Međimurski saborski zastupnik Ivica Baksa upisao štednju od 172.300 eura u imovinsku karticu
Nezavisnu platformu Sjever u posljednjem sazivu Sabora predstavlja i Međimurec Ivica Baksa. On je u našem parlamentu umjesto Matije Posavca....
Od idućeg tjedna u prometu će sudjelovati nešto manje od 40 tisuća novih sudionika u prometu, prvašića koji su upisani novu školsku godinu 2024./2025., koji se najčešće kreću kao pješaci na putu od kuće do škole, ali i kao putnici u vozilima svojih roditelja.
Ove godine manje je teških prometnih nesreća, odnosno onih s poginulim i s teško ozlijeđenim osobama, a manje je i teško ozlijeđenih osoba u tim prometnim nesrećama, dok je broj poginulih osoba na razini prošle godine.
Povećanje ukupnog broja prometnih nesreća i lakše ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama ne čudi, jer je, pogotovo sada, tijekom ljeta, pojačan promet na svim cestama, a na razini Hrvatske povećan je i broj registriranih vozila.
Stradavanje djece
Svjesni činjenice da prometni odgoj i obrazovanje djece u poznavanju prometnih propisa ima veliku ulogu u povećanju sigurnosti cestovnog prometa, kao i podizanju prometne kulture općenito, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske već niz godina poduzima razne preventivno-represivne mjere i provodi aktivnosti s ciljem zaštite djece u prometu.
Svakako najpoznatija od ovih aktivnosti je akcija „Poštujte naše znakove“. Da je ova akcija, koja se provodi kontinuirano još od 1995. godine, pokazala svoju punu opravdanost govori podatak da se broj smrtno stradale i ozlijeđene djece na hrvatskim prometnicama od tada znatno smanjio – Smrtno stradala djeca u prometnim nesrećama od 1994. do 2023. godine
Bez obzira na pozitivne pomake, unatrag deset godina na hrvatskim prometnim površinama smrtno je stradalo 72 djece, a ozlijeđeno je njih 8630. Smanjenje broja najtežih stradavanja sigurno je za istaknuti, pogotovo kada je riječ o djeci, ali zabrinjava nešto drugo.
Naime, struktura smrtno stradale djece prema svojstvu u kojem su sudjelovala u nesrećama bitno se promijenila. Prije dvadesetak godina djeca su najviše stradavala kao pješaci, a danas najviše stradavaju kao putnici u vozilima. Najgore je to što bi djeca kao putnici u vozilima svojih roditelja ili najbližih osoba trebala biti i najsigurnija, ali stvarnost je drugačija.
Djeca se nepropisno prevoze na prednjim sjedalima, sjede na stražnjim sjedalima nevezana ili se nalaze u neadekvatnim sjedalicama koja ne zadovoljavaju najosnovnije uvjete sigurnosti. Nerijetko ih odrasli, najčešće roditelji, prevoze na motociklima (mlađe od 12 godina), četverociklima, osobnim prijevoznim sredstvima. Osim što zakon to ne dozvoljava, izuzetno je opasno po život djece.
To je problem na koji će se, između ostalog, i dalje usmjeravati preventivno i represivno djelovanje policije – Stradavanja djece u prometnim nesrećama prema svojstvu sudionika u 2023. i 2024. godini
Broj poginule djece manji je 28,6% u odnosu na 2023. godinu, što u brojkama znači da je ove godine poginulo petero djece, a prošle sedmero djece. Broj teže ozlijeđene djece u ovoj godini (90) za gotovo 16% je manji nego u 2023. godini (107). Povećan je broj lakše ozlijeđene djece i to 6,3 posto. U ukupnom stradavanju ponovno je najviše djece (59,1%) koja su nastradala kao putnici u vozilima pa treba ponoviti da je nevjerojatno susresti se s podacima koliko se djece svih uzrasta prevozi u vozilima s roditeljima, a da u današnje vrijeme velikog napretka pasivne sigurnosti u automobilima nisu vezana niti na bilo koji drugi način osigurana od mogućeg stradavanja.
Zbog svega navedenog, početkom nove školske godine 2024./2025. u kojoj je u prve razrede osnovnih škola na području Republike Hrvatske upisano nešto manje od četrdeset tisuća djece, što znači toliko novih svakodnevnih sudionika u prometu, u sklopu strateških aktivnosti Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa i temeljem godišnjih planova rada, policija će poduzeti sljedeće aktivnosti:
Aktivnosti policije prije početka školske godine
Zajedno s predstavnicima tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležnim za promet te poduzeća nadležnih za održavanje prometnica pregledane su prometnice i prometne signalizacije u blizini škola te je zahtijevano otklanjanje uočenih nedostataka.
Aktivnosti policije za vrijeme provođenja akcije
- tijekom jesenskih mjeseci, policijski službenici održat će dvadesetominutna predavanja i razgovor u svim prvim razredima osnovnih škola i upoznavati djecu s temeljnim pravilima sigurnog sudjelovanja u prometu,
- tijekom održavanja predavanja ili naknadno, učenicima će se podijeliti prigodni promidžbeni materijal - reflektirajući okovratnici,
- policijski službenici će biti nazočni na prvom roditeljskom sastanku učenika prvih razreda kako bi roditeljima u kratkom izlaganju izložili najvažnije poruke o sigurnom sudjelovanju njihove djece u prometu,
- tijekom rujna, svakoga dana, posebice u vrijeme početka i završetka nastave, pojačano će se operativno-preventivno nadzirati prilazne ceste, ulice i raskrižja u blizini škola, radi nesmetanog i što sigurnijeg dolaska i odlaska djece u i iz škole. Temeljna zadaća policijskih službenika, koji će obavljati nadzor nad odvijanjem prometa, a po potrebi i upravljati prometom, je omogućiti siguran prijelaz djece preko kolnika. Također će poduzimati sve zakonom propisane mjere prema nediscipliniranim vozačima, odnosno prema vozačima koji ne poštuju prednost prolaska pješaka na obilježenom pješačkom prijelazu. Jednako tako, policijski službenici će sankcionirati i sva nepropisno parkirana i zaustavljena vozila u zonama škola,
- tijekom rujna pojačano će kontrolirati brzine kretanja vozila na prometnicama u zonama škola radi represivnog djelovanja na vozače koji ne poštuju ograničenja brzine,
- u vrijeme trajanja akcije u zonama škola radit će i pripadnici prometne jedinice mladeži. Njihova zadaća je upravljati prometom pješaka na jednom pješačkom prijelazu u blizini škole, u vrijeme dolaska i odlaska djece. U ostalom vremenu upozoravat će vozače koji nepropisno parkiraju vozila,
- u školama u kojima su oformljene na obilježenim pješačkim prijelazima radit će i pripadnici školskih prometnih jedinica,
- policija će samostalno, ali i u suradnji s Inspekcijom cestovnog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, provoditi nadzor autobusa kojima se organizirano prevoze djeca.
Osnovni razlozi zašto su djeca ugrožena kategorija sudionika u prometu
- nižeg su rasta što im onemogućuje dobru preglednost prometne situacije, vidno polje im je ograničeno,
- zbog nižeg rasta teže su uočljivi ostalim sudionicima u prometu, osobito vozačima,
- smanjena im je sposobnost točne procjene brzine kojom se kreću vozila, kao i njegove udaljenosti,
- nije im u potpunosti razvijena sposobnost usmjeravanja pozornosti na zbivanja u prometu,
- često reagiraju nenadano, impulzivno, zato što su zaigrani,
- nemaju još u potpunosti razvijen osjećaj za procjenu opasnosti.
Savjeti roditeljima
djecu u vozilima prevozite isključivo na propisan način,
nikada, bez obzira koliko se žurili, a u pratnji ste djeteta, ne činite prometne prekršaje,
porazgovarajte s djecom o prometu i ukažite im na potencijalne opasnosti koje im od njega prijete,
ukažite im na negativne, ali i pozitivne primjere ponašanja u prometu,
vježbajte sigurno prelaženje kolnika,
objasnite im svrhu pješačkog prijelaza i semaforskih uređaja, kao i razloge zbog kojih ih treba koristiti te ulogu prometnog policajca,
ako je vaše dijete prvoškolac, posebnu pozornost posvetite putu u i iz škole,
odaberite najsigurniji put (ne nužno i najkraći) i uvježbavajte s djetetom sigurno kretanje po njemu,
ukažite djetetu na sva opasna mjesta na tom putu,
ispravite dijete u situaciji kada pogriješi, ali i nagradite ako usvoji i primjeni određena prometna pravila,
vlastitim primjerom pokažite djetetu kako se treba ispravno ponašati u prometu,
ne parkirajte nepropisno u zoni škole,
djeca trebaju u vozilo ulaziti i iz vozila izlaziti na nogostup, a ne na kolnik,
u situacijama kada dočekujete dijete pred školom ili kućom, ne činite to na suprotnoj strani ulice,
ako se vaše dijete kreće u prometu noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti, pobrinite se da bude vidljivo, da na sebi ima odjeću i obuću što svjetlijih boja, odnosno kupite mu odjeću, obuću i školsku torbu s ugrađenim reflektirajućim tvarima.
Savjeti vozačima
podsjećamo da je u zonama svih osnovnih škola brzina kretanja vozila ograničena na 40 km/h,
ne parkirajte nepropisno u zonama škola,
povećajte pozornost u blizini škola,
vodite računa da djeca ne znaju ili nedovoljno znaju prometne propise,
poštujte znakove policajaca, pripadnika prometnih jedinica mladeži ili školskih prometnih jedinica,
zaustavite vozilo i djeci dajte znak rukom da mogu sigurno preko ceste.
Savjeti djeci
za kretanje koristite samo nogostup,
cestu prelazite samo preko obilježenog pješačkog prijelaza - „zebre“,
na mjestima gdje je semafor, preko ceste prelazite samo na znak zelenog svjetla na semaforu,
obvezno provjerite da nema nailazećih vozila i tek tada stupite na kolnik,
ako vozila neprekidno prolaze, pričekajte da se neko od njih zaustavi i vozač vam rukom pokaže da možete sigurno prijeći cestu.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.