Lilika Čaki Legenstein priredila je nezaboravnu večer u Gradskoj kavani Čakovec.

– Konačno sam doma u svom obožavanom Čakovcu u kavani koja se nekad zvala Royal i koju je moj otac uredio na primjeru peštanskih i bečkih kavana, a to nije bila mala stvar u ono doba. Vesela sam što sam to doživjela, divno mi je danas i bit će mi žao što moram otići iz Čakovca, no današnji susret ostat će mi u divnom sjećanju – rekla je legendarna kazališna glumica, plesna umjetnica, balerina i dobitnica najviše hrvatske nagrade za zasluge u kulturi Lilika Čaki Legenstein, koja je krajem prosinca posjetila Gradsku kavanu Čakovec.

Njezino ime nalazi se i na popisu počasnih građana grada Čakovec, a riječ je i o ženi koja je tridesetih godina prošlog stoljeća, kao mlada polaznica Državne glumačke škole u Budimpešti, s oduševljenjem prigrlila umjetničko ime Čaki, odajući time privrženost i ljubav prema Čakovcu kojeg nesebično voli.

U taj toliko obožavani grad stigla je da bi uljepšala plesnu večer u Gradskoj kavani Čakovec organiziranu povodom otvaranja novog postava muzejske kutije Muzeja Međimurja Čakovec. Umjesto starog servisa za kavu, koji je bio izložen prijašnja tri mjeseca, u muzejskoj kutiji nalaze se predmeti koje su čakovečke dame koristile na plesnom podiju kavane Royal dvadesetih i tridesetih godina prošlog stoljeća.

Plakat iz 1933. godine

Par ženskih cipela i pamučnih rukavica, ogrlicu od bijelih perli, plesnu knjižicu, nalivpero za upisivanje u plesnu knjižnicu, ženski šešir i torbicu odabrala je mlada kustosica Muzeja Međimurja Tajana Vidović, koja je uz ravnateljicu Muzeja Mašu Hrustek Sobočan, prisustvovala ovoj plesnoj večeri.

Iznad plesne kutije izvješen je plakat iz tog vremena – subota, 8. srpnja 1933. u devet sati navečer – kada se u tadašnjoj kavani Royal održavala plesna večer na kojoj su prvi puta nastupale mlade plesne umjetnice, desetogodišnje Lilika Legenstein i Livija Hahn, o čemu je više ispričao Zlatko Bacinger, voditelj promidžbe i marketinga Muzeja Međimurja Čakovec.

– Ova je kavana doista baš po svemu bila na razini bilo koje bečke ili peštanke kavane u to vrijeme. Ovim plesnim događajem i susretom s Lilikom na neki se način vraćamo u prošlost na dan 8. srpnja 1933. godine kada je Lilika Legenstein ovdje imala prvi svoj plesni nastup. To je doista bilo nešto prekrasno i pokušat ćemo dočarati to danas na plesnoj večeri – rekao je Bacinger.

Objasnio je da se u tridesetim godinama prošlog stoljeća u Čakovcu odvijao buran kulturni, društveni i sportski život za koji je uvelike zaslužna obitelj Legenstein, koju čine otac Geza, njegova supruga Elizabeta te sin Laci i kćer Lilika.

– Tadašnji društveni život u Čakovcu bio je iznenađujuće dinamičan. To je bilo vrijeme koje su zvali „lude dvadesete“, a one ne samo da su zahvatile zapadnu Europu, nego dobrim dijelom i ovaj dio Europe, pa i samo Međimurje. Osim obitelji Legenstein, i obitelji Morandini te Vajdej držali su sve stupove društva – obrazovanje, kulturu, sport i gospodarstvo. To su bili vrlo bogate osobe – gospodarstvenici i tvorničari koji, ne samo da su bili idejni začetnici pojedinih kulturnih događanja, nego su ih i financirali. Stvarno je bilo izuzetno vrijeme – rekao je Zlatko Bacinger, koji se pomalo sjetno, sjetio i završetka tih sjajnih godina.

– Dinamika tog kulturnog i društvenog života potrajala je još sljedećih desetak godina. Naglo je prekinuta, dakle dobar dio promotora kulturnih i sportskih događanja na ovim je prostorima završilo u koncentracijskim logorima. Nakon 1945. godine, gostovo su svi financijeri opljačkani i pokradeni. Ostali su bez svoje imovine, a većinu društvene moći preuzeli kojekakvi partijski sekretari i političari, što je na neki način bio kulturni šok za Međimurje i trebat će desetljeća da se to na neki način povrati – rekao je Bacinger.

Nakon 2. Svjetskog rata Gradska kavana Čakovec bila je potpuno marginalizirana, čak su se tamo u jedno vrijeme prodavali bicikli, tako da Zlatko Bacinger čvrsto vjeruje da će se obitelj Pintarić, sadašnji vlasnik kavane, i dalje truditi povratiti nekadašnji sjaj ove kavane.