Preminuo je Željko Dvekar, general Hrvatske vojske
U 58. godini preminuo je Željko Dvekar, umirovljeni general Hrvatske vojske. Od njega se na društvenim mrežama oprostio varaždinski župan...
Službeno je usvojena odluka Ministarstva unutarnjih poslova o poskupljenju tehničkih pregleda.
Ovom će odlukom vozači trebati izdvojiti i do 15 posto više sredstava u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je prvo poskupljenje nakon 10 godina. Odluka o poskupljenju stupa na snagu 17. rujna, piše Index.hr.
Naknade za redovni ili izvanredni tehnički pregled:
– moped, motocikl ili laka prikolica – 14.19 eura (dosad 12.30 eura)
– osobni automobil, priključno vozilo ili traktor – 23.36 eura (dosad 20.25 eura)
– autobus ili teretni automobil – 37.55 eura (dosad 32.55 eura).
Ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila – EKO-test:
– vozilo s dizelskim motorom – 15.71 euro (poskupljenje od dva eura)
– vozilo s BEZ-KAT motorom – 8.12 eura (poskupljenje od jednog eura)
– vozilo s REG-KAT motorom – 15.25 eura (poskupljenje od dva eura).
Naknade za preventivni tehnički pregled:
– moped, motocikl – 8.12 eura (dosad 7.04 eura)
– osobni automobil – 11.15 eura (dosad 9.67 eura)
– autobus, teretni automobil, priključno vozilo – 18.81 euro (dosad 16.30 eura)
Naknade za periodični tehnički pregled kočnica:
– autobus ili teretni automobil (vozilo s hidrauličnom ili zračno-hidrauličnom kočnom instalacijom) – 93.39 eura (dosad 80.94 eura)
– autobus ili teretni automobil (vozilo sa zračnom kočnom instalacijom) – 154.31 euro (133.74 eura)
– priključno vozilo (vozilo sa zračnom kočnom instalacijom) – 75.11 eura (65.10 eura).
Naknade za administrativne poslove oko registracije vozila:
– poslovi koji prethode registraciji i produženju važenja prometne dozvole – uvid odnosno provjera dokumentacije o uplati propisanih obveza (porez, carina, obvezno
– osiguranje, posebna naknada za okoliš, naknada za ceste, upravna pristojba i dr.) – 7.06 eura (dosad 6.12 eura)
– naplata propisanih obveza iz red. br. 13 (iznos za jednu uslugu) – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)
– ovjera prometne dozvole – 7.06 eura (dosad 6.12 eura)
– odjava vozila, izdavanje potvrde iz evidencije – 2.18 eura (dosad 1.90 eura)
– izdavanje registarskih i izvoznih pločica – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)
– zamjena ili izdavanje nove prometne dozvole – 7.92 eura (dosad 6.86 eura)
– zamjena, izdavanje ili ovjera kartona tehničke ispravnosti lake prikolice – 3.50 eura (dosad 3.03
Ostale naknade:
– dodatni pregled plinskih instalacija na vozilu koje za pogon koristi smjesu butan-propan ili metan – 10.16 eura (dosad 8.81 euro)
– pregled vozila radi promjene tehničkog stanja (boja, šasija, kuka i sl.) – 7.59 eura (dosad 6.58 eura)
– utiskivanje broja šasije na vozilo – 15.25 eura (dosad 13.21 euro)
– izdavanje pokusnih pločica i potvrde o izdavanju pokusnih pločica – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)
– obrasci i registri tehničkog pregleda – 1.43 eura (1.24 eura).
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.