Prema podacima MUP-a koje su početkom travnja ove godine objavili nacionalni mediji u vlasništvu građana Hrvatske je 314.783 komada oružja, od čega 18.705 dugog i 85.963 kratkog vatrenog oružja te 34.550 komada oružja kategorije C koje služi za glasne pucnjeve i 6565 bitnih dijelova oružja.

Iznijeti podatak, ističu u MUP-u, obuhvaća i oružje koje pripada policajcima, pripadnicima oružanih snaga i pravosudne policije, zaštitarima, sportskim streljačkim i streličarskim organizacijama te pripadnicima drugih državnih tijela koji su ovlašteni držati i nositi oružje.

Za držanje je u Hrvatskoj registrirano 47.470 komada oružja, za držanje i nošenje 232.415, dok je za 34.898 komada oružja izdana potvrda o prijavi oružja kategorije C.

Podaci s kojima raspolaže MUP ukazuju da je protekle tri godine narastao broj podnijetih zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja. Tijekom 2020. podneseno je 18.392 takvih zahtjeva, a iduću godinu njih 20.057. MUP je tijekom 2022. zaprimio 21.226 zahtjeva za nabavu oružja, dok je do 22. veljače ove godine podnijeto 1893 zahtjeva.

Moglo bi Vas zanimati:

Hoće li Varaždinska županija kupiti dvorac Bela I za 330.000 eura?

U srijedu, 6. ožujka, u 9 sati počet će 14. sjednica Županijske skupštine Varaždinske županije na kojoj će županijski vijećnici...

MUP precizira da građani najčešće nabavljaju oružje radi lova, dok je osobna sigurnost druga najzastupljenija kategorija. Treće po redu je sportsko streljaštvo, dodaje policija.
Stručanjaci tvrde da je MUP nesklon izdavanju oružnog lista za držanje i nošenje vatrenog oružja za samoobranu.

Tišina

Nakon tragedije u Beogradu u kojoj je učenik u školi oružjem ubio kolege upit o broju oružja u dvije županije na sjeveru Hrvatske poslali smo PU varaždinskoj i PU međimurskoj. Ipak, brojke nismo dobili, a naš je dojam policija pokušava “smiriti” situaciju kad se radi o oružju. Je li opravdan razlog da zbog toga za javnost ne navode broj registriranog oružja u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji procijenite sami. Posebno uzmemo li u obzir činjenicu da je MUP objavio ove podatke za razinu države.

– Nastavno na vaš upit obavještavamo vas kako s obzirom na ratna zbivanja u Ukrajini te nedavne nemile događaje u Republici Srbiji, intencija Ministarstva unutarnjih poslova je dodatna promocija nacionalne preventivne kampanje “Manje oružja, manje tragedija” s ciljem podizanje javne svijesti o ugroženosti i rizicima korištenja oružja – odgovorili su identično Regionalnom tjedniku iz PU varaždinske PU međimurske.

”Manje oružja, manje tragedija” je preventivna kampanja koju MUP provodi s ciljem poticanja građana na dragovoljnu predaju ilegalnog oružja, no bez sankcija. Policija je na ovo stavila naglasak. Primarni cilj kampanje je prikupljanje ilegalnog oružja od strane građana, dok je njena šira svrha podizanje javne svijesti o ugroženosti i rizicima korištenja oružja te poticanje građana na dragovoljnu predaju oružja bez sankcija kao i općenito sprječavanje zlouporabe oružja, eksplozivnih tvari i drugih ubojitih sredstava.

Samo iz brojki koje su nam poslali za razinu države jasno je da oružje u našoj državi i dalje kola nakon Domovinskog rata. To je jasno i iz izvještaja dviju policijskih uprava koje redovito javljaju o akcijama u kojima su našle ilegalno oružje.

– U sklopu kampanje “Manje oružja, manje tragedija” (od 2007. do 2022.) građani su dragovoljno predali oko 6000 kilograma eksploziva, oko 16.000 komada raznog oružja, oko 350.000 komada raznih minsko-eksplozivnih sredstava te oko 6 milijuna komada streljiva raznog kalibra. Policija svakodnevno kroz svoja postupanja i kriminalistička istraživanja pronalazi i oduzima oružje koje se ilegalno posjeduje nakon čega podnosi odgovarajuće prijave, bilo prekršajne bilo kaznene – objašnjeno je.

Zakon

Prema odredbama zakona građani Hrvatske nabaviti, a nakon toga i registrirati mogu oružje kategorije B, dok je oružje C kategorije potrebno samo prijaviti. U B kategoriju spada čitav niz puški i pištolja. Zahtjev za nabavu oružja se podnosi na propisanom obrascu u policijskoj upravi/postaji prema mjestu prebivališta podnositelja. Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za nabavu oružja podnositelj zahtjeva je dužan pisanom izjavom potvrditi da ima osigurane uvjete za siguran smještaj i čuvanje oružja te pisanom izjavom dati podatke o izabranom liječniku primarne zdravstvene zaštite i suglasnost da njegov izabrani liječnik primarne zdravstvene zaštite, kao i svaki drugi liječnik koji ima saznanja o promjeni njezina zdravstvenog stanja, koje utječe na zdravstvenu sposobnost za posjedovanje oružja. Ali treba još zadovoljiti i opće uvjete poput toga da je položen lovački ispit, ako vatreno oružje nabavlja radi bavljenja lovom ili da se aktivno bavi sportskim streljaštvom, te da ima 21 godinu (osim za policajce, vojnike i slično). Također, da osoba nije pravomoćno osuđena i da protiv nje nije pokrenut postupak za kazneno djelo protiv RH te nije pravomoćno kažnjena i da protiv nje nije pokrenut postupak za prekršaje s elementima nasilja i slično.

Posebni uvjeti za izdavanje odobrenja za nabavu oružja fizičkoj osobi su da je na zdravstvenom pregledu utvrđeno da je zdravstveno sposobna za držanje i nošenje oružja i, kao i da raspolaže tehničkim znanjem i vještinom za pravilnu uporabu oružja i da poznaje propise koji se odnose na posjedovanje oružja.

Isto tako, policiji treba podnijeti zahtjev za registracija oružja.

Građanin kojem je prije stupanja na snagu Zakona o nabavi i posjedovanju oružja građana izdan oružni list za držanje ili oružni list za držanje i nošenje oružja s rokom važenja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti dužan je, nakon isteka roka važenja oružnog lista, podnijeti zahtjev za produženje roka važenja oružnog lista.