Povežite se s nama

U fokusu

Posao iz snova? U Varkomu se smije raditi prekovremeno samo ako vam šef i direktor daju poseban nalog

Objavljeno:

- dana

ODLUKA DIREKTORA

Djelatnici Varkoma, komunalne tvrtke u većinskom vlasništvu Grada Varaždina i suvlasništvu drugih gradova i općina, od 10. kolovoza više ne smiju raditi prekovremeno bez dopuštenja. Na posao moraju doći u 7 sati i tvrtku napustiti najkasnije u 15 sati, a izvan radnog vremena se na radnome mjestu smiju pojaviti isključivo ako im direktor Vlado Vlašić, odnosno njihovi nadređeni izdaju poseban nalog.

Iako zvuči nevjerojatno, upravo je to od radnika zatražio direktor. Točnije, Vlašić je svim radnicima zabranio ulazak u prostorije tvrtke na Trgu bana Jelačića (odnosno u Ulici Ognjena Price, gdje je glavni ulaz u njihov moderni poslovni centar) izvan radnog vremena.

„Počevši od 10. kolovoza 2016. godine ZABRANJUJE se ulazak radnicima Varkoma d.d. u prostorije Društva na lokaciji Varaždin, Trg bana Jelačića 15, izvan redovitog radnog vremena (od 15:00 do 7:00 sati) te u neradne dane (subota, nedjelja, blagdani, praznici), osim u slučaju prijeke potrebe (po posebnom nalogu direktora Varkoma d.d.)“, piše u Okružnici koju je direktor poslao radnicima.

Čak i u slučaju poplave ili požara, u Varkom se smije tek kada direktor obavijesti zaštitare

Vlašić je napomenuo da se to „ne odnosi na zaštitare te radnike Varkoma d.d. koji rade na čišćenju ili održavanju prostorija“, kao ni na izvanredne događaje kao što su požar, poplava ili potres „kada je u prostorije potrebno ući radi otklanjanja težih posljedica po imovinu“. 

Međutim, čak i u slučaju požara ili poplave radnici u Varkom mogu ući tek nakon što čelni ljudi tvrtke o tome obavijeste zaštitare.

„O ulasku radnika zaštitari će biti prethodno posebno obaviješteni od strane direktora ili voditelja kadrovskih pravnih i općih poslova“, naveo je direktor u Okružnici poslanoj radnicima.

Zašto je donesena takva odluka? 

– Događalo se da radnici u prostorije tvrtke dolaze subotom i nedjeljom, bez da je bilo potrebe za prekovremenim radom. S obzirom na to da se svaki radnik pri ulasku u zgradu prijavljuje, odnosno odjavljuje, bilo je evidentirano da pojedinici imaju prekovremene sate. S obzirom na to da ih nisu odradili, nisu mogli biti ni plaćeni, pa smo odlučili uvesti red – objasnio je Vlado Vlašić.

Zahtjevni projekti

U javnosti nije poznato da bi u Varkomovoj poslovnoj zgradi bilo ikakvih problema kao što su krađe, fizički sukobi ili pijančevanja, a to nije ni za očekivati s obzirom na to da imaju organiziranu zaštitarsku službu. S druge strane, poznato je da djelatnici Varkoma rade i na pripremi velikog projekta Aglomeracije Varaždin, ali i drugih aglomeracija. Riječ je o iznimno zahtjevnim projektima. Aglomeracija Varaždin, projekt izgradnje kanalizacije u općinama oko Varaždina, najveći je projekt ikad proveden u Varaždinskoj županiji. I dok Hrvatske vode prate i nadziru projekt, Varkom ga provodi. 

Za ulaganje vrijedno 610 milijuna kuna bilo je potrebno ishoditi brojne dozvole, suglasnosti i druge dokumente, a da je posao itekako složen, jasno je ako se zna da će 70 posto novca dati Europska komisija.

Zbog toga, a i drugih projekata financiranih sredstvima iz EU fondova, Varkom je prošle godine ustrojio novu organizacijsku cjelinu pod nazivom „Upravljanje projektima“.

„Uposleni su visoko stručni djelatnici tehničkih i pravnih struka, te su isti jamstvo za pravovremeno i kvalitetno upravljanje projektima. Krajem 2015. godine u završnoj je fazi izrada Studijske dokumentacije za sustav odvodnje i pročišćavanja otpadne vode Aglomeracije Varaždin. Ovo je najopsežniji i financijski najjači projekt koji je Društvo dosad provodilo. (…) Zahtjevnost i visoka stručnost pripreme i realizacije vodnih projekata financiranih iz sredstava Kohezijskih fondova EU i u narednom periodu zahtijevat će dodatno zapošljavanje stručnih kadrova“, naveo je direktor Vlašić u izvješću o poslovanju Varkoma za 2015. godinu.

Ako se u obzir uzmu samo djelatnici koji rade na EU projektima, za koje i sam direktor napominje da su zahtjevni, postavlja se pitanje je li realno da se takav posao uspije pravovremeno obavljati isključivo od 7 do 15 sati?

– U slučaju da pojedini djelatnici moraju raditi prekovremeno, to im mora odobriti njihov rukovoditelj, a onda se ti prekovremeni sati uredno i plaćaju. Kad su u pitanju službenička radna mjesta, poznato je da je za te poslove radno vrijeme od 7 do 15 sati te da nema potrebe za prekovremenim radom – ističe direktor Vlašić.

No ako inženjer, primjerice, želi bilo što raditi iza 15 sati ili doći na posao subotom, tad od svojeg rukovoditelja ili direktora mora zatražiti i dobiti posebno dopuštenje. 
I dok je u privatnom sektoru uobičajena praksa da se radi prekovremeno kako bi se ispunili strogo zadani rokovi, ispada da se u javnom sektoru, u tvrtki u vlasništvu Grada Varaždina, prekovremeni rad iskorištavao, pa od 10. kolovoza ne samo da nije poželjan, nego je bez posebne dozvole – strogo zabranjen.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Većina učenika je ispod osnovne razine znanja hrvatskog jezika: ˝To je zbog novih tehnologija˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, komentirao je, među ostalim, rezultate nacionalnog ispita u školama.

Nacionalni ispit iz 2023. pokazao je poražavajući podatak da je u hrvatskom jeziku najviše učenika bilo ispod osnovne razine.

-Djelom je to točno, a to je zato jer se odnosi na pisani zadatak. Zbog suvremenih tehnologija naši učenici se sve lošije pisano izražavaju, ali mi upravo na otme inzistiramo, na učeničkoj pismenosti materinskog jezika. Stvari se neće lako popraviti, na društvenim mrežama učenici, kao i svi mi, komuniciraju skraćenicama i anglizmima – rekao je Filipović u Novom danu na N1 televiziji.

I fizika je imala najgore ocijene.

-To je na državnoj maturi. To je jedan višegodišnji problem jer je ona loše stručno zastupljena u školama zbog tržišta koje je fizičare usmjerilo u neka druga profitabilnija zanimanja. Pitanje je u kojoj je mjeri težina zadataka primjeran usvojenom znanju, a treba uzeti u obzir da je ona izborni predmet i da ju polažu i oni kojima ne polaganje neće donijeti nikakvu štetu, kao što je obveznim predmetima, naveo je.

Filipović kaže da ovi rezultati nemaju nikakav utjecaj na upise u srednje škole, ali da su dobar pokazatelj.

Nastavite čitati

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje