Centar za mentalno zdravlje Visoke policijske škole proveo je istraživanje s ciljem ispitivanja policijske percepcije utjecaja epidemije COVID-19 na policijske službenike i policijski posao.

Istraživanje je provedeno od 5. lipnja do 19. lipnja 2020. godine na uzorku od 693 hrvatska policijska službenika, od kojih je 77 % ispitanika bilo muškaraca, a 23 % žena prosječne dobi od 43 godine.

Rezultate istraživanja je objavio MUP na svojoj internetskoj stranici.

Sudionici su davali odgovore u odnosu na najkritičniji period epidemije COVID-19 u Republici Hrvatskoj, točnije upitnik se odnosio na vrijeme najstrožih restriktivnih mjera Stožera civilne zaštite. Upitnik je obuhvaćao nekoliko različitih područja, odnosno percepciju sudionika o ponašanju građana, funkcioniranju policijskog sustava, njihovim svakodnevnim navikama, mentalnom zdravlju te percepciju budućnosti u odnosu na najkritičniji period epidemije.

Sudionici sa zagrebačkog područja odgovarali su na dodatnih pet pitanja kojima se ispitivala razina teškoća i stresa prouzročenih nedavnim potresima u Zagrebu u usporedbi s teškoćama i stresom prouzročenim epidemijom.

Rezultati su pokazali da većina policijskih službenika procjenjuje kako je, u usporedbi s vremenom prije epidemije, opseg posla bio veći te da im je njegovo svakodnevno obavljanje bilo teže. Također, procjenjuju da su bili opremljeniji nego prije te da se policija dobro snašla u nošenju s izazovima u vrijeme epidemije.

Glede mišljenja ispitanika o učestalosti različitih oblika kaznenih djela i prekršaja, primjerice za imovinski kriminal, prekršaje protiv javnog reda i mira te nezakonite migracije, procjenjuju da su se događale manje u usporedbi s vremenom prije epidemije. Većina policijskih službenika smatra da je reorganizacija policijskog posla zbog epidemije bila potrebna.
Kod preostalih pitanja, odnosno pojava, procjenjuju da su se događale u jednakoj mjeri kao i prije epidemije poput snalaženja u svakodnevnom obavljanju posla, razine međusobne solidarnosti policajca i određenih kaznenih djela i prekršaja.

U skladu s očekivanjima, rezultati su pokazali da su se policajci dobro nosili s izazovima i teškoćama u navedenom razdoblju. Na gotovo svim pitanjima većina sudionika ne percipira značajne promjene u pogledu vlastitog mentalnog zdravlja. Jedino kod upita koji su se odnosili na brigu oko svog te zdravlja bližnjih kao i ekonomskih pitanja poput plaće, većina sudionika procjenjuje da su ih brinula više u usporedbi s vremenom prije epidemije.

Većina sudionika procjenjuje da su se jedino mnogo manje kretali te rjeđe viđali svoje bližnje, u usporedbi s vremenom prije epidemije. Za ostale svakodnevne navike većina policajaca procjenjuje da su se odvijale u jednakoj mjeri kao i prije. Naime, u periodu u kojem je velika većina građana svoje poslovne obveze bila primorana obavljati od kuće kao i značajno prilagoditi svakodnevne navike, kod policijskih službenika, zbog težine, zahtjevnosti i specifičnosti njihovog posla, očekivano se nisu dogodile velike promjene u pogledu svakodnevnog obavljanja poslova.

Rezultati su pokazali kako većina policajaca smatra da će epidemija promijeniti naše živote te da će zbog epidemije policija biti spremnija za eventualne sljedeće epidemije i slične pojave.

Rezultati su pokazali da policajci s područja Grada Zagreba statistički značajno stresnijom i značajnijom teškoćom procjenjuju epidemiju, s obzirom da je uz epidemiju, to područje istovremeno pogodio i snažan potres. Najveći pritisak, kao i brigu za zdravlje, osjećali su službenici koji su bili na terenu te su imali bolji uvid u svakodnevno ponašanje građana, pa isti iskazuju i nešto kritičniji stav prema policijskoj organizaciji, zato što su bili najizloženiji mogućnosti zaraze.