što bi moglo krenuti krivo. Ako je i imala strahova, a jest, držala ih je u podsvijesti.

Njezin entuzijazam pokazao se presudnim. Znanje koje je stekla učeći od vrsnih hrvatskih plesnih pedagoga, kao i brojnih domaćih i stranih stručnjaka, odlučila je konkretno i pokazati. Na prvu audiciju za djecu u Plesni studio Vivona došlo je čak 150 malih potencijalnih plesača. Ta je brojka pokazala koliko veliki interes postoji za takvu vrstu hobija i rekreacije. Nije bilo važno pleše li netko bolje ili lošije, je li riječ o talentu ili o nekome s dvije lijeve noge. Svi su primljeni, dobili su šansu pokušati, a selekcija je išla prirodnim putem. – Djeca su vrlo samokritična. Teže je bilo nekoga uvjeriti da je dobar nego da sam odustane. Nikoga nikad nismo odbili. Svatko ima pravo ostvariti svoje afinitete. A ako ne ide, kažem, djeca to sama shvate i polako odustaju. Nerijetko ih moram uvjeravati da i nisu loši koliko misle. Imaju vrlo visoke kriterije – govori Karmen Jambor.

ako su djeca uvijek vrlo samokritična, suvremena tehnologija, umjesto da ih potakne, ona ih sputava. – Na internetu vide razne svjetske izvođače i misle da i oni moraju biti tako tako dobri ili da ne valjaju. Teško ih je uvjeriti da gledaju profesionalce i da je takvih najmanje, a ne da je to mjerilo kvalitete – objašnjava.
I sve to, prisjeća se, kao da je bilo jučer, a prošle su 32 godine.

Za to se vrijeme puno radilo, vježbalo, odlazilo na natjecanja, organizirali se festivali i dobivale se nagrade. – Vivona ima puno nagrada i pehara, nastupa na televiziji, državnim susretima, revijama, sportskim i kulturnim događanjima – govori Karmen Jambor.

Novi izazov

Ipak, plesači Studija Vivona, saznajemo, najviše vole svoje produkcije. Tu onima do kojih im je najviše stalo pokažu koliko su i što naučili tijekom godine. Jednako je tu i najviše treme, jer nije isto pogriješiti pred nepoznatom publikom ili pred onima do kojih ti je stalo. Djeca su tu posebno osjetljiva. Zadnja takva priredba je održana prije pola mjeseca u Domu kulture.

Na Zimskoj plesnoj produkciji je nastupilo 130 plesača Vivone, od četiri do 18 godina.
Pleše se suvremeni ples s bazom baleta. – Veliku pozornost posvećujemo izboru glazbe prema dobi djece, temi i kostimima – govori voditeljica Jambor. Vivona je poznata kao jedan od rijetkih studija s bogatom scenografijom.

Sljedeći izazov je tradicionalna, velika 5. Revija plesa u Čakovcu. Domaćin Vivona na ovoj će plesnoj priredbi ugostiti i plesne skupine iz drugih gradova. To je samo jedna od priredbi koje očekuju plesače Vivone u ovoj godini. A oni su se s izazovima naučili suočiti.

Izvor: RT
Foto:

Međimurje

Građane se upozorava da ne otvaraju zlonamjerni e-mail s adrese „[email protected]

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U posljednjih 24 sata Policijska uprava međimurska zaprimila je nekoliko prijava trgovačkih društava i javnih ustanova iz kojih proizlazi da su na svoje adrese elektroničke pošte zaprimili sumnjive poruke koje su navodno upućena s adrese elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske.

– Upozoravamo građane da ne otvaraju elektroničku poštu s adrese [email protected] te da ne otvaraju linkove i ne preuzimaju privitke na svoje uređaje. Riječ je o zlonamjernoj elektroničkoj poruci koja nije upućena sa servera Ministarstva unutarnjih poslova, dakle ne radi se o službenoj adresi elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske – ističu iz policije.

Sadržaj upućenih e-poruka:

Zahtjev za ponudu, broj 17-0822-0397

Mi smo Policijska uprava krapinsko-zagorska.

Čuli smo za izvrsnost vaše tvrtke. Naše sjedište treba vašu ponudu cijena za naš proračun za 2022. (u prilogu). Ovaj proračun sufinancira Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Pošaljite ponudu prije 23. kolovoza 2022. Pronađite privitak i javite nam ako trebate više informacija.

Hvala i srdačan pozdrav.

U potpisu: Policijska uprava krapinsko-zagorska i Marijana Mužar- Policijska službenica za odnose s javnošću

– U svakom slučaju ako ste zaprimili elektroničku poruku koju niste očekivali te vam je pošiljatelj nepoznat, a sadržaj poruke sumnjiv, obavezno provjerite vjerodostojnost poruke koristeći drugi komunikacijski kanal. Savjetujemo da nikad ne otvarate sumnjive privitke i ne odgovarate na neočekivane poruke – ističu iz PU međimurske.

Nastavite čitati

Međimurje

U Međimurju djeluje gotovo tisuću udruga: najbrojnije su sportske udruge, kojih je više od 330

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Razina kvalitete života u određenoj sredini mjeri se i brojem organizacija civilnog društva putem čijih se aktivnosti provode razni društveno korisni programi i projekti. U Međimurskoj županiji aktivno djeluje 969 udruga. Gotovo trećina njih su sportske udruge, odnosno klubovi i savezi, koje su s obzirom na uobičajeni ritam treninga i natjecanja ujedno i najaktivnije udruge. Oko 20 posto od ukupnog broja udruga su one koji djeluju u području kulture i umjetnosti, a slijede udruge za zaštitu okoliša i prirode, pa zatim redom udruge u području socijalne djelatnosti, gospodarstva, obrazovanja, znanosti i istraživanja te zaštite i spašavanja.

Kako se djelovanje udruga temelji na načelu javnosti i neprofitnosti, a velika većina njih ne obavlja gospodarsku djelatnost iako im zakon to omogućuje, financiranje rada udruga uglavnom se temelji na dobrovoljnim donacijama članova i sponzora. Velik udio u financiranju udruga počiva i na javnom novcu koji se dodjeljuje putem javnih poziva i natječaja Međimurske županije, gradova i općina. Međimurska županija tako svake godine oko jedan posto svoga Proračuna usmjerava prema organizacijama civilnog društva: sport, kultura i umjetnost, udruge građana i političke stranke, socijalna zaštita, zaštita okoliša…

Tako je tijekom 2021. godine najveći iznos od gotovo 1,4 milijuna kuna izdvojen za programe i projekte sportskih udruga. Za udruge iz područja zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima, ljudskih prava te demokratizacije i razvoja civilnog društva osigurano je 675.000 kuna. Udruge čiji je interes usredotočen na poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo lani su putem natječaja Međimurske županije dobile oko 470.000 kuna, dok se rad udruga za zaštitu potrošača sufinancirao iznosom od 10.000 kuna.

– U Međimurskoj županiji djeluje 21 ustanova u području kulture, a usmjerene su na muzejsku, kulturnu i društvenu aktivnost, organiziranje filmskih, kazališnih, izložbenih, koncertnih i drugih kulturno-umjetničkih priredbi vlastite produkcije ili u suradnji s

drugim ustanovama i udrugama. U području kulture i umjetnosti u Međimurskoj županiji djeluje i ukupno 257 udruga koje njeguju baštinu i povijest Međimurja. Sukladno podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Međimurska županija na nacionalnoj listi sadrži 63 registrirana kulturna dobra: 12 nematerijalnih kulturnih dobara

i 51 materijalno kulturno dobro – govore iz Međimurske županije.

Nematerijalna zaštićena kulturna dobra u Međimurskoj županiji su: medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, umijeće izrade tradicijske maske pikač, svetomarska mikrotoponimija, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće izrade i sviranja cimbala, umijeće sviranja na tamburama farkašicama, umijeće vađenja zlata, međimurska popevka, štrigovska skupina govora, kotoripska skupina govora, tradicija slavljenja sv. Martina biskupa i zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje