Povežite se s nama

U fokusu

Politika ju je nametnula politika ju je i smijenila

Objavljeno:

- dana

Burna sjednica

Andreja Ptiček (SDP) više nije predsjednica Općinskog vijeća Maruševca. Na tom ju je mjestu zamijenio HDZ-ov vijećnik Dragutin Kišić.

Na pitanje vijećnika zašto je sjednica zakazana u jedan sat poslijepodne kad večina njih radi, Ptiček je odgovorila “jer mi je taj termin jedino odgovarao”

Razrješenje Andreje Ptiček, godinu dana prije isteka mandata, zatražili su vijećnici HDZ-a, HSS-a i jedan nezavisni vijećnik uz obrazloženje da je na to mjesto imenovana kako bi pomogla pri ministarstvima kod aplikacije projekata, no budući da je došlo do promjene vlasti taj razlog više nije aktualan. Jednako tako, kako je rekla nezavisna, Blanka Glavica Jećmenica, Ptiček niti za vrijeme dosadašnjeg mandata nije odradila ono zbog čega je imenovana.

Tenzije

“Došli ste zbog politike tako ćete i otići”, Stjepan Košić

Sjednica Općinskog vijeća od samog je početka bila prepuna tenzija. Na pitanje vijećnika zašto je sjednica zakazana u jedan sat poslijepodne kad večina njih radi, Ptiček je odgovorila “jer mi je taj termin jedino odgovarao”. Pretpostavlja se kako je Andreja Ptiček izabrala baš ovaj termin nadajući se nedostatku kvoruma. Ukoliko i jest tako, nade su se izjalovile jer vjećnici su uglavnom uzeli dan godišnjeg odmora pa ih se čak 14 odazvalo na Sjednicu.

Strančarenje i sponzori

Zahtjev za smjenom Andreja Ptiček nazvala je političkim činom, čime je izazvala vijećnike na žestoku reakciju. Načelnik Ivan Šagi u detalje je objasnio sva događanja kad su vijećnici bili pod pritiskom tadašnje vlasti da umjesto njihovog kandidata, Stjepana Klema bude izabrana baš ona. – Došli ste zbog politike tako ćete i otići, rekao je aktualni predsjednik. Nadovezao se načelnik Općine Ivan Šagi: – Ako je netko strančario to su vaši sponzori koji su vas i nametnuli za ovo mjesto, rekao je.

“Spletke, podmetanja, laži…”

U tjednu prije smjene, Andreja Ptiček je u medijima žestoko oponirala svojim kolegama iz Vijeća, ne birajući rječnik

U tjednu prije smjene, Andreja Ptiček je u medijima žestoko oponirala svojim kolegama iz Vijeća, ne birajući rječnik. Spominjala je spletke, podmetanja, laži, govorila o nekoliko struja u HSS-u (vijećnika je svega pet i svi su potpisnici zahtjeva za razrješenje) pitala tko laže- Kišić ili Šagi… – Očigledna je namjera bila zavaditi HSS i HDZ, rekao je Kišić te spomenuo kako si je u tim izjavama pripisivala brojne, neistinite zasluge. – Želi se ostaviti dojam političke žrtve, komentirali su vjećnici takvo ponašanje. I zaključili: – Oko smjene predsjednice Vijeća, koja nije odradila ono zašto je došla na to mjesto, digla se halabuka kao da je smjenjen premijer.

Uz osam potpisnika zahtjeva, za razrješenje je na kraju glasalo 9 od 14 prisutnih vjećnika, četiri su bila protiv i jedan suzdržan.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Evo što se mijenja u novom Zakonu o radu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

radnik bojenje fasada

Novi Zakon o radu, čiji je opsežan nacrt prijedloga dostavljen socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, predviđa niz značajnih promjena na tržištu rada, a posebno su zanimljive odredbe o uvjetima rada na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, koji se masovno koristi od početka pandemije i koji je bio glavni razlog za donošenje novog ZOR-a, piše Jutarnji.

Njime će se ograničiti i sklapanje ugovora na određeno te skratiti otkazni rok na sedam dana ukoliko radnik dobije otkaz zbog “skrivljenog ponašanja”. Također, u slučaju izvanrednog otkaza kojeg daje poslodavac zbog teške povrede radnih obveza, uvodi se mogućnost privremenog udaljenja radnika s posla, ali uz priznavanje svih prava iz radnog odnosa.

Radni odnos, po prijedlogu novog Zakona, o kojem će radna skupina raspravljati sljedeći tjedan, neće automatski prestajati s navršenih 65 godina i 15 godina staža, kao što je to sada, no ako radnik koji ima uvjete za starosnu mirovinu dobije otkaz, neće imati pravo na otpremninu.

Novi Zakon o radu trebao bi biti donesen do ljeta iduće godine, a njime će Hrvatska primijeniti i odredbe dviju novih europskih direktiva, o ravnoteži poslovnog i privatnog života te o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Time se pak uvodi pravo radnika da za poslodavca bude nedostupan izvan radnog vremena, a predviđa se i lakši prijelaz s punog na nepuno radno vrijeme na zahtjev radnika. Roditelji koji skrbe o djeci te radnici koji skrbe o starijim i bolesnim članovima obitelji moći će raditi nepuno radno vrijeme, a i dalje uživati sva radnička prava, a dobit će i pet dana dodatnog dopusta.

Novi ZOR predviđa da je rad na izdvojenom mjestu onaj koji se obavlja od kuće, ali i u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje sam radnik. Pritom se kaže da radnik može obavljati dio ili sve ugovorene poslove radom na izdvojenom mjestu rada kada to omogućava narav posla i samo ako je nizak rizik utvrđen prema propisima o zaštiti na radu.

Za takav se rad sklapa ugovor u pisanom obliku, a u njemu trebaju biti predviđene i naknade troškova radnika za utrošenu energiju, vodu te komunalne pristojbe, kao i druge troškove radniku vezane uz obavljanje poslova. U slučaju pak nastanka više sile, poput primjerice pandemije, poslodavac može bez izmjene ugovora o radu s radnikom dogovoriti rad na izdvojenom mjestu rada, ali najviše do 30 dana. Roditelji djece do osam godina mogu zatražiti rad od kuće, a poslodavac ih može odbiti samo iznimno, i to pisanim obrazloženjem.

Izvor: Jutarnji

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci sve više mijenjaju imena, a sklopljeno je nešto manje brakova nego prošle i pretprošle godine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Mladenci diljem Varaždinske županije s veseljem su, ali i nestrpljenjem dočekali ljetne mjesece kako bi konačno izrekli sudbonosno “da”, s obzirom na to da su neki unazad dvije godine zbog koronavirusa i aktualnih epidemioloških uvjeta svadbenu svečanost odgađali nekoliko puta.

Ljubav kroz statistiku

Je li stoga ljetos, prije dva do tri mjeseca, u ovom kraju obavljen rekordan broj vjenčanja, crkvenih i građanskih, provjerili smo kod matičnih ureda Varaždinske županije, odnosno nadležnoga Upravnog odjela za opću upravu, na čijem je čelu privremeni pročelnik Miljenko Plukavec.

Naime, ove je godine sklopljeno 245 crkvenih i 271 građanski brak. Građanski oblik braka podrazumijeva sklapanje braka pred matičarem, dok se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikom vjerske zajednice koja s Hrvatskom ima uređene pravne odnose. Tako je ukupan broj svih brakova sklopljenih 2019. godine 752, dok je u 2020. godini sklopljeno nešto manje, 676 brakova.

Nadalje, pročelnika Plukavca upitali smo i o najvećem dnevnom broju sklopljenih brakova u Varaždinskoj županiji, na što odgovara da je ovoga kolovoza u jednom danu vjenčano čak sedam parova. Nevjesta i ženik mogu se vjenčati i u inozemstvu, a ukupan broj brakova sklopljenih izvan granica Hrvatske u 2021. godini iznosi 62.

Izvan službenih prostorija, odnosno matičnih ureda, u ovoj je godini održano ukupno 10 vjenčanja, što se, naravno, i dodatno naplaćuje. Cijena se izračunava prema prosječnoj bruto plaći zaposlenih u Hrvatskoj za mjesec u kojem se radi zapisnik za vjenčanje, prema danu u tjednu i satu održavanja vjenčanja, a raspon cijena je od 2500 do čak 6500 kuna.

U Varaždinskoj županiji trenutno djeluje 10 matičara, a ako želite da vas jedan od njih vjenča, za upravne pristojbe potrebno je izdvojiti 210 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka i 140 kuna za čin sklapanja braka pred matičarem).

Odlučite li se na brak u vjerskom obliku s učincima građanskog braka, to će vas stajati nešto manje – 90 kuna (70 kuna za prijavu sklapanja braka, odnosno upravnu pristojbu propisanu za sastavljanje zapisnika prijave o sklapanju braka, te 20 kuna za izdavanje dviju potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka u vjerskom obliku).

Ove godine je izdano i 245 potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje braka, a brakova stranih državljana nije bilo. Unutar tri godine sklopljena su i dva životna partnerstva, oba u 2020. godini, a riječ je o hrvatskim državljanima.

Zanimljiv je i podatak da je ove godine zabilježen jedan slučaj u kojem je ženik uzeo prezime nevjeste, s obzirom na to da u većini slučajeva nevjesta uzima prezime ženika ili dodaje svom prezimenu i prezime ženika, izvijestio je Plukavec.

Promjena imena

Osim što nadležni upravni odjel obavlja djelatnosti vezane uz maticu vjenčanih, izdaje i druge isprave i dokumente, poput zahtjeva za promjenu osobnog imena. U 2019. godini takvih je zahtjeva bilo 83, u 2020. godini 89, a do 30. rujna 2021. godine upućen je čak 121 zahtjev za promjenu osobnog imena.

– Razlozi promjene osobnog imena su različiti, najčešći razlog je vraćanje na prezime prije sklapanja braka (ako je prošao rok od godine dana od dana razvoda) – objašnjavaju iz matičnih ureda Varaždinske županije.

Pritom napominju da nema određenog popisa zabranjenih imena u Hrvatskoj te da se promjena osobnog imena neće odobriti ako se, primjerice, predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral i slično.

Ove je godine provedeno i 1119 upisa djece u maticu rođenih. Unazad tri godine dvoje djece je rođeno kod kuće (jedno 2020. godine i jedno ove godine), a ostala u nadležnim ustanovama, bolnicama. Provedena su i ukupno 93 upisa djece rođene u inozemstvu u ovoj godini.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje