Na snagu je stupio novi Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu, prvi u povijesti države koji prednost pri dodjeli zemljišta daje vlasnicima obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstva te malih i mikro poduzeća.

Jednako tako prioritet pri dodjeli državnoga poljoprivrednog zemljišta imaju stočari kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnji zakupci koji su uredno ispunili gospodarski program i poštovali ugovore te mladi poljoprivrednici.

Proizvodnja

Novost je i da se raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem ponovno vraća jedinicama lokalne samouprave, odnosno općinama i gradovima. Zakon predviđa davanje zemljišta u zakup na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje.

Iz Vlade Republike Hrvatske poručili su kako vjeruju da će novi Zakon smanjiti administrativne zapreke te olakšati raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, omogućiti ostanak ljudi, pogotovo mlađe populacije u ruralnim područjima, okrupnjavanje zemljišta i stavljanje u funkciju zapuštenoga i državnoga poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji proizvodnje.S obzirom na to da je Zakon tek donesen, za njegovo provođenje u praksi trebat će pričekati još neko vrijeme. Naime, slijedi period od tri mjeseca za donošenje pravilnika, nakon čega će svaka jedinica lokalne samouprave odrediti datume natječaja i ostale pojedinosti. A hoće li novi Zakon donijeti pozitivne pomake na terenu, tek treba vidjeti.

– Ako Zakon uistinu zaživi te bude li sve transparentno i prema pravilima, tada možemo očekivati pozitivne promjene. Nadam se da nije riječ o još jednom zakonu od kojeg će korist ponovno imati „lokalni šerifi“ – ističe Nevenka Gadanec, poljoprivrednica iz Kotoribe i aktivna članica Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza.

– Još uvijek je iz novog Zakona teško iščitati hoće li državna zemlja koja se trenutno nalazi u dugotrajnom zakupu, a koja nije predana prema njegovim pravilima, biti vraćena gradovima i općinama te će se za nju moći ponovno natjecati. Naime, puno državne zemlje je predano u ruke ljudima koji na nju nisu imali nikakva prava. Ako se takva zemlja neće vratiti, nećemo se imati za što nadmetati – komentirala je Gadanec.

Na području Međimurske županije je 5240 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta, od čega se 3752 hektara već sada nalaze u dugotrajnom zakupu ili u kratkotrajnom korištenju.
Na području Općine Kotoriba je oko 557 hektara državnoga poljoprivrednog zemljišta, što je ujedno najveća pojedinačna površina u nekoj od jedinica lokalne samouprave. U zakupu se već sada nalazi 486 hektara.

Bolji uvjeti

– Ne bude li u ranijim postupcima nepravilno dodijeljena zemlja vraćena Općini, poljoprivrednicima na raspolaganju ostaje svega 71 hektar. Moja obitelj se 18 godina bavi kozarstvom. Imamo tri zaposlene osobe, 200-tinjak koza i 25 hektara zemlje, od čega je 10 hektara u zakupu. Želja nam je povećati proizvodnju, ali bez zemlje to je nemoguće – zaključila je Gadanec.

Natječaje će budno pratiti i Vladimir Petermanec iz Gornjeg Kraljevca, još jedan kozar koji zbog nedostatka zemljišta ne može širiti uzgoj.
– Već sada smo primorani kupovati sijeno iz Slavonije. Ako sve bude kao što je navedeno u Zakonu, tada se možemo nadati boljim uvjetima. Nadam se da neće biti zakulisnih igara, da se neće izigrati mali proizvođači, kojima svaki hektar zlata vrijedi. Nadam se da će postojati državno tijelo koje će kontrolirati stanje na terenu – ističe Petermanec najveći proizvođač kozjeg mlijeka.

Nakon Kotoribe, najviše državnoga poljoprivrednog zemljišta nalazi na područjima gradova Murskog Središća (452 ha) i Čakovca (410 ha) te općina Goričan (403 ha) i Nedelišće (350 ha).

Zamjena zemljišta

Jedna od novosti koju propisuje novi Zakon o državnom poljoprivrednom zemljištu je da gradovi i općine zakorovljenu i napuštenu zemlju vlasnika koji nije dostupan ili je nepoznat mogu dati u zakup po tržišnoj cijeni. Novac koji se od toga dobije čekat će vlasnika pet godina na posebnom računu, a nakon toga se prosljeđuje u lokalni ili državni proračun za namjensko trošenje za komasaciju.

Novim Zakonom o državnom zemljištu predviđena je i mogućnost zamjene poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba koje je približno iste vrijednosti te se nalazi na području iste ili susjedne jedinice lokalne samouprave. Ova mjera donesena je kako bi se omogućio lakši postupak okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Naime, hrvatsku poljoprivredu karakterizira izražena usitnjenost poljoprivrednih parcela, što poljoprivrednicima otežava posao i znatno poskupljuje cijelu proizvodnju.