Povežite se s nama

U fokusu

Za nekoliko dana poskupljuju tehnički pregledi i niz naknada. Evo novih cijena

Objavljeno:

- dana

Službeno je usvojena odluka Ministarstva unutarnjih poslova o poskupljenju tehničkih pregleda.

Ovom će odlukom vozači trebati izdvojiti i do 15 posto više sredstava u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je prvo poskupljenje nakon 10 godina. Odluka o poskupljenju stupa na snagu 17. rujna, piše Index.hr.

Naknade za redovni ili izvanredni tehnički pregled:

– moped, motocikl ili laka prikolica – 14.19 eura (dosad 12.30 eura)

– osobni automobil, priključno vozilo ili traktor – 23.36 eura (dosad 20.25 eura)

– autobus ili teretni automobil – 37.55 eura (dosad 32.55 eura).

Ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila – EKO-test:

– vozilo s dizelskim motorom – 15.71 euro (poskupljenje od dva eura)

– vozilo s BEZ-KAT motorom – 8.12 eura (poskupljenje od jednog eura)

– vozilo s REG-KAT motorom – 15.25 eura (poskupljenje od dva eura).

Naknade za preventivni tehnički pregled:

– moped, motocikl – 8.12 eura (dosad 7.04 eura)

– osobni automobil – 11.15 eura (dosad 9.67 eura)

– autobus, teretni automobil, priključno vozilo – 18.81 euro (dosad 16.30 eura)

Naknade za periodični tehnički pregled kočnica:

– autobus ili teretni automobil (vozilo s hidrauličnom ili zračno-hidrauličnom kočnom instalacijom) – 93.39 eura (dosad 80.94 eura)

– autobus ili teretni automobil (vozilo sa zračnom kočnom instalacijom) – 154.31 euro (133.74 eura)

– priključno vozilo (vozilo sa zračnom kočnom instalacijom) – 75.11 eura (65.10 eura).

Naknade za administrativne poslove oko registracije vozila:

– poslovi koji prethode registraciji i produženju važenja prometne dozvole – uvid odnosno provjera dokumentacije o uplati propisanih obveza (porez, carina, obvezno

– osiguranje, posebna naknada za okoliš, naknada za ceste, upravna pristojba i dr.) – 7.06 eura (dosad 6.12 eura)

– naplata propisanih obveza iz red. br. 13 (iznos za jednu uslugu) – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)

– ovjera prometne dozvole – 7.06 eura (dosad 6.12 eura)

– odjava vozila, izdavanje potvrde iz evidencije – 2.18 eura (dosad 1.90 eura)

– izdavanje registarskih i izvoznih pločica – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)

– zamjena ili izdavanje nove prometne dozvole – 7.92 eura (dosad 6.86 eura)

– zamjena, izdavanje ili ovjera kartona tehničke ispravnosti lake prikolice – 3.50 eura (dosad 3.03

Ostale naknade:

– dodatni pregled plinskih instalacija na vozilu koje za pogon koristi smjesu butan-propan ili metan – 10.16 eura (dosad 8.81 euro)

– pregled vozila radi promjene tehničkog stanja (boja, šasija, kuka i sl.) – 7.59 eura (dosad 6.58 eura)

– utiskivanje broja šasije na vozilo – 15.25 eura (dosad 13.21 euro)

– izdavanje pokusnih pločica i potvrde o izdavanju pokusnih pločica – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)

– obrasci i registri tehničkog pregleda – 1.43 eura (1.24 eura).

U fokusu

U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije  Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto. 

– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.   

Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto. 

Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.

Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda. 

Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada. 

Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022. 

Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj. 

U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda. 

Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.

U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja. 

Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati. 

Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.  

Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike. 

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a

Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.

Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje