Povežite se s nama

U fokusu

Događaji po kojima ćemo pamtiti 2016. godinu u Varaždinu i Varaždinskoj županiji

Objavljeno:

- dana

REZIME GODINE NA IZMAKU

Kraj godine vrijeme je kada obično podvučemo crtu i rezimiramo događaje koji su obilježili godinu. U nastavku vam donosimo top 5 događaja koji su obilježili proteklih 365 dana u Varaždinu i Varaždinskoj županiji.  

1. “Pali” proračuni Grada Varaždina i Grada Varaždinskih Toplica

Dva dana prije kraja 2016. godine pao je proračun za 2017. gradonačelnika Varaždina Gorana Habuša. Da prođe proračun “težak” 260 milijuna kuna Habušu je nedostajao jedan glas, baš kao i Goranki Štefanić, gradonačelnici Varaždinskih Toplica. No, dok će Habuš još tri mjeseca biti gradonačelnik, jer gradski vijećnici su na sjednici održanoj jučer većinom glasova ipak prihvatili Odluku o privremenom financiranju od 1. siječnja do 31. ožujka 2017. godine, na sjednici Gradskog vijeća Varaždinskih Toplica u četvrtak nije bilo dovoljno kvoruma, pa se o novom prijedlogu proračuna nije ni moglo raspravljati. Tako u Varaždinske Toplice stiže povjerenik.

2. Direktor Varkoma Vlado Vlašić pod ovrhom jer nije plaćao račune, no i dalje na toj funkciji

Ova godina ostat će zapamćena i po tome što je protiv direktora jedne gradske komunalne tvrtke, Vlade Vlašića (HNS) koji je na čelu Varkoma, pokrenuta ovrha i to zato jer nije plaćao račune za smeće druge gradske tvrtke – Čistoće. Prvo je sve opovrgavao, a onda je građanima objasnio da je za to što devet mjeseci nije plaćao račune za odvoz i zbrinjavanje otpada kriva njegova supruga koja je, kako je naveo, trebala o tome voditi brigu. Nakon toga je varaždinski SDP zatražio da podnese ostavku zbog neplaćanja računa za otpad, pa varaždinski HDZ zbog poništenih natječaja za gradnju pročistača i kanalizacije te štete od pola milijuna kuna. Smjenu su zatražili i Reformisti. Međutim, varaždinski gradonačelnik Goran Habuš (HNS) odbio je smijeniti svog stranačkog kolegu Vlašića.

3. Imenovana direktorica TZ Varaždina, Opće bolnice Varaždin i Pučkog otvorenog učilišta

Godina koja je na izmaku ostat će zapamćena i po imenovanjima. Nakon nekoliko propalih natječaja, Jelena Toth, bivša djelatnica Radio sjeverozapada koja je zadnje tri godine radila u zagrebačkoj PR agenciji K99 Vision u travnju je imenovana direktoricom turističkog ureda TZ grada Varaždina. U srpnju je varaždinska bolnica dobila novu ravnateljicu, i to nestranačku i stručnu osobu: dr. Sanju Zember, specijalisticu infektogije. I Pučko otvoreno učilište ove je godine dobilo novu ravnateljcu: Sandru Malenicu, nekadašnju voditeljicu Filmsko-kreativnog studija Vanima. Malenicu je Upravno vijeće POU-a još u srpnju izabralo za novu ravnateljicu, u rujnu ju je potvrdilo Gradsko vijeće, a dužnost je preuzela početkom listopada. 

4. Veličanstvena proslava velikog jubileja – 25. obljetnice oslobođenja Varaždina

U Varaždinu je 22. rujna veličanstveno proslavljena 25. obljetnica oslobođenja grada. Održan je mimohod u kojem su sudjelovali ešaloni braniteljskih udruga koje su proistekle iz ratnih vojnih i policijskih postrojbi koje su sudjelovale u obrani Varaždina 1991. godine i postrojbi iz Varaždina koje su pridonijele pobjedi u Domovinskom ratu, a na Kapucinskom trgu predstavljen je i dio naoružanja kojim raspolaže Hrvatska vojska i policija. Tako su Varaždinci prvi put imali priliku vidjeti oklopno borbeno vozilo Patria, vojno borbeno terensko vozilo MATV, a izložen je i borbeni sustav Vulkan te najnovije vrste pješačkog vojnog naoružanja, policijsko oružje i tehnika.

5. Počela izgradnja Studentskog doma najmodernijeg u ovom dijelu Europe

U Varaždinu je u proljeće počela izgradnja novog  Studentskog doma, najmodernijeg u ovom dijelu Europe! Nakon što je u ožujku odobrena sredstva u iznosu od 141,6 milijuna kuna, u travnju je potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt “Sveučilišni kampus Varaždin, faza III – Studentski dom s pratećim sadržajima. Radovi na izgradnji studentskog doma sa 600 ležajeva s pratećim sadržajima odvijaju se predviđenom dinamikom i još traju.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Međimurski saborski zastupnik Ivica Baksa upisao štednju od 172.300 eura u imovinsku karticu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nezavisnu platformu Sjever u posljednjem sazivu Sabora predstavlja i Međimurec Ivica Baksa.

On je u našem parlamentu umjesto Matije Posavca.

Baksa je tako 14. lipnja predao svoju imovinsku karticu u kojoj navodi da je po zvanju tehničar cestovnog prometa, živi u Belici, oženjen je i ima djecu.

Kao saborski zastupnik Baksa će primati plaću od 1242 eura neto mjesečno, a volonterski će nastaviti obavljati i dužnost vijećnika Županijske skupštine Međimurske županije.

Prije ulaska u Sabor Ivica Baksa je od 2021. radi kao direktor i voditelj komercijalnih poslova u tvrtki Interkast d.o.o. Tamo mjesečno zarađuje 778,12 eura neto.

Njegova supruga radi u osnovnoj školi od 2008. godine i plaća joj je 1654,16 eura neto mjesečno.

Ovaj saborski zastupnik Sjevera lani je digao kredit u iznosu 40.000 eura u OTP-u s kamatom od 4,99 % i rokom otplate 10 godina. Također ima i jednokratno dugovanje od 20.000 eura.

I Baksina supruga ima kredit u iznosu 79.000 eura dignut 2020. godine u PBZ-u. Kredit bi trebala otplaćivati 30 godina u mjesečnom iznosu od 323,14 eura.

U imovinskoj kartici navodi se da Baksina supruga u Varaždinu ima gospodarski objekt kupljen putem kredita. Radi se o objektu površine 503 m2 i vrijednosti 75.000 eura, uz objašnjenje da je to neuređeni stambeni prostor u zgradi mješovite uporabe veličine 75 m2, a koji je posebni dio neodvojivo povezan sa suvlasništvom cijele nekretnine.

Međimurski saborski zastupnik posjeduje i dvije mobilne kućice za odmor vrijedne 40.000 eura. Baksa navodi i da je vlasnik 10 oranica i livada uglavnom na području Belice. Nekima je suvlasnik, a do većine je došao nasljedstvom. Najskuplja oranica je ona u Čakovcu vrijedna 50.000 eura, površine  549 m2, a Baksa ima udio od 50 posto.

Bračni par Baksa u imovinsku je karticu upisao štednju od 172.300 eura.

Nastavite čitati

U fokusu

Što ne valja s demografskim mjerama? Čak 72 posto mladih želi otići iz Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatsku u potrazi za kvalitetnijim životom želi napustiti 72 posto osoba u dobi od 18 do 30 godina, pokazala je studija.

Obično se kao razlozi nabrajaju: nemogućnost dobivanja boljeg posla, rješavanja stambenog pitanja, korupcija između javnog i privatnog sektora, konzervativnost sredine…

Želim iseliti u nadi da ću se vani lakše zaposliti u struci na barem nekoliko godina, objasnila je za Deutsche Welle Vanja, studentica eksperimentalne biologije na Sveučilištu u Zagrebu.

Kako kaže, otišla bi u Dansku, računajući s pravom na mirovinu koja se tamo ostvaruje nakon tri godine rada.

-Skupljala bih iskustvo i staž, kao i referencu u životopisu. A ovamo bih se vratila onda kad bih imala šanse posjedovati nekakvu nekretninu za život – naglasila je.

Drugi sugovornik u Njemačkoj živi već neko vrijeme.

-Otišli smo prije četiri i pol godine u Njemačku, djevojka i ja, odmah nakon njezina fakulteta, malo prije pandemije. Cijelo vrijeme mjerkamo kad bismo se vratili. I još ne znamo ni kad ni kako, jer se stanje u Hrvatskoj nije popravilo, nego pokvarilo. A pokvarilo se i ovdje, pa smo na neki način blokirani – kaže.

On i njegova partnerica su porijeklom iz sjeverozapadne Hrvatske, ona radi u medicini, a on u građevinarstvu. Kao što je rekao, nisu imali niti dandanas imaju „blagog pojma“ kako bi riješili svoje stambeno pitanje u Hrvatskoj, a i plaće su male…

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje