Povežite se s nama

U fokusu

Plus u blagajni i planovi za razvoj turizma u Maruševcu

Objavljeno:

- dana

PLUS I MINUS

Za desetak dana će općinski vijećnici Maruševca izglasavati proračun. Značajno mjesto u dokumentu i ovog je puta dobio Sportsko-rekreacijski centar, koji tako postaje veteran zacrtanih a neodrađenih kapitalnih projekata Općine.

Čeka se raspisivanje natječaja za famoznu podmjeru 7.4 iz programa ruralnog razvoja. Načelnik Ivan Šagi veli da se vijećnici već hvataju za glavu kad čuju za taj projekt. Iako su neki, izgleda, već odustali, načelnik Šagi vjeruje da bi Općina iznimno profitirala s Centrom, vrijednim 2, 9 milijuna kuna, pa ne želi odustati. 

Natječaj je bi , prema obećanjima, trebao biti raspisan uskoro. Sportsko-rekreacijski centar, veličine nekoliko stotina četvornih metara, već duže vrijeme ima sve potrebne papire i građevinsku dozvolu. – U proračunu smo morali prikazati projekte s nadom da će se raspisati natječaj i evo, ovaj je konačno i raspisan – govori načelnik.

Turizam

Sportsko-rekreacijski centar dio je maruševečkog plana za razvoj turističke djelatnosti. Općina je turizam unijela i u Strategiju razvoja 2016. – 2020. godine. Ideja za Centar došla je s idejom bivše direktorice varaždinske Turističke zajednice Brankom Tropp o povezivanju dvoraca na sjeverozapadu Hrvatske. – Maruševec je na sredini tog puta, između Trakošćana i Varaždina, pa je bila ideja da ovdje bude odmorište. Istovremeno su mještani Maruševca izrazili želju za izgradnjom sportskih sadržaja. Tako smo osmislili projekt Sportsko-rekreativnog centra – govori načelnik. Za Centar je određeno i zemljište veličine 22.000 četvornih metara. Sportski dio će sadržavati malonogometno igralište, teniski teren, igrališta za odbojku i rukomet. Od turističkih sadržaja tu će biti odmorište za 150 ljudi veliko 16 x 45 metara, ugostiteljski sadržaj te veliko parkiralište za autobuse i osobne automobile. Iako nema razloga sumnjati u prolaz projekta na natječaju, načelnik Ivan Šagi je oprezan: – Više nikad neću reći da je gotovo dok nije gotovo. AZRA je zadužena za prijavu projekta na natječaj, pa ćemo vidjeti – govori. Zbog toga se o ovom projektu zapravo malo i zna. – Kako ne bih bio skeptičan? Već dvije godine projekt uvrštavamo u proračun – veli Ivan Šagi. 

Maruševec bi se volio uvrstiti na turističku kartu, za to ima odličan adut, ali kao da ga nema. Riječ je o dvorcu Maruševec, koji vlasnik Oskar Pongratz, ne želi otvoriti javnosti. Teško bi to bilo shvatljivo čak i kad bi Pongratz, kojem je dvorac vraćen denacionalizacijom, i živio ovdje, a osobito kad se zna da je on vrlo rijetko u Maruševcu. Načelnik o tome ne želi govoriti, ali po Maruševcu se naveliko priča da Pongratz imanje koristi samo za eksploatiranje šuma. U dvorac ne mogu ni oni koji desetljećima brinu o čuvanju njegove tradicije, Udruga prijatelja dvorca Maruševec.

Dvorac

I dok dio stručnjaka tvrdi da je dvorac Maruševec čak ljepši od Trakošćana, ta je ljepota skrivena od javnosti. U Maruševcu smatraju da bi se otvaranjem dvorca i turističkom orijentacijom znatno podigao standard Općine. Ako netko izvana pokaže interes za dvorac, u Općini ga upute na Oskara Pongratza i nemaju povratne informacije je li i što je odgovoreno. U Udruzi vele da je takvo pitanje uopće iluzorno postavljati.

Na otvaranju dvorca za javnost Općina je bazirala i Strategiju razvoja prije 15-ak godina. Ali rezolutno odbijanje vlasnika da otvori dvorac javnosti prilično je okrnjilo turističku viziju Maruševca. – Sigurno da bi bilo dosta gostiju, i domaćih i stranih. Bila bi to odlična vikend-destinacija, a time bi profitirao cijeli Maruševec – zaključuje priču o dvorcu načelnik Šagi.

Drugi turistički potencijal Maruševca je dolina rijeke Plitvice. – Tu bi mogla biti lijepa šetnica i rekreacijski sadržaji. Sad je to zaštićeni pojas Hrvatskih voda pa će, nadamo se, ideju biti lakše ostvariti – kaže načelnik. U Općini su turistički potencijal vidjeli i u OPG-ima, kojih je puno na malom prostoru, ali u zadnje vrijeme su posustali.

Plus

U godini koja prolazi bilo je kojekakvih previranja, očekivanja i bojazni za lokalnu samoupravu. Donosili su se zakoni koji idu na štetu lokalnoj samoupravi, pa je načelnik nakon svega očekivao manjak u blagajni na kraju godine. Međutim, i njega samog je ugodno iznenadilo da su u Maruševcu uspjeli dobrim gospodarenjem spriječiti takav scenarij. Općina je odradila sve planirano, a godina će ipak završiti u plusu.

S novim Poreznim zakonom, u Maruševcu se nadaju  da će ministar Marić održati riječ o pomoći lokalnoj upravi s 1,3 milijuna kuna 

I taman kad je sve izgledalo pozitivno, usvojen je novi Porezni zakon, pa se načelnik pita što se sad može očekivati. Zna se da će lokalna uprava najlošije proći. – Preostaje nam jedino držati za riječ ministra Marića, koji veli da država ima preko milijardu kuna kojima će nadoknaditi lokalnoj samoupravi manjak prihoda.Unatoč čekanjima, Općina je uspjela završiti nekoliko nerazvrstanih cesta, počela je i obnova crkve, komunalna infrastruktura se približava dobrom standardu, a usvojena je i Strategija razvoja od 2016. do 2020. godine. Ipak, sve to pada u drugi plan pred činjenicom da Maruševec ima problem s natalitetom. Jer, veli načelnik, sve što se radi, radi se za bolji život stanovnika, a njih je sve manje.

 

Dvorac

I dok dio stručnjaka tvrdi da je dvorac Maruševec čak ljepši od Trakošćana, ta je ljepota skrivena od javnosti. U Maruševcu smatraju da bi se otvaranjem dvorca i turističkom orijentacijom znatno podigao standard Općine.

Centar

Sportski dio SRC-a sadržavat će malonogometno igralište, teniski teren te igrališta za odbojku i rukomet. Od turističkih sadržaja tu će biti odmorište za 150 ljudi, ugostiteljski sadržaj te veliko parkiralište za autobuse i osobne automobile.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Alarmantno: Uzgajivačima krava muzara mlijeko postaje bezvrijedna roba!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uzgajivačima muznih krava mlijeko definitivno postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, rast cijena stočne hrane još lani je prouzročio stagnaciju i pad proizvodnje mlijeka, kao i broja isporučitelja.

Da je ekonomska uspješnost uzgoja mliječnih pasmina goveda Sizifov posao za malobrojne preostale farmere, za Regionalni tjednik potvrdio je Stjepan Bistrović. Štoviše, od vlasnika jedne od najmodernijih hrvatskih farmi, na kojoj krave muzu i hrane roboti, doznajemo da ni najnoviji potezi Vlade neće utjecati na proizvodnju mlijeka.

Nedostatne potpore

– U odnosu na prošlu godinu, cijene kukuruza u zrnu porasle su sa 70 do 90 lipa na čak 1,70 kuna za kilogram. Slično je i s ječmom, plaćali smo ga 0,80 lipa po kilogramu, a tržišna cijena mu je ove godine narasla na 1,40 kuna. Uzgajivačima mlijeko zapravo postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, prosječna cijena litre mlijeka sada iznosi 2,60 kuna za litru, i to sa svim dodacima koje mogu ostvariti veliki i mali proizvođači – ističe Bistrović.

Osvrćući se na nove Vladine potpore i povećanje postojećih u okviru Programa ruralnog razvoja, koje obuhvaćaju povećanje alokacije za preradu, kao i posljednju financijsku pomoć sektoru stočarstva (koja sada premašuje 200 milijuna kuna), objasnio je da sve to nema puno efekta u stvarnosti.

– Ovih dana napravio sam okvirni izračun na bazi 80 hektara zemljišta, koliko nama treba za ishranu krava. Pritom još moram kupiti smjesu (koncentrat) i to odbiti od zarade. Nužno je ukalkulirati i radnu snagu od najmanje četiriju zaposlenika na polju i farmi. Računica nije potpuna ako se u obzir ne uzme ulaganje u 80 ha poljoprivrednog zemljišta, koja su, srećom, podjednaka. No treba znati da farma za 70 krava i 60 komada podmlatka s junicama za remont stada stoji 9,5 milijuna kuna! Sve to morate odbiti od bruto zarade, s tim da još postoje troškovi održavanje farme te oni koji se odnose na usluge veterinara, potrošnju struje, vode i drugi. Da zaključim, i tih 200 milijuna kuna, kada bude podijeljeno, odnosno ako naše gospodarstvo dobije 30.000 kuna, bit će to samo kap manje u moru briga – rezolutan je Bistrović.

Spomenimo i da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 25. studenoga, donijela Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka, za koji su u 2022. godini osigurana svega 2 milijuna kuna u okviru državnog proračuna.

– Ako netko smatra da je to nekakav veliki novac, u krivu je. Ja sam se odavno maknuo iz strukovnih udruga jer to zahtijeva iznimno osobno angažiranje. Nemoguće je sakriti da su ozbiljni farmeri postali ravnodušni i da u sve većem broju odustaju od proizvodnje. Primjerice, u Općini Cestica bilo nas je četvero, a sada sam jedini komercijalni proizvođač mlijeka. Spomenute potpore sigurno će pojedinim farmerima omogućiti da koliko-toliko urede sabiralište mlijeka, no njihov broj stalno varira i drastično se smanjuje broj otkupnih mjesta. Nažalost, mladi nemaju interes za proizvodnju, osim u slučaju kada je to obiteljska tradicija. Računice za to trenutačno nema zbog već spomenutih enormno visokih cijena koncentrata i žitarica – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo da robotizacija farmi ima dobru i lošu stranu.

Iz njegova iskustva može se iščitati da robotizacija pomaže kada treba nadoknaditi radnu snagu, ali istovremeno čovjek postaje rob modernojtehnici.

Agrarna politika

– Kad se noću upali alarm ili dojava, morate odmah reagirati i pristupiti popravku. U protivnom nastaje zagušenje kada krave idu na automatsku mužnju. Na takvim farmama je 24-satno dežurstvo imperativ te smo imali slučajeve kada je trebalo reagirati tri puta dnevno. Farmeri su izloženi konstantnom stresu zbog održavanja robota i otklanjanja softverskih i inih grešaka. Robotizacija nije za “stare ljude”, već prvenstveno za mlađe generacije uzgajivača – naglašava ovaj iskusni farmer i dodaje:

– Sama robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka ni zaustaviti silazni trend sve dok se ne promijene pristup proizvodnji i agrarna politika – zaključio je Stjepan Bistrović.

Nastavite čitati

U fokusu

Pronađite posao po svojoj mjeri u Varaždinskoj ili Međimurskoj županiji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U suradnji s portalom posao.hr donosimo aktualne i atraktivne vijesti s tržišta rada. Portal za zapošljavanje donosi top 10 poslovnih ponuda, nepropustite priliku i prijavite se! Sretno!

KTC d.d. zapošljava skladištara (m/ž) u Varaždinu. Prijave se zaprimajud od 10.12. Poželjno je da kandidat ima položen tečaj za viljuškaristu no nije uvjet za posao. Prijavite se brzo i jednostavno putem linka.

HSG Kariera d.o.o. traži održivača (m/ž) postrojenja u Čakovcu. Prijave se zaprimaju do 31.12.2021. Poslodavac za rad treba 6 osoba koje će biti spremne na rad u smjenama te je poželjno da imaju radno iskustvo na sličnim poslovima. Više informacija o natječaju i podatke za prijavu potražite ovdje.

MASSIVE PANELS d.o.o. zapošljava administratora (m/ž) u odjelu nabave. Mjesto rada je Veliki Bukovec, a rok za prijavu je 01.01.2022. Posao zahtijeva dnevnu komunikaciju s novim i postojećim dobavljačima. Kako se prijaviti saznajte na linku.

MEEL USLUGE d.o.o. zapošljava pizza majstora (m/ž) u restoranu Palatin u Varaždinu. Rok za prijavu je 20.12.2021. Posao obuhvaća pripremu tijesta za pizzu i krušne peći te pečenje pizze. Podatke za prijavu pronađite na linku.

Mamut Fortis d.o.o. / Arena traži operatera – blagajnika (m/ž) u automat klubu za igre na sreću. Mjesto rada je Novi Marof , a rok za prijavu je 20.12.2021. Novozaposleni će biti zadužen za vrženje uplate i isplate novca, komunikaciju s gostima kluba te rad s automatima za igre na sreću. Prijavite se ovdje.

KTC d.d. traži prodavača (m/ž) u Jalžabetu. Rok za prijavu je 09.12.2021. Kandidat mora imati završenu srednju stručnu spremu i radno iskustvo. Prijave se zaprimaju putem linka.

OLD START j.d.o.o. zapošljava autolimara (m/ž). Mjesto rada je Mala Stubica. Prijaviti se možete do 14.12.2021. Radno mjesto zahtijeva obavljanje autolimarskih poslova i ostalih pomoćnih poslova. Informacije za prijavu pronađite ovdje.

Ustanova za zdravstvenu njegu u kući KANCIJAN traži medicinsku sestru / prvostupnika sestrinstva (m/ž). Poslodavac daje mogućnost financiranja studija sestrinstva, stimulativna primanja, radno vrijeme u jednoj smjeni te povremeni rad subotom uz slobodne praznike, blagdane i nedjelje. Posao se obavlja u kući bolesnika na području grada Varaždina i bliže okolice, a rok za prijavu je 10.12.2021. Više informacija i podatke za prijavu pogledajte ovdje.

K & S d.o.o. zapošljava poslovođu (m/ž) u metalskoj proizvodnji. Mjesto rada je Varaždin, a rok za prijavu je 06.12.2021. Poslodavac traži odgovornog radnika sa završenom srednjom, višom ili visokom strunom spremom te uz to mora imati 3 godine radnog iskustva. Kako se prijaviti pogledajte na linku.

Camaloon zapošljava content writer for UK market (m/f). Posao se obavlja iz udobnosti vlastitog doma. Od kandidata se očekuje priprema dobro strukturiranih skica sa smjernicama SEO-a pomoću sustava za upravljanje sadržajem, lektoriranje i uređivanje objava na blogu  te koordinacija s marketinškim i dizajnerskim timom. Prijave traju do 11.12.2021. i zaprimaju se putem linka.

Više poslova potražite klikom na link i pretražite trenutno raspoložive radne pozicije za prijavu. Sretno u potrazi!

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje