Povežite se s nama

Međimurje

Posavec na sastanku Vlade i župana protiv prebacivanja upravljačkih prava nad bolnicom na državu

Objavljeno:

- dana

Župan Međimurske županije Matija Posavec sudjelovao je na sastanku Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina koji je održan 7. prosinca u Podstrani. Jedna od tema o kojima se raspravljalo bila je reforma zdravstvenog sustava, o čemu je izvijestio ministar zdravstva Vili Beroš, a na reformu se osvrnuo i župan Posavec, posebice na prebacivanje vlasničkih prava bolnica na državu.

– Županijska bolnica Čakovec jedina je sekundarna zdravstvena ustanova u Međimurju, izgrađena samodoprinosom građana Međimurja u koju se niz godina ulažu znatna financijska sredstva kako bi se pružila kvalitetna zdravstvena skrb,stoga ona za nas predstavlja i više od zdravstvene ustanove. Prijedlog nove zdravstvene reforme podrazumijeva, između ostalog, i jačanje primarne zdravstvene zaštite, kao i rane intervencije u djetinjstvu, što smo mi u Međimurju prepoznali prije više godina. Gradimo regionalni centar za ranu intervenciju u djetinjstvu, interventna kardiologija u Čakovcu je četvrta u Hrvatskoj po količini obavljenih zahvata, dok se u ovom trenutku priprema dokumentacija za Centar palijativne skrbi. Sve su to strateški projekti koje smo pomno planirali i mi najbolje znamo usmjeriti razvoj zdravstvene skrbi s obzirom na potrebe našeg stanovništva – istaknuo je župan Posavec, objasnivši argumente zašto nije dobro prebacivati upravljačka prava na državu.

U Županijsku bolnicu Čakovec mnogo se ulagalo iz EU fondova i županijskog proračuna, posebice posljednjih godina kada je u dogradnju i rekonstrukciju odjela, nabavku opreme, primarnu zdravstvenu zaštitu uloženo više od 195 milijuna kuna. U tijeku je obnova bolnice i obnova Odjela pedijatrije, a za mnoge projekte poput objedinjavanja laboratorija i proširenja infrastrukture bolnice za potrebe palijativne skrbi te nastavne djelatnosti i simulacijskog centra priprema se projektna dokumentacija.

Župan Posavec uputio je prijedlog prema kojem bi svaka županija zadržala po jednu bolnicu, dom zdravlja, zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo, čime bi Međimurje zadržalo svoje zdravstvene ustanove.

O dvostrukom oporezivanju, sustavu obrazovanja i izgradnji obilaznica

Osim reforme zdravstva, Posavec se na sastanku osvrnuo i na problem dvostrukog oporezivanja radnika u Austriji, kojim su najviše pogođeni brojni radnici, od kojih su mnogi tzv. „dnevni migranti“.

– Prema saznanjima i sastancima s Hrvatskim sindikatom radnika migranata, postoji opasnost da će se zbog retrogradnog obračuna poreza mnoge obitelji odlučiti na trajno iseljavanje, što direktno pogađa nekoliko sjevernih županija koje graniče s Republikom Slovenijom i u blizini su Austrije – zaključio je župan.

Ministar obrazovanja Radovan Fuchs dao je informaciju o unaprjeđenju sustava obrazovanja, među kojima je i financiranje cjelodnevnog boravka u školama, istaknuvši da će ovaj mjesec biti raspisan Javni poziv za dogradnju i izgradnju osnovnih i srednjih škola sukladno utvrđenim kriterijima, a u cilju da škole prijeđu u jednosmjensku nastavu. Od iduće godine svim će učenicima biti osigurana besplatna školska prehrana.

Spomenute projekte podržao je župan Posavec, istaknuvši da je pripremljena dokumentacija za dogradnju ili izgradnju 15-ak škola i školskih dvorana na području županije. Upravo je stvaranje uvjeta za cjelodnevni boravak u školama jedan od najvažnijih ciljeva Međimurske županije koji je određen Planom razvoja MŽ do 2027. godine.

Dodajmo da je župan Posavec predsjednika Vlade Plenkovića i resorne ministre podsjetio na projekt gradnje cestovnih obilaznica, osobito brze ceste  Čakovec – Varaždin, što je u nadležnosti Hrvatskih cesta, te je na ministre apelirao za rješavanjem pitanja materijalnog statusa pomoćnika u nastavi u sustavu obrazovanja i spremačica i ostalog nemedicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama, a čija su primanja ispod razine koju zaslužuju.

Međimurje

Dan dobravske baštine: posjetiteljima otvorena vrata Doma kulture Zalan i Vatrogasnog doma

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon stanke uzrokovane pandemijom u Donjoj Dubravi održat će se Dan dobravske baštine u subotu, 4. veljače. Od 18 do 21 sat svi posjetitelji moći će razgledati prostore Doma kulture Zalan (vijećnica, etno-soba i prostorije KUD-a Seljačka Sloga) te prostore Vatrogasnog doma (spomen-soba, glavna prostorija, garaže i vozila).

U DVD-u će posjetitelje dočekati donjodubravski vatrogasci koji će im u kratkom obilasku prikazati sve čime se bave, a ono što mališane najviše zanima, moći će se razgledati oprema te vatrogasna vozila.

Program započinje u 18 sati u Domu kulture Zalan predstavljanjem portreta članova obitelji Hirschler i Zalan koji će od subote biti izloženi u vijećnici. Radi se o četiri portreta koja su već izložena te četiri portreta koja dolaze na privremenu posudbu iz Muzeja Međimurja Čakovec. Portreti će biti izloženi do kraja 2023. godine, a na njima su Leopold i Hermine Zalan, Maks Hirschler te vjerojatno Julius i Johanna Hirschler.

U Zalanu će svoja umjetnička djela izložiti i donjodubravski slikar Zoran Horvat.

U 19 sati će biti prikazivanje filma snimljenog povodom neodržanog memorijala Teti Lizi u Čast „Deca, moja deca“ 2021. godine. Kako održavanje uživo nije bilo moguće, mnogobrojni sudionici su snimljeni u prostorijama KUD-a te je memorijal poprimio digitalni oblik.

Ulaz je besplatan i nije potrebna najava.

Događaj organiziraju Odbor za kulturu, sport i udruge, KUD Seljačka Sloga Donja Dubrava i Dobrovoljno vatrogasno društvo Donja Dubrava uz potporu Općine Donja Dubrava.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO U Nedelišću obilježena 60. obljetnica zaštite jedne od najstarijih platana u Hrvatskoj

Objavljeno:

- dana

FOTO: IVAN AGNEZOVIC

U četvrtak, 2. veljače, u Nedelišću je obilježena 60. obljetnica zaštite platane, najstarijeg zaštićenog prirodnog objekta u Međimurju. Riječ je o jednoj od najvećih platana u Hrvatskoj, koja je prema posljednjim procjenama stara 213 godina.

Visoka je više od 35 metara, a prsni promjer joj je veći od šest metara. Popularno se naziva i „birov hrast“, iako nije hrast, već je taj naziv dobila jer raste pokraj kuće u kojoj je nekad živio „birov“, predsjednik mjesta, odnosno seoski starješina.

Stablo je 4. veljače 1963. godine postalo prvi zaštićeni objekt prirode u Međimurskoj županiji.

Povodom 60. obljetnice, na inicijativu Javne ustanove za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ 2023. godina proglašena je Godinom platane, a u prostorima Dobrovoljnog vatrogasnog društva Nedelišće u četvrtak je priređen prigodni program.

Simbolika

Uzvanicima je tako prezentiran niz sadržaja direktno ili indirektno vezan uz platanu: od izvješća tvrtke Urbani šumari o stanju staroga stabla te izvedenim zahvatima na njemu, predstavljanja likovnog natječaja za predškolsku djecu i osnovnoškolce do planova Općine Nedelišće u procesu daljnje skrbi i nadgradnje sadržaja nadomak drevnog stabla.

– Stručnjaci Šumarskog fakulteta iz Zagreba prije sedam dana su nam objavili rezultat ispitivanja starosti nedelišćanske platane, ona je stara 213 godina. U toj dobi stablo je ne samo jedna od najvećih platana već je i među starijima u našoj zemlji. Platana je danas živa zahvaljujući izmjeni dobrih gospodara u Nedelišću tijekom proteklih desetljeća. Platana u Nedelišću bila je prvi spomenik prirode u Međimurju i kao takva ima simboliku jer je od njezine zaštite sve krenulo. To je bio prvi korak da bismo danas četvrtinu Međimurja imali pod zaštitom – istaknuo je ravnatelj Javne ustanove „Međimurska priroda“ Siniša Golub.

Na platanu su posebno ponosni Nedelišćani koji „vel’ko drevo“, kako su ga stari zvali, smatraju jednim od simbola općine.

– Pretpostavka je da su je posadili vojnici koji su se vraćali kad je Napoleon u Rusiji izgubio rat, jedan krak vojske vraćao se kroz Njemačku, a drugi kroz naš kraj. Pretpostavka je da su oni posadili tu platanu ili možda više njih. Od onog trenutka se u Nedelišću spominju i četiri neobična prezimena, to su Lesinger, Kresinger, Celinger i Vizinger, što nije uobičajeno za naše područje. Pretpostavka je da su mladići ovdje našli svoje ‘puce’ i ostavili svoje korijene pa uz taj događaj vežemo i ovu platanu. Za Nedelišće je ona simbol mjesta, ali i mjesto okupljanja, a opjevana je i u nekoliko pjesama – rekao je ekolog i zaštitar prirode Josip Celinger.

Društveni značaj

– Općinsko vijeće je u prosincu prihvatilo odluku da ovu godinu proglasimo Godinom platane, na inicijativu iz „Međimurske prirode“, te time damo još veći značaj ovom našem simbolu. Očuvanje platane je proces čije smo važnosti svjesni te u njega ulažemo. Prošle godine je utvrđeno da je stablo zdravo i u dobroj „kondiciji“ pa mu stručnjaci prognoziraju dug život. Platana ima i društveni značaj – oduvijek je ljudima bila drago okupljalište. Zato smo i pokrenuli proces uređenja Trga Republike na zamišljeni način, posao za koji se nadamo da ćemo ga uz sufinanciranje realizirati 2024. godine – rekao je načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak.

Pod stoljetnom platanom na kraju svečanosti okupile su se brojne generacije – od nedelišćanskih predškolaraca do uzvanika i svih onih koji danas skrbe o stablu, kako bi zajedničkom fotografijom ostavili uspomenu na ovu obljetnicu.

Veliki doprinos obilježavanju dale su i članice Udruge žena Nedelišće koje su pripremile tople napitke, klipiće i kolače te članice i članovi Matice umirovljenika Nedelišće koji su pjesmom uveličale događaj.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje