Povežite se s nama

U fokusu

“Da Grad Varaždin kupi MBO tvornicu, sami bismo odlučivali želimo li pomoći Dubrovniku ili Metkoviću”

Objavljeno:

- dana

INCIJATIVA PODOLNJAKA I KOLARIĆA

Tvrtka Čistoća i Grad Varaždin trebaju kupiti MBO tvornicu u Varaždinu, čime će Grad konačno imati kontrolu nad zbrinjavanjem svojeg komunalnog otpada, kao i otpada iz ostalih dijelova Varaždinske županije, ali i ostalih dijelova Hrvatske.

Istaknuli su to nezavisni varaždinski vijećnik i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak i vijećnik Laburista Božidar Kolarić na zajedničkoj konferenciji za novinare u četvrtak.

– Novi saziv Gradskog vijeća treba donijeti odluku o tome treba li Grad Varaždin putem dugoročnog kreditnog zaduženja kupiti MBO tvornicu u Brezju, koja posjeduje sve potrebne dozvole. Danas Grad nema kontrolu nad svojim i tuđim komunalnim otpadom. Kupnja MBO tvornice je strateški projekt koji se ne može mjeriti s asfaltiranjem nekoliko cesta ili uređenjem nekog rotora. Imamo sramotnu situaciju na ulazu u Varaždin zbog kojeg smo već postali apatični – rekao je Podolnjak.

Pozvao je sve političke opcije i nezavisne vijećnike da se izjasne o toj inicijativi. – Korektno je da se svi o tome izjasne prije izbora u svibnju, a ne da, poput nekih, ustvrde da imaju rješenje, ali ga neće javno obznaniti do izbora – naveo je Podolnjak.

MBO se može preseliti na Motičnjak

Božidar Kolarić je podsjetio da je reagirao još u listopadu, čim je objavljena informacija da je MBO tvornica na prodaju, a da je želi kupiti tvrtka Piškornica – sanacijsko odlagalište.

– U ožujku ove godine će biti točno četiri godine kako nismo prihvatili da se balirani otpad zbrinjava putem koncesije, a da se koncesija za novonastali otpad dodijeli Univerzalu. Prije pet godina je pak privatni poduzetnik ponudio Gradu i učešće u MBO tvornici, imali smo rješenje koje je sufinancirala i država. Da se tada krenulo tim putem, sudski procesi bi trajali, ali bala više ne bi bilo, Grad bi bio i suvlasnik tvornice i vjerojatno danas imao mogućnost prvokupa – rekao je Kolarić.

Napomenuli su da bi se MBO postrojenje moglo nakon određenog vremena preseliti na Motičnjak, na kojem Čistoća ionako planira druga postrojenja za obradu komunalnog otpada.

“Grad ne treba ostvarivati dobit”

Bi li MBO tvornica mogla poslovati pozitivno kad bi bila u vlasništvu Grada, a pod upravljanjem Čistoće, zanimalo je novinare s obzirom na to da sadašnji vlasnik C.I.O.S. MBO posluje s gubicima. Ne bi li tvornica bila primorana obrađivati veće količine otpada kako ne bi poslovala s gubicima?

– Kad bi Grad i Čistoća postali vlasnici, u MBO tvornici bi se obrađivao otpad iz Grada, kao i iz općina koje su suvlasnici Čistoće, a to je 15 do 16 tisuća tona godišnje. Možda bi se obrađivao otpad iz još nekih općina i gradova, ali bi o tome odlučivala gradska tijela. Dakle, mi bismo sami mogli odlučiti hoćemo li pomoći Dubrovniku ili Metkoviću. S druge strane, kad bi vlasnik postala Piškornica, u Brezje bi se dovozio otpad iz jedne četvrtine Hrvatske, možda čak iz šest županija, jer je interes iskazala i Virovitičko-podravska županija. Moramo razmišljati o budućnosti, jer već deset godina balirani otpad truje Varaždin, mi nismo ni svjesni koliko smo stradali – odgovorio je Podolnjak.

Kolarić je istaknuo da je sadašnji vlasnik poslovao s 15, 16 milijuna kuna manjka, no da Grad ne mora ostvarivati nikakvu dobit, nego je dovoljno da bude na nuli.

Ključna je kontrola, napomenuo je Podolnjak.

– Europska komisija je navela da u Hrvatskoj imamo dva centra za gospodarenje otpadom i jedno privatno postrojenje kraj Varaždina. Dakle, mi uopće nemamo centre za gospodarenje otpadom, a oni koji se planiraju su prekapacitirani, moraju se preprojektirati i moguće je da će se kasniti s izgradnjom. U takvoj situaciji bojim se velikog interesa za MBO tvornicu. Ako je Grad Varaždin odlučio dati 860 milijuna kuna za dvoranu na Dravi, a kao cijena MBO postrojenja se spominjalo 180 milijuna kuna, onda te brojke uopće nisu usporedive. A kupnjom bismo osigurali kontrolu nad time čiji bi se otpad obrađivao u tvornici, koja ne bi morala raditi punim kapacitetom, nego onim koji bi omogućio da posluje bez gubitaka – zaključio je Podolnjak.  

O balama, Habuševim „rješenjima“ i Vladinom povjereniku

Kad je u pitanju zbrinjavanje baliranog otpada, Robert Podolnjak je rekao da postoje samo dva rješenja.

– Prvo rješenje je da novi saziv Gradskog vijeća ukine koncesiju iz 2013. i koncesionaru u dogovoru isplati naknadu ili krene u spor. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša bi u tom slučaju bili u visokom postotku spremni financirati zbrinjavanje, možda i u punom iznosu –  naveo je.

Drugo rješenje je da se u gradskom proračunu osigura 70 milijuna kuna za provođenje koncesije i da se potpiše ugovor. – To drugo rješenje je puno skuplje, a treće ne postoji. Međutim, to će morati odlučiti Gradsko vijeće i to odmah na početku mandata – naveo je Podolnjak.

Iako je aktualnom gradonačelniku Goranu Habušu svojim glasom za privremeno financiranje omogućio da ostane u Gradskoj vijećnici, Habuš je prozvao Podolnjaka rekavši da „nema veze s vezom njegova izjava da je privremeno financiranje bolje od njegovog proračuna“. Habuš je ustvrdio i da je u Varaždinu kriza te da su zaustavljeni projekti vrijedni 107 milijuna kuna.

– Ako gradonačelnik kaže da su zaustavljeni projekti u tom iznosu, zašto onda nije 70 milijuna kuna planirao za zbrinjavanje bala? Da je to predložio u proračunu za 2017., mogao se već u siječnju potpisati ugovor s koncesionarima. Budući da imaju rok od 120 dana, bala više ne bi bilo i imali bismo čistu situaciju prije lokalnih izbora. Ne vjerujem da bi proračun pao da je predložio takvo rješenje. A nakon toga bi mu još 30 milijuna kuna ostalo za druge projekte – rekao je Podolnjak.

Napomenuo je da je Habuš predlagao kreditno zaduživanje, ali nikad pred gradske vijećnike nije došao s konkretnim prijedlogom. – A u prijedlogu proračuna za 2017. uopće nije dao nikakvo rješenje za bale zbog čega drugu godinu zaredom nisam podržao proračun – naveo je Podolnjak.

Objasnio je da je glasovao za privremeno financiranje prvenstveno zato da se otkloni bilo kakva mogućnost da za povjerenika u Grad dođe politička osoba. – Čak se govorilo da ću ja biti povjerenik, što nije točno, jer se i sad zalažem da u travnju, kad završi privremeno financiranje, dođe osoba iz Ureda državne uprave iz Varaždinske županije – ustvrdio je.
 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Rastu povlaštene mirovine, najviše saborskim zastupnicima, dužnosnicima, sucima… Povećanje će dobiti i 63.000 branitelja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vlada je odlučila da će ukinuti smanjenje povlaštenih mirovina iz 2010. godine. Ukidanje smanjenja će ići u dva navrata. Tako će mirovine, koje su veće od 464,53 eura, od 1. srpnja narasti pet posto, a od 1. siječnja 2024. godine još pet posto.

Prosječna povlaštena mirovina u prosincu lani za 18 kategorija i 184.775 korisnika iznosila je 636,92 eura i znatno je veća od prosječne “obične” mirovine koja je u prosjeku iznosila 429,47 eura, a ovo povećanje, odnosno ukidanje smanjenja od 10 posto, prema izračunima Sindikata umirovljenika Hrvatske, trebalo bi zahvatiti 96.343 umirovljenika, piše Jutarnji list.

Među njima je najveći broj branitelja, njih 63.000.

Mirovine će najviše porasti saborskim zastupnicima, dužnosnicima Vlade i sucima Ustavnog suda. Najveće prosječne mirovine 684 takva dužnosnika iznose 1495,32 eura. To znači da ih očekuje rast od 149,53 eura. Rast mirovina očekuje i umirovljene članove HAZU-a, i to rast od 132,60 eura. Oko 16.094 djelatni vojnih osoba očekuje rast od 58,82 eura.

Ministarstvo još radi procjene koliko će to koštati.

Nastavite čitati

U fokusu

Demograf Stjepan Šterc: Hrvatska demografskim prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S obzirom na to da Hrvatska još uvijek nema migracijsku politiku, kako bi ona uopće trebala izgledati pitali smo demografa Stjepana Šterca, inače predstojnika Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima.

>> Građani se žalili na pijančevanje i bludničenje stranih radnika, PU varaždinska: Nemamo ništa evidentirano

Među ostalim, demograf kaže da treba uzeti u obzir i velike kontinentalne razlike, ali i depopulaciju.

– Demografska i uža migracijska problematika po svim dosadašnjim trendovima i pokazateljima sasvim će sigurno postati ključna problematika hrvatske, europske pa i svjetske budućnosti. Pogotovo jer će svoje izravne odraze imati na društvenu i prostornu uređenost te gospodarski i ukupni razvoj. Velike kontinentalne razlike u populacijskoj reprodukciji s jedne strane i u depopulaciji s druge strane do kraja će stoljeća uvjetovati migracije i to primarno iz afričkih i azijskih reprodukcijski postojanih zemalja prema Europi, koja će po procjenama stručnjaka UN-a izgubiti i do 90 milijuna stanovnika – smatra Šterc.

Dodaje da bi se migracijska politika trebala temeljiti na znanstvenim zakonitostima, procjenama i rješenjima umjesto političkih.

– Posebno to vrijedi za Hrvatsku koja demografski prirodnim putem i iseljavanjem nestaje svom silinom. Hrvatska još nema migracijsku politiku, a to što ju osmišljavaju gotovo isključivo u Ministarstvu unutrašnjih poslova s poslodavcima (po njihovim potrebama za radnom snagom) i javnosti nepoznatim nazovimo stručnjacima samo pokazuje ozbiljnost pristupa – navodi demograf.

Kaže da je veliki problem što iz Hrvatske odlaze mladi i obrazovani, ali i obitelji s djecom.

– Službena hrvatska statistika potvrđuje kako je u Hrvatskoj prije tri godine počela supstitucija stanovništva s oko 40 000 iseljenih i isto toliko useljenih, uz činjenicu da iz Hrvatske iseljava uglavnom mlado i obrazovano stanovništvo i mlade obitelji s djecom, a useljava hrvatskom gospodarstvu potrebna radna snaga koja uglavnom ne sudjeluje u reprodukciji i obnovi stanovništva pomlađivanjem djecom – kaže Šterc.

Vidljivo je kako imamo sve više radnika iz Nepala, Indije, Filipina…, a posebno je to vidljivo na sjeveru Hrvatske.

– Populacija je to prevladavajuće samačka koja se vrlo teško prilagođava načinu života nove sredine pa je njihova funkcionalna prilagodba otežana, usporena ili se uopće ne dostiže. Pritom se ne uvažava osnovna zakonitost migriranja – funkcionalno prilagođavanje načinu života tijekom radnog dana, dok u ostalom dijelu dana mogu upražnjavati svoje vjerske, kulturne, jezične i slične navike. Politički se na problem prvenstveno gleda jednosmjerno, dok se obaveze dolazeće populacije prema novoj društvenoj i prostornoj sredini praktički u političkom djelovanju niti ne spominju. Zatvorenost imigracijske radne populacije ostaje trajan problem pa nije nikakvo čudo pojava zabrinutosti domicilnog stanovništva – smatra demograf.

Demografska situacija u Hrvatskoj općenito nije dobra, blago rečeno, dodaje Šterc.

– Silina prirodnog pada hrvatske domicilne populacije, silina vanjskih odlazaka, procesi starenja, brojni odlasci učenika osnovnih i srednjih škola i slične demografske negativnosti izravno su počele utjecati na neuređenost hrvatskog društva, prostornu prazninu, osnovne sustave u državi i konačno na ukupni razvoj zemlje. Iako se sa svih političkih govornica uvijek po potrebi naglašava strateška važnost demografske problematike, Hrvatska još uvijek nema smislene, funkcionalne i razvojne demografske i migracijske politike, a vidimo kako ju već poduže osmišljavaju primarno s političkog, a ne znanstvenog diskursa. Točno je potvrditi, da Hrvatska još uvijek nije spremna za demografske i migracijske izazove – ističe Šterc.

Kako sačuvati gospodarstvo i zadržati mlade u ovakvim demografskim i političkim negativnostima postaje ključno pitanje.

– Rješavanje tog problema mora se voditi znanstvenom logikom te granskim i regionalnim poticajnim modelima, posebno poreznim. Hrvatska bi odmah trebala početi osmišljavati i provoditi oba revitalizacijska modela: klasični poticajni populacijski (uz standardne demografske poticaje dječjim doplatcima, porodiljskim naknadama, izravnim financijskim davanjima, zaštitom majki i rodilja, a nužno je mlade poticati stupanjem u brak, jer se unatoč modernizmu još uvijek više od 80 % djece rađa iz brakova) i selektivni imigracijski, primarno s identitetskom, uglavnom iseljeničkom populacijom. Prvi je model dugotrajniji, a s drugim selektivnim, planskim i racionalnim, demografska revitalizacija počinje odmah, jer u migracijama uglavnom sudjeluju i mlade obitelji s djecom – kaže Šterc.

Navodi i činjenicu da investicije hrvatskog iseljeništva i dalje premašuju strana ulaganja u Hrvatskoj.

– Posebno treba naglasiti kako selektivna imigracija ne počinje s političkim pozivima na povratak, već s investicijama hrvatskog iseljeništva čiji se investicijski godišnji potencijal procjenjuje prema njihovim godišnjim doznakama svojima u Hrvatskoj čak na preko 50 milijardi kuna. Visina je, naime, doznaka hrvatskog iseljeništva na godišnjoj razini gotovo 20 milijardi kuna prema podacima Svjetske banke i Narodne banke Hrvatske, a to je više od svih stranih ulaganja u Hrvatsku također na godišnjoj razini. Selektivna imigracija ne isključuje identitetsku migraciju, samo što bi ona trebala biti planska i racionalna. Problem nije razine složenosti puta u nepoznatu galaksiju, već je za njegovo provođenje potrebna politička volja – zaključuje Šterc.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje