Povežite se s nama

Život i društvo

“Po danu smo se malo naspavali, a noću radili”

Objavljeno:

- dana

PZC Varaždin d. d. nakon dvije trećine zimske sezone zbraja rezultate

Ove nas je godine snijeg “koštao” dvostruko više nego lani, a gdje je još saniranje šteta nastalih uslijed kolnika izgriženih solju i teškim ralicama. Zbog iznimno oštre i dugotrajne zime, oštećenja su bila više nego učestala pa će se tek morati zbrajati novac za njihov popravak.

Samo do 24. veljače varaždinska je zimska služba – PZC, potrošila 90 posto soli namijenjene za cijelu ovogodišnju zimsku sezonu. Gotovo 5,4 tone. Razlog tomu je što su investitori – Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste i Grad Varaždin, ne očekujući toliko snijega, nabavili istu količinu kao i ranijih godina – 6291 tonu. A tek su prošle dvije trećine sezone. Ovaj je podatak ujedno poruka svima koji su kukali već s prvom pahuljom drugog snježnog vala o “aljkavosti zimske službe”. U slučaju trećeg vala, soli na “lageru” više nema. Uspjelo im je sačuvati tek malu količinu za “ne daj Bože”. Naime, sol se ne troši samo za otapanje snijega nego također i za preventivno posipavanje protiv poledice. Onda kad ljudi zapravo nisu niti svjesni da je zimska služba itekako aktivna. Nisu samo ralice na ulici znak da je u PZC-u vrlo živo. Osim soli nemilice se trošilo i kameno posipalo (to su oni kamenčići koji vam “probodu mozak” ako imate tanke đonove). Kamenčića je potrošeno 3500 kubičnih metara.

Zbog obujma posla bilo je i podosta kvarova te su samo na popravak ralica potrošena dva milijuna kuna

Kako ne bi i prometnice “osjetile” čari zimskog ugođaja, iz garaža u Motičnjaku svakodnevno je na ulice izlazilo 40 ralica. Od toga je u gradu završilo njih 15. Na svakoj su grdosiji dva člana “posade”. Vozač – raličar i radnik-cestar. Njih dvojica moraju biti dobro uigran tim kako bi ceste bile čiste te ujedno ralica ne bi završila u jarku. Ukupno je na području Varaždinske županije radilo i do 150 djelatnika po 8500 sati plus 7400 sati dežurstva. Vozila su “odradila” 11.000 sati. s čak 5800 dežurnih sati. Radi se u smjenama – 12 ili 24 sata. Zbog velikog obujma posla bilo je i podosta kvarova te je samo na popravak ralica potrošeno ukupno dva milijuna kuna.

Ono što će također malo tko znati da ulazi u posao zimske službe jest i popravak kolnika, “izgriženog” od soli. Za to je poslužilo 80 tona hladne asfaltne mase. Zbog iznimno oštre i dugotrajne zime, oštećenja su bila više nego učestala pa će se tek morati zbrajati novac za njihov popravak. – Ovdje bi bilo obrnuto od stare poslovice. Kod nas je za svako dobro, neko zlo. Da bismo bili korisni sada i ne bi bilo snijega na cesti moramo, primjerice, češće posipavati i prolaziti teškim ralicama što pak rezultira oštećivanjem kolnika – kaže Mario Vdović, član Uprave.
No PZC osim za vrijeme i nakon snijega, mora obaviti i pripremne radove. Primjerice, postavljanje prometnih znakova – ograničenja brzine i upozorenja na učestalu mogućnost naglih promjena stanja kolnika.

U zadnjih nekoliko godina sveukupno nije pala niti približno tolika količina snijega kao u prva četiri mjeseca ovogodišnje sezone

Realno, PZC je odradio golem posao. Osobito ako se zna da ne bi bilo čudo da su malo “ispali iz štosa” budući da u zadnjih nekoliko godina sveukupno nije pala niti približno tolika količina snijega kao u prva četiri mjeseca ovogodišnje sezone. Vjeruje se da ga je u Varaždinskoj županiji palo oko 1,5 metara. Mario Vdović veli da zimi svi u PZC-u totalno zamijene dan za noć. Jer da bi ceste ujutro bile prohodne, većina posla se obavlja noću. I dok bi, klasično u Hrvatskoj, u nekim tvrtkama radnici iskoristili sve slobodne dane, bolesti…, u PZC-u nije bilo otvoreno niti jedino bolovanje za trajanja zimske sezone.

Zima u brojkama

Za ovu sezonu na državnih je 210 kilometara cesta potrošena 2691 tona soli, županijskim i lokalnim (tisuću kilometara) 3000 tona, a za grad Varaždin 600 tona soli. Sveukupno je PZC na svim cestama u svim županijama u svojoj nadležnosti potrošio 11.000 tona soli.

Zima u novcu

Ukupni troškovi zimske službe do sada, u ove dvije trećine sezone, iznosili su 15 milijuna kuna. To je znatno više nego lani, ali još uvijek nisu probili budžet. Ove je sezone do sada potrošeno čak 50 posto više novca nego posljednjih nekoliko zima. Više potrošenog novca na uklanjanje snijega automatski znači manje novca za sanaciju nastalih šteta kao i za sve ostale radove redovnog održavanja.

Izvor:
Foto:

Život i društvo

Načelnik Cestice Mirko Korotaj obišao radove u Virju Križovljanskom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U naselju Virje Križovljansko, u Općini Cestica, trenutno je u tijeku izgradnja fasade na zgradi vatrogasnog doma.

S predsjednikom Vatrogasnog društva Danijelom Sambolecom, načelnik Mirko Korotaj obišao je radove koji su u završnoj fazi.

Ukupna vrijednost investicije je 137.000 kuna, a završetak je predviđen do kraja travnja. Danijel Sambolec izrazio je zadovoljstvo što će vatrogasni dom zasjati u novom ruhu te je tom prilikom izjavio: “Radovi na fasadi koji su započeli prošlog mjeseca odvijaju se prema predviđenom planu i samim završetkom bit će zaokružena potpuna modernizacija našeg doma. Naime, u proteklom razdoblju izvršeni su radovi rekonstrukcije krovišta, ugrađeni su novi prozori, a ranije su kupljeni novi stolci. Neke od radova odradili su sami mještani, no velika pomoć pružena nam je od strane Općine pri čemu zahvaljujem načelniku Mirku Korotaju. Naš dom je uistinu centar događanja u našem mjestu, a sada će svojim izgledom biti na ponos svim mještanima”.

Načelnik Korotaj osvrnuo se na aktivnosti koje su trenutno u tijeku na području naselja Virje Križovljansko, ali je najavio planove za buduće razdoblje: “Ovim završetkom radova, vatrogasni dom postat će jedan lijepi ukras u središtu naselja, ali će imati i korisnu funkciju u društvenom životu. Zahvaljujem mještanima i posebno Vatrogasnom društvu koji vrlo savjesno vode brigu o zajedničkoj imovini te će u tom smjeru uvijek imati partnera od strane Općine. Osim ovog objekta, u naselju je pred završetkom izgradnja kanalizacije te kad se završi sa priključcima, asfaltirati će se sve ceste. Već prije izgrađena je javna rasvjeta i rekonstruirana niskonaponska mreža u čitavom naselju, što je uvelike pridonijelo boljem standardu života na tom području.”

Nastavite čitati

Život i društvo

Brojni Ivančani žele zasaditi klonove ivanečke lipe

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Grad Ivanec

Predstavnici Hrvatskog šumarskog instituta u Jastrebarskom, kojima se pridružio i gradonačelnik Milorad Batinić, 4. ožujka su sa stabla stare velelisne lipe u Ivancu (Tilia platyphyllosScop.), uzeli oko 250 novih plemki od kojih će se u rasadniku Instituta proizvesti klonovi.

Ovaj projekt Grad provodi treću godinu za redom sa ciljem da proizvodnjom kloniranih sadnica lipe trajno, za budućnost,sačuva originalni genetski zapis matičnog stabla.

Tim povodom je u Ivancu boravio i dipl. ing. Ivica Čehulić, voditelj Odjela rasadničke proizvodnje u Šumarskom institutu.

Na nastavak ovoga projekta Grad se odlučio zbog velikog interesa građana. Naime, nakon što im je ujesen lani na gradskoj špici besplatno podijeljeno 140 mladih lipa (dok je još 10 stabalaca Grad ustupio mjesnim odborima koji su ih zasadili u okolici društvenih domova), neprestano se javljaju novi građani koji bi na svojim imanjima također željeli zasaditi ivanečku lipu.

To i ne čudi, jer zna se da su za svoju lipu Ivančani emotivno jako vezani.

Lipa je dugovječni simbol Ivanca za koji se pretpostavlja da je star više od 600 godina. Stari zapisi navode de je vjerojatno zasađena početkom 14. stoljeća, prilikom svečanog preuzimanja Starog grada od strane ivanovačkog reda.

Budući da je starost načela matično stablo, Grad Ivanec ga je odlučio sačuvati projektom kloniranja.

Napominjemo da su reznice uzete i prošle godine, a od njih proizvedeni klonovi lipe za isporuku će biti spremni najesen ove godine. Grad će i tada dio stabalaca pokloniti građanima, a o početku predbilježbi obavijestit ćemo vas na vrijeme.

Što se tiče reznica koje su uzete danas, one će za isporuku biti spremne 2022. godine.

Grad mladim ivanečkim lipama planira zasaditi parkovne površine te od njih formirati drvored u Poslovnoj zoni. Inače, za svaki klon izdaje se numerirana svjedodžba o podrijetlu sadnica, kao potvrda da stabalce nosi originalni genom matičnog stabla.

Sve troškove ovoga projekta financira Grad Ivanec.

Nastavite čitati