Kakvo je stanje sa psiholozima u varaždinskim i međimurskim osnovnim školama?
S obzirom na nedavna tragična događanja u susjednoj Srbiji, gdje je u dva masovna ubojstva ubijeno 17-ero djece i mladih...
Danas, 21. ožujka, u Međimurskoj županiji održana je konferencija za medije o odluci Hrvatskoga sabora kojom su u petak, 17. ožujka, usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te su odbijeni amandmani saborskih zastupnica iz Međimurja Boške Ban Vlahek i Andreje Marić.
Time nije uvrštena mogućnost očuvanja regionalnog statusa županijskih i općih bolnica među koje spada i Županijska bolnica Čakovec, što znači da upravljačka prava nad čakovečkom bolnicom s prvim danom iduće godine preuzima država.
Status međimurske najveće i jedine sekundarne zdravstvene ustanove ne otvara samo pitanje ulaganja, već je ovdje riječ i o povijesnoj pravdi za ljude ovoga kraja kojima je bolnica više od ustanove.
– Ovaj Zakon o zdravstvenoj zaštiti ima i dobrih elemenata te je u nekim segmentima prepoznao probleme poput jačanja primarne zdravstvene zaštite, rane intervencije u djetinjstvu, smanjenje lista čekanja, uvođenje reda u sustav, no ono što smatram da je duboko pogrešno je centralizacija sustava općih i županijskih bolnica – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je rekao da je 77 saborskih zastupnika procijenilo da netko tko sjedi u Zagrebu i netko tko je postavljen, a ne izabran, najbolje poznaje potrebe Međimurja ili bilo kojeg drugog kraja Hrvatske, od onih koji su direktnom voljom građana izabrani da obnašaju vlast u svojim sredinama.
„Najveći dug u zdravstvu čine upravo bolnice pod upravljanjem države“
– Preuzimanje osnivačkih prava neće riješiti probleme u hrvatskom zdravstvu zato što većinske dugove ne stvaraju opće i županijske bolnice, već ustanove pod ingerencijom države – kliničke bolnice i centri. Oni stvaraju 75 dugova u zdravstvu. Nikada nije napravljena detaljna analiza limita, odavno definiranih prema čudnim kriterijima. Nekada davno je netko odredio limite, a to su zapravo financijski iznosi koje bolnice dobivaju za svoj rad. Taj se limit prije 20+ godina definirao po nekim čudnim kriterijima i nitko nikada u ovih 20+ godina nije napravio dubinsku analizu zašto određeni iznos ide nekoj bolnici i po kojim kriterijima. Nikada se nije uspostavio sustav plaćanja bolnicama po stvarno odrađenom radu, s obzirom na to da neke bolnice u Hrvatskoj, a ŽB Čakovec je među njima, odrade svaki mjesec usluge koje su iznad limita u milijunskoj vrijednosti i onda za taj utrošeni materijal, lijekove, opremu i rad liječnika bolnica ostaje bez prihoda jer kad se fakturira, taj rad iznad limita se jednostavno odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje otpisuje. Nije moguće održati sustav financijski stabilnim i zdravim ako se bolnicama ne plaćaju ulazni troškovi i to je trebao biti temelj svih reforma ako se nešto želi učiniti, a ne centralizirati sustav – ističe župan.
Članak 129.a Ustava RH govori da županije obavljaju poslove koji se odnose na zdravstvo, razvoj mreže zdravstvenih ustanova i kako se prilikom određivanja djelokruga rada županija mora voditi računa o širini i prirodi poslova te zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.
– Međimurska županija se kao osnivač zdravstvenih ustanova ponašala štedljivo i racionalno te izgradila zdravstveni sustav u skladu s potrebama stanovništva te su u provedbi brojni razvojni projekti. Potpisani su ugovori o dodjeli sredstava iz EU fondova, a Županija je potpisnik ugovora i o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije za nove projekte te prijave na natječaje za sredstva nacionalnih i europskih fondova, stoga izražavam bojazan da će se dinamika realizacije spomenutih projekata značajno komplicirati – rekao je župan Posavec te izrazio razočarenje što je međimurski zastupnik u Hrvatskom saboru glasao za preuzimanje bolnice i time između interesa Međimurja i interesa svoje stranke izabrao interes političke stranke, misleći pritom na saborskog zastupnika iz redova HDZ-a Dražena Srpaka, a isto je učinio i Veljko Kajtazi.
– Međimurska županija, neovisno o prijenosu osnivačkih prava, zadržava vlasnička prava jer je to Ustavom neotuđivo. I nikada, dok sam župan, neću potpisati nijedan dokument kojim će se samo pokušati ukinuti neki od odjela, zaustaviti neke od investicija ili se suštinski intervenirati u razvoj zdravstvenog sustava koji smo zacrtali. U inat pogrešnim odlukama kojima je cilj preuzimanje osnivačkih prava nad našom bolnicom, nastavljamo sa snažnim investicijskim ciklusom u naš zdravstveni sustav, nastavljamo obnovu naših odjela, zgrada, nabavljanje opreme te ulaganja u medicinski kadar – rekao je župan Matija Posavec.
„Dok su drugi čekali da im bolnicu izgradi država, Međimurje je svoju samo izgradilo“
Na odluke zakonodavca osvrnuo se i predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina.
– Odbijanjem našeg amandmana vladajuća većina u Saboru ugrozila je jedan od vitalnih interesa Međimurki i Međimuraca. Naša je bolnica ovdašnjih ljudima više od zdravstvene ustanove. Još nas ima živih svjedoka koji smo izdvajali iz svojih plaća početkom 70-ih godina za gradnju nove bolničke zgrade, a naši potomci ponosni su na to nasljeđe. Dok su drugi skrštenih ruku čekali državu da im gradi bolnicu, Međimurci su je podigli vlastitim rukama, svojim žuljevima i većinom svojim novčanim sredstvima. Danas smo u našoj najvećoj ustanovi stvorili uvjete dostojnih znatno razvijenijih sredina, uvjete u kojima liječnici žele raditi, gdje nam mladi specijalisti dolaze iz drugih krajeva Hrvatske. Usprkos svemu, ne odustajemo od nakane da uvjerimo zakonodavca da se o našoj bolnici nitko neće bolje brinuti od nas samih – rekao je Glavina.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalu skrb te predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec Sonja Tošić Grlač dodaje da usvojene izmjene Zakona ne prate upute ni pojašnjenja kako nove odredbe provesti u praksi te je naglasila da je odluka Sabora štetna za Međimurje.
– Mislimo da se ništa temeljito neće promijeniti, ne znamo kojim se procesima i radom to može promijeniti. Nikakav plan razvoja dosad nismo dobili niti naputke o preuzimanje bolnice, koje će odjele bolnica imati, što će se raditi, da li će reforma ići dublje, ali mislimo generalno da smo dobro radili i da ćemo se, ako dođe do tog preuzimanja, i dalje zdušno zalagati da investicije i radni procesi idu, da se liječnici i medicinske sestre zapošljavaju i dalje, da se naša bolnica kadrovski i infrastrukturno ojača – istaknula je Tošić Grlač.
Županijski vijećnik Željko Pavlic, na čiju je inicijativu formiran zaključak te pokrenuto predlaganje amandmana u Saboru, rekao je da je ovo udarac za Međimursku županiju.
– Uskraćuje nam se mogućnost da sami odlučujemo o svom zdravstvenom sustavu, što je duboko nepravedno u svjetlu činjenice da smo se pri investiranju oslanjali isključivo na vlastite snage. Očigledno je da se Hrvatska centralizira i to je protivno europskim vrijednostima, dosadašnjem načinu decentralizacije, ali i zdravom razumu. Za nas je ova bolnica jedna jedina, a za Ministarstvo će ona biti samo jedna od 20-ak općih i županijskih bolnica u Hrvatskoj i možemo misliti kakav će biti odnos prema njoj. Čime će se baviti Vlada i Ministarstvo? Kadroviranjem. Svakog ovog vijećnika, predsjednika vijeća svih 20-ak bolnica imenovat će Vlada na prijedlog ministra. Vlada će se baviti biranjem podobnih, a ne sposobnih, koji će upravljati našim bolničkim sustavom – naveo je Pavlic.
„Država nema sluha“
I saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marić oštro su reagirale na ignoriranje interesa Međimurja u Hrvatskom saboru.
– Samo od 2017. do danas u našu je bolnicu uloženo više od 195 milijuna kuna. Saborski zastupnici Dražen Srpak i Veljko Kajtazi, ljudi koji tvrde da brane interese Međimurja, glasali su ZA prelazak naše Bolnice u ruke države. Podsjetit ću i na izborni program HDZ-a za lokalne izbore 2021. kojim je HDZ slao poruku „Sad je bitno – partnerstvo s općinama, gradovima i županijama“. Citiram: „Razvili smo stalan dijalog i suradnju sa svim županijama, gradovima i općinama kao ni jedna Vlada dosad. Partnerstvo s njima gradit ćemo na četirima načelima.“ I HDZ 2021. godine po drugom načelu kaže: „Drugo načelo je funkcionalna decentralizacija, kojim smo lokalnim jedinicama dali veće ovlasti kako bismo mogli bolje odgovoriti potrebama građana.“ Upućujem poruku i pitam: Je li ovaj zakon o zdravstvenoj zaštiti decentralizacija koju je HDZ obećao 2021. građanima? – pita se Ban Vlahek.
Zastupnica Andreja Marić dodala je da država nema sluha, plana ni vizije kako riješiti problem financiranja u zdravstvu te da se nije pokazala kao dobar gospodar.
– Kad bismo mi vidjeli na temelju dosadašnjeg primjera kakav je dobar gospodar država, onda bismo rekli ok, država je vlasnik nad KBC-ovima, KB-ovima, dobro posluju, pa će sad s ovim preuzimanjem biti sve riješeno, neće biti dugova ni lista čekanja. Međutim, 75 posto duga u zdravstvu rade upravo ustanove nad kojima upravlja država. Nemamo nikakvog jamstva što će se pozitivno dogoditi kada našu bolnicu preuzme država. Reduciranje odjela na temelju argumenta udaljenosti Čakovca i Varaždina je vrlo loše. Više od 85 posto gravitirajućeg stanovništva u Međimurju zbrinjavamo u Čakovcu, a slično je i u Varaždinu. Borit ćemo se da svi naši odjeli u bolnici ostanu sačuvani kao takvi, to je naš interes, da Međimurci svoju adekvatnu uslugu dobivaju doma, gdje smo razvijali odjele – zaključila je Marić.
Inicijativa “Hod za život” organizirala je danas svoje drugo okupljanje u Varaždinu. Lani se u baroknom gradu održao prvi “Hod za život”.
I članovi “Hoda za život” i kontraprosvjednici okupili su se kod Staroga grada pa prošetali središtem Varaždina.
-Želimo prenijeti jasnu poruku da je svaki život važan. Tražimo zakonsku zaštitu svakog ljudskog života od začeća do njegove prirodne smrti. Danas u Varaždinu očekujemo optimizam te želimo da svaki muškarac i svaka žena jasno čuju naše poruke da je baš svaki ljudski život važan. Danas su s nama djeca, mladi, obitelji, stari, muškarci, žene, a svi smo okupljeni oko činjenice da ljudski život započinje začećem, što je rekla i znanost – pojasnila je Silvija Soren iz Organizacijskog odbora varaždinskog “Hoda za život”. Dodala je da se “Hod za život” ove godine održava u ukupno 12 gradova, da pokret raste te da šire optimizam svakim gradom u kojem se okupe.
Ove godine u Varaždinu nije bila Željka Markić.
Dodajmo da su se neki iz “Hoda za život”, inicijative koja se “zalaže za svaki život”, osvrnuli na kontraprosvjed, komentirajući da oni “ni sami ne znaju što su”.
“Subota za slobodu”
Ne slažu se svi s inicijativom “Hod za život”.
Udruga mladih V.U.K. i njihovi istomišljenici u centru Varaždina su za vrijeme “Hoda za život” organizirali kontraprosvjed naziva “Subota za slobodu”.
Evo što je poručila Lea Labaš, predsjednica Udruge V.U.K.: “Prepoznali smo potrebu kontraprosvjeda “Hodu za život”. Želimo i ove godine poručiti da je Varaždin slobodan i otvoren grad te da ne želimo oduzimati žensku tjelesnu autonomiju, ženska prava, niti se vraćati u prošlost. Građanke i građani Varaždina uvijek su bili tolerantni i uključivi i želimo da tako ostane.”
Dodala je da bi zakonska zabrana prava na pobačaj značila ograničavanje prava na izbor i oduzimanje slobode ženama, stoga su se danas okupili pod sloganom “Subota za slobodu”.
Iz Udruge V.U.K. osvrnuli su se i na ljude koji danas ponovno kleče na glavnom zagrebačkom glavnom trgu te poručili da je svaka žena svoj duhovni vođa i da ne treba drugoga da ju vodi. Ideje za koje se okupljeni muškarci u Zagrebu zalažu, dodaju, vraćaju društvo u prošlost, doba kada su žene bile podređene, drugotne, sve protiv čega su se naše prethodnice godinama borile, a i još se bore, kako bi bile ravnopravne muškarcima i zauzele mjesto u društvu koje im pripada.
Cijene nekretnina zadnjih godina snažno rastu, posebno u prošloj godini.
U srijedu je Europska središnja banka (ESB) upozorila na moguć kaotičan pad cijena nekretnina u eurozoni, jer stanovi zbog visokih kamatnih stopa postaju nedostupni građanima, a neprivlačni ulagačima, piše index.hr.
Hrvatska se u izvješću ne spominje direktno, ali su njeni građani svjesni situacije na tržištu. Mnogi se nadaju padu cijena nekretnina, iako Europska središnja banka (ESB) upozorava da bi to moglo dovesti do financijske krize.
“Gledajući u budućnost, pad cijena (nekretnina) mogao bi postati kaotičan jer rastuće kamatne stope na nove hipotekarne zajmove sve više ugrožavaju njihovu dostupnost i povećavaju teret kamata po postojećim hipotekarnim kreditima”, upozorio je ESB.
U međuvremenu su cijene nekretnina sve više rasle, dijelom zbog samog APN-a, pa je upitno jesu li uopće svi oni koji su dobili subvenciju neto profitirali od programa. Činjenica je da se nekretnine danas manje priuštive prosječnom građaninu nego prije, a to se može dokazati.
Jasno je da se ne radi samo o subjektivnom dojmu građana, jer podaci jasno pokazuju kako je relativno teže danas zaraditi za kupnju kuće ili stana nego prije sedam godina.
Za komentar upozorenja Europske središnje banke (ESB) o mogućem kaotičnom padu cijena nekretnina u eurozoni u Indexu su se obratili agentu za nekretnine Sanjinu Rastovcu. On ne očekuje da će se u kratkom roku cijene u Hrvatskoj smanjiti.
“Poremećaji na tržištu nekretnina uvijek krenu od ekonomski najjačih država pa se kroz određeno vrijeme preliju na manje. Hrvatska je u specifičnoj situaciji iz više razloga, zbog kojih se ne očekuje krah tržišta. Krajem prošle godine se osjetio pad potražnje i taj trend se nastavio početkom 2023. godine. Trenutni pad nije dovoljno velik da bi izazvao pad cijena jer je i dalje višestruko veća potražnja od ponude. Očekivanja su da će do kraja godine rast cijena stati i da će doći do stabilizacije te eventualno korekcije cijena lošijih, starijih nekretnina”, prognozira Rastovac.
Za pad cijena će Hrvati očito morati pričekati ozbiljnu krizu, ali onda će nastati problem rasta nezaposlenosti.