Povežite se s nama

U fokusu

“Da Grad Varaždin kupi MBO tvornicu, sami bismo odlučivali želimo li pomoći Dubrovniku ili Metkoviću”

Objavljeno:

- dana

INCIJATIVA PODOLNJAKA I KOLARIĆA

Tvrtka Čistoća i Grad Varaždin trebaju kupiti MBO tvornicu u Varaždinu, čime će Grad konačno imati kontrolu nad zbrinjavanjem svojeg komunalnog otpada, kao i otpada iz ostalih dijelova Varaždinske županije, ali i ostalih dijelova Hrvatske.

Istaknuli su to nezavisni varaždinski vijećnik i saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak i vijećnik Laburista Božidar Kolarić na zajedničkoj konferenciji za novinare u četvrtak.

– Novi saziv Gradskog vijeća treba donijeti odluku o tome treba li Grad Varaždin putem dugoročnog kreditnog zaduženja kupiti MBO tvornicu u Brezju, koja posjeduje sve potrebne dozvole. Danas Grad nema kontrolu nad svojim i tuđim komunalnim otpadom. Kupnja MBO tvornice je strateški projekt koji se ne može mjeriti s asfaltiranjem nekoliko cesta ili uređenjem nekog rotora. Imamo sramotnu situaciju na ulazu u Varaždin zbog kojeg smo već postali apatični – rekao je Podolnjak.

Pozvao je sve političke opcije i nezavisne vijećnike da se izjasne o toj inicijativi. – Korektno je da se svi o tome izjasne prije izbora u svibnju, a ne da, poput nekih, ustvrde da imaju rješenje, ali ga neće javno obznaniti do izbora – naveo je Podolnjak.

MBO se može preseliti na Motičnjak

Božidar Kolarić je podsjetio da je reagirao još u listopadu, čim je objavljena informacija da je MBO tvornica na prodaju, a da je želi kupiti tvrtka Piškornica – sanacijsko odlagalište.

– U ožujku ove godine će biti točno četiri godine kako nismo prihvatili da se balirani otpad zbrinjava putem koncesije, a da se koncesija za novonastali otpad dodijeli Univerzalu. Prije pet godina je pak privatni poduzetnik ponudio Gradu i učešće u MBO tvornici, imali smo rješenje koje je sufinancirala i država. Da se tada krenulo tim putem, sudski procesi bi trajali, ali bala više ne bi bilo, Grad bi bio i suvlasnik tvornice i vjerojatno danas imao mogućnost prvokupa – rekao je Kolarić.

Napomenuli su da bi se MBO postrojenje moglo nakon određenog vremena preseliti na Motičnjak, na kojem Čistoća ionako planira druga postrojenja za obradu komunalnog otpada.

“Grad ne treba ostvarivati dobit”

Bi li MBO tvornica mogla poslovati pozitivno kad bi bila u vlasništvu Grada, a pod upravljanjem Čistoće, zanimalo je novinare s obzirom na to da sadašnji vlasnik C.I.O.S. MBO posluje s gubicima. Ne bi li tvornica bila primorana obrađivati veće količine otpada kako ne bi poslovala s gubicima?

– Kad bi Grad i Čistoća postali vlasnici, u MBO tvornici bi se obrađivao otpad iz Grada, kao i iz općina koje su suvlasnici Čistoće, a to je 15 do 16 tisuća tona godišnje. Možda bi se obrađivao otpad iz još nekih općina i gradova, ali bi o tome odlučivala gradska tijela. Dakle, mi bismo sami mogli odlučiti hoćemo li pomoći Dubrovniku ili Metkoviću. S druge strane, kad bi vlasnik postala Piškornica, u Brezje bi se dovozio otpad iz jedne četvrtine Hrvatske, možda čak iz šest županija, jer je interes iskazala i Virovitičko-podravska županija. Moramo razmišljati o budućnosti, jer već deset godina balirani otpad truje Varaždin, mi nismo ni svjesni koliko smo stradali – odgovorio je Podolnjak.

Kolarić je istaknuo da je sadašnji vlasnik poslovao s 15, 16 milijuna kuna manjka, no da Grad ne mora ostvarivati nikakvu dobit, nego je dovoljno da bude na nuli.

Ključna je kontrola, napomenuo je Podolnjak.

– Europska komisija je navela da u Hrvatskoj imamo dva centra za gospodarenje otpadom i jedno privatno postrojenje kraj Varaždina. Dakle, mi uopće nemamo centre za gospodarenje otpadom, a oni koji se planiraju su prekapacitirani, moraju se preprojektirati i moguće je da će se kasniti s izgradnjom. U takvoj situaciji bojim se velikog interesa za MBO tvornicu. Ako je Grad Varaždin odlučio dati 860 milijuna kuna za dvoranu na Dravi, a kao cijena MBO postrojenja se spominjalo 180 milijuna kuna, onda te brojke uopće nisu usporedive. A kupnjom bismo osigurali kontrolu nad time čiji bi se otpad obrađivao u tvornici, koja ne bi morala raditi punim kapacitetom, nego onim koji bi omogućio da posluje bez gubitaka – zaključio je Podolnjak.  

O balama, Habuševim „rješenjima“ i Vladinom povjereniku

Kad je u pitanju zbrinjavanje baliranog otpada, Robert Podolnjak je rekao da postoje samo dva rješenja.

– Prvo rješenje je da novi saziv Gradskog vijeća ukine koncesiju iz 2013. i koncesionaru u dogovoru isplati naknadu ili krene u spor. Ministarstvo zaštite okoliša i Fond za zaštitu okoliša bi u tom slučaju bili u visokom postotku spremni financirati zbrinjavanje, možda i u punom iznosu –  naveo je.

Drugo rješenje je da se u gradskom proračunu osigura 70 milijuna kuna za provođenje koncesije i da se potpiše ugovor. – To drugo rješenje je puno skuplje, a treće ne postoji. Međutim, to će morati odlučiti Gradsko vijeće i to odmah na početku mandata – naveo je Podolnjak.

Iako je aktualnom gradonačelniku Goranu Habušu svojim glasom za privremeno financiranje omogućio da ostane u Gradskoj vijećnici, Habuš je prozvao Podolnjaka rekavši da „nema veze s vezom njegova izjava da je privremeno financiranje bolje od njegovog proračuna“. Habuš je ustvrdio i da je u Varaždinu kriza te da su zaustavljeni projekti vrijedni 107 milijuna kuna.

– Ako gradonačelnik kaže da su zaustavljeni projekti u tom iznosu, zašto onda nije 70 milijuna kuna planirao za zbrinjavanje bala? Da je to predložio u proračunu za 2017., mogao se već u siječnju potpisati ugovor s koncesionarima. Budući da imaju rok od 120 dana, bala više ne bi bilo i imali bismo čistu situaciju prije lokalnih izbora. Ne vjerujem da bi proračun pao da je predložio takvo rješenje. A nakon toga bi mu još 30 milijuna kuna ostalo za druge projekte – rekao je Podolnjak.

Napomenuo je da je Habuš predlagao kreditno zaduživanje, ali nikad pred gradske vijećnike nije došao s konkretnim prijedlogom. – A u prijedlogu proračuna za 2017. uopće nije dao nikakvo rješenje za bale zbog čega drugu godinu zaredom nisam podržao proračun – naveo je Podolnjak.

Objasnio je da je glasovao za privremeno financiranje prvenstveno zato da se otkloni bilo kakva mogućnost da za povjerenika u Grad dođe politička osoba. – Čak se govorilo da ću ja biti povjerenik, što nije točno, jer se i sad zalažem da u travnju, kad završi privremeno financiranje, dođe osoba iz Ureda državne uprave iz Varaždinske županije – ustvrdio je.
 

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Varteks je propao, ali neće “nestati“ – na području industrijskog kompleksa je zaštićeno čak 7 objekata!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da je industrijska arhitektura, kao baština, ponos i prilika brojnih europskih gradova – nije nikakva novost. Stoga je razumljivo da prije svih, varaždinska kulturna javnost itekako brine o sudbini posebno vrijednog prostora za grad Varaždin, onog na adresi Zagrebačka ulica 94.

Riječ je, dakako, o sklopu povijesnih industrijskih građevina na području kompleksa tvornice „Varteks“ u Varaždinu. Jesu li neke od njih zaštićene, najlakše je otkriti pretraživanjem Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske.

U njemu ne piše da Varteks odlazi u stečaj, niti da je propao, ali iz onog što je navedeno može se zaključiti da dio zgrada bivšeg tekstilnog diva ipak neće „nestati“.

– Tvornica za proizvodnju tkanina i konfekcije, smještena izvan povijesne jezgre grada, svojom je specifičnom arhitekturom u velikoj mjeri obilježila južni dio grada i najstariju pristupnu prometnicu – Zagrebačku ulicu uz koju je nastala formirajući istočno pročelje kompleksa (u dužini od preko 400 m). U spomenutom istočnom dijelu kompleksa smješteni su najstariji očuvani objekti koji datiraju na početak 20. stoljeća – piše u uvodu opisa Sklopa povijesnih industrijskih građevina od kojih su najvrijednije djelo Josipa Dubskyja (Duboski) i Valentina Morandinija.

Predmetni sklop povijesnih industrijskih građevina tvornice „Varteks“ čine jednokatna zgrada sjedišta uprave iz 1906. godine i do nje objekt vratareve kuće…

– U periodu između dva svjetska rata od 1918. do 1939. godine u nastavku su, u istoj liniji uz uličnu ogradu, podignute četverokatna zgrada nekadašnjeg skladišta 1920. godine, kompleks gradske električne centrale na mjestu buduće tkaonice Sulzer 3 na krajnjem sjeverozapadnom dijelu s očuvanim objektom Munjare 1928. godine, krojačnica 1934. godine, iza nje zgrada pripreme proizvodnje 1936. godine te tvornički dimnjak 1934. godine – navodi se u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Drugim riječima, na području industrijskog kompleksa je zaštićeno čak 7 objekata, ali tek će se vidjeti kakva će biti njihova buduća namjena.    

Nastavite čitati

U fokusu

HZZO upozorio: Ako primite ovaj mail, odmah ga izbrišite i ne otvarajte linkove

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) je u četvrtak 11. srpnja otkrio da je u tijeku tzv. ‘spoofing’ napad – vrsta kibernetičkog napada kojim se napadači lažno predstavljaju kao HZZO s ciljem provedbe pripremnih radnji radi počinjenja kaznenog djela prijevare.

Upozoravamo građane da mailovi koje zaprime s adrese [email protected] nemaju veze s HZZO-om kao i da HZZO obavijesti sličnog sadržaja šalje isključivo putem sustava e-Građani, poručili su iz HZZO-a.

-Molimo građane da izbrišu mailove zaprimljene sa spomenute, u našem sustavu nepostojeće adrese, da na poruku ne odgovaraju niti da otvaraju privitke. U slučaju da je došlo do incidenta i nastanka štete za primatelje poruke, upućujemo građane da incident prijave MUP-u i nacionalnom CERT-u https://www.cert.hr/onama/kontakt/ – upozorili su.

U nastavku pogledajte kako izgleda lažni email.

.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje