Povežite se s nama

U fokusu

Poslodavci u Varaždinskoj županiji radije plaćaju kazne nego da zaposle osobe s invaliditetom

Objavljeno:

- dana

Prema podacima HZJZ-a i stanju na dan 9. rujna 2021., u Varaždinskoj županiji živi 24.188 osoba s invaliditetom, što čini 14,6 % ukupnog stanovništva Varaždinske županije.

Najveći broj osoba s invaliditetom je u dobnoj skupini od 20 do 64 godine, i to njih 11.060, piše HZJZ. Od tog broja, prema podacima za kolovoz iz Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, koji vodi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, zaposleno je 465 osoba s invaliditetom, a u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područni ured Varaždin, nalazi se 150 osoba, od kojih njih 10 ima završen neki stupanj fakultetskog obrazovanja, pokazuju podaci koje smo dobili od HZZ-a.

Koliko je teško osobama s invaliditetom pronaći zaposlenje, govore niže navedeni podaci, ali i činjenica da se 31-godišnji Varaždinac Tomislav Levak, koji boluje od cistične fibroze, u svojoj županiji nije mogao zaposliti. Tomislav je po struci računalni programer. Završio je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, stručni studij Primjena informacijske tehnologije u poslovanju. Potom je upisao diplomski studij Multimedija, primjena i oblikovanje na Sveučilištu Sjever u Varaždinu, a paralelno je pohađao Visoko učilište Algebra, smjer Programer web i mobilnih aplikacija. Kao i tijekom cijelog života, i tijekom školovanja borio se s teškom bolešću, no uz iznimno puno muke i odricanja uspio je završiti sve što je upisao te je na svoja postignuća s pravom vrlo ponosan.

Nemogućnost pronalaženja posla

No, kada je počelo ozbiljno traženje posla, naišao je na veće probleme od onih s kojima bi se susrela zdrava osoba, bez obzira na to što je riječ o zapošljavanju u IT sektoru, u kojem je velika potražnja za kvalificiranom radnom snagom. Povratne informacije od poslodavaca isprva je uglavnom dobivao, sve dok u životopis nije napisao da je osoba s invaliditetom (OSI).

– Nakon toga mi se činilo da je uopće uzalud slati molbe. Kod nas vlada stereotip da su sve osobe s invaliditetom nepokretne i poslodavci se boje da će, ako ih zaposle, OSI više biti na bolovanju i odsutne s posla nego što će raditi, što se ne može znati, a i ako jest takva situacija, poslodavcu će država za dugotrajna bolovanja financijski nadoknaditi odsutnost radnika – rekao je mladi Varaždinac.

Prijavio se, kaže, na nebrojeno mnogo natječaja, počevši još u vrijeme kada je studirao. Nije bio izbirljiv, jedino mu je bilo bitno da je tvrtka u IT-u jer je taj posao, koji nije fizički, mogao raditi. Uspio je dobiti stručno osposobljavanje.

– Za vrijeme i nakon stručnog osposobljavanja također sam tražio posao u Varaždinu, Čakovcu i Zagrebu, nisam ga mogao dobiti dvije godine. U tom razdoblju poslao sam više od 200 molbi, ali bezuspješno. Zanimljivo je to da kad sam se javio u Irsku, Sloveniju, Njemačku i Finsku, dobio sam odgovore u roku od par dana i odrađivao videointervjue, međutim, nisu me uzeli zbog nedostatka iskustva, ali sam barem dobio povratnu informaciju, i to korisnu, dok od naših najčešće nisam dobio apsolutno nikakav odgovor – ispričao je Tomislav, dodavši da je od svih poslanih molbi bio na svega 20-30 razgovora.

Čim bi u razgovoru spomenuo da je OSI, poslodavac bi odmah promijenio priču.

– Neki su mi jasno dali do znanja da su me zvali samo da popune kvotu, a ne zbog mog znanja, dok su drugi nakon saznanja da sam osoba s invaliditetom rekli da im djelujem kao da se nisam “još odlučio za tu poziciju na koju sam se javio” – prepričao je Levak apsurdne izlike varaždinskih tvrtki.

Ipak, Tomislav je nakon dugo vremena naišao na razumijevanje, i to od poslodavca SM Solutions d. o. o. iz Čakovca, koji djeluje u okviru Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje.

– Prilikom slanja molbe u trenutnu tvrtku nisam imao nikakva očekivanja jer sam bio odustao od traženja posla. Bilo mi je dosta toga da, bez obzira na to koliko se školuješ, nitko to ne uvažava, tako da se nisam nadao ničemu. Na kraju sam ostao iznenađen jer je poslodavac gledao moje obrazovanje i vještine te mi je na temelju toga ponudio poziciju računalnog programera u tvrtki u razmaku od svega dan-dva nakon slanja molbe i životopisa. Ovdje mi je sada super. Nakon sedam mjeseci postao sam team leader, što potvrđuje moje kompetencije i angažiranost, bez obzira na moje zdravstvene probleme – otkrio je Tomislav, dodavši da ga bolest ni na koji način ne sputava u poslu.

Obveze poslodavaca

Kako bismo doznali koliko poslodavaca u Varaždinskoj županiji poštuje propisanu kvotu i plaćaju li poslodavci radije svojevrsne kazne, odnosno naknade za nezapošljavanje, poslali smo upite Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, koji vodi Očevidnik zaposlenih OSI, te Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI.

Naime, prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju OSI, koji je na snazi od 20. ožujka prošle godine, poslodavci koji zapošljavaju 20 ili više osoba obvezni su pridržavati se kvotnog zapošljavanja OSI, odnosno morali bi zaposliti OSI u kvoti od 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja. U protivnom, dužni su platiti novčanu naknadu za svakoga nezaposlenog radnika s invaliditetom. Osnovica za obračun novčane naknade je umnožak broja OSI koje je obveznik bio dužan zaposliti i iznosa minimalne plaće za razdoblje na koje se obveza odnosi, a visina novčane naknade obračunava se po stopi od 20 %. Ako pak poslodavac zaposli osobe s invaliditetom iznad propisane kvote ili nije dužan zaposliti OSI, država ga nagrađuje poticajima.

Obveza kvote zapošljavanja OSI može se ispuniti zapošljavanjem dovoljnog broja osoba s invaliditetom, zamjenskom kvotom, primjerice sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji s OSI koja se samozapošljava ili sa zaštitnom ili integrativnom radionicom, primanjem na obavljanje prakse učenika s teškoćama u razvoju ili studenata s invaliditetom, plaćanjem novčane naknade zbog nezapošljavanja OSI ili kombinacijom triju navedenih načina ispunjenja kvotne obveze.

Varaždinska županija

Prema podacima HZMO-a za kolovoz 2021., u Varaždinskoj županiji evidentirano je 389 obveznika kvotnog zapošljavanja, koji imaju utvrđenu obvezu za 960 osoba, a zapošljavaju svega 235 osoba s invaliditetom. Pritom 108 obveznika zapošljava 235 OSI, ali su u obvezi zapošljavanja 450 osoba, 49 obveznika u potpunosti ispunjava obvezu zapošljavanjem dovoljnog broja OSI (96 obveza), 30 poslodavaca najavljuje zamjensko ispunjenje obveze kvotnog zapošljavanja za 65 osoba te u potpunosti ispunjavaju svoju obvezu, 14 poslodavaca ima 27 zaposlenih OSI i najavljenu zamjensku kvotu za 53 osobe (68 obveza), 251 obveznik nema zaposlene OSI i nema najavljenu zamjensku kvotu, a ima 460 obveza, te jedan poslodavac na početku poslovanja zapošljava pet OSI.

Najviše zaposlenih OSI evidentirano je u prerađivačkoj industriji, u kojoj 117 poslodavaca, od kojih je 100 obveznika kvote, zapošljava 79 OSI. Najviše zaposlenih u NKD-C razredu imaju poduzeća Metalska industrija Varaždin, Bomark pak, Grafičar d. d. Ludbreg, Derma d. d. i Ducati komponenti d. o. o.

Najmanje zaposlenih evidentirano je u sljedećim djelatnostima: umjetnost, zabava i rekreacija, gdje je šest poslodavaca obveznika kvote, a zaposlena jedna osoba s invaliditetom; poslovanje nekretninama – jedan poslodavac koji nije obveznik kvote, a zaposlena je jedna osoba s invaliditetom; rudarstvo i vađenje – pet poslodavaca, od kojih tri obveznika kvote, zaposlena jedna osoba s invaliditetom; financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja – dva poslodavca obveznika kvote i dvije zaposlene osobe s invaliditetom.

Poticaji, nagrade i kazne za poslodavce

Iz Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje OSI izvijestili su da su, sukladno Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju OSI i Pravilniku o utvrđivanju kvote za zapošljavanje OSI, u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza 2021. godine isplaćeni poticaji Zavoda, i to u ukupnom iznosu od 2.452.484,20 kuna za 16 poslodavaca za zapošljavanje 131 OSI.

– Prema podacima iz Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom, za kolovoz 2021. godine evidentirano je 55 poslodavaca koji nisu obveznici kvote jer zapošljavaju manje od 20 zaposlenih a koji zapošljavaju 58 OSI izvan propisane kvote. Osim toga, ukupno je evidentirano šest poslodavaca koji su u razdoblju od 1. siječnja do 31. kolovoza ove godine ostvarili pravo na novčanu nagradu zbog zapošljavanja iznad/izvan propisane kvote u ukupnom iznosu od 375.656,25 kuna za zapošljavanje 50 OSI – ističu sa Zavoda.

Dodaju da poticaje za zapošljavanje OSI koje dodjeljuje ovaj Zavod mogu ostvariti poslodavci koji zapošljavaju OSI koje su upisane u Očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Uvjeti za upis u Očevidnik propisani su Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja Očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom.

Prema podacima za kolovoz 2021. godine, evidentirano je 300 poslodavaca koji su obveznici kvotnog zapošljavanja a koji ne ispunjavaju u potpunosti ili djelomično obvezu za 649 osoba te im je obračunata naknada u iznosu od 551.650 kuna. U istom mjesecu uplaćeno je 507.076,88 kuna na ime naknade za nezapošljavanje OSI.

U fokusu

Lokalni referendum u Ivancu može propasti ako se ne odazove dovoljno birača

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivančani izlaze 20. veljače na lokalni referendum na kojem će glasati o temama pripojenja Ivkom-vode Varkomu i dovoza “tuđeg” smeća u Ivanec.

Gradsko vijeće Ivanca jednoglasno podržalo održavanje referenduma o Ivkom-vodi i otpadu u Jerovcu

Zanimljiva je stvar da referendum može ne uspjeti jer odaziv birača nije dovoljan.

Naime, prema Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave na izbore treba izaći većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave.

– Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum – točna je stavka navedenog zakona.

Ustavnost i zakonitost lokalnog referenduma nadzire Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud Republike Hrvatske.

Naime, lokalni referendum je propao u Pribislavcu 2011. godine kada se glasalo o povjerenju tadašnjoj načelnici. Na referendum je tada izašao 271 birač, što je bilo svega 11,06 % od 2450 upisanih u biračke spiskove.

Odaziv birača

Provjerili smo na Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kakva je izlaznost birača bila na proteklim izborima.

Na lokalnim izborima održanima 2021. godine na području Grada Ivanca bilo je registrirano 11.315 birača, a u prvom krugu ih je za gradonačelnika glasalo 5218, odnosno 46,12 %. U drugom krugi izašlo je još manje birača, samo 40,66 %.

Na lokalnim izborima 2017. godine, izbor gradonačelnika, u prvom i jednom krugu je u Gradu Ivancu izašlo 48,36 % birača.

Ni na lokalnim izborima 2013. godine nije izašla polovica birača. Te je godine u Ivancu bilo 11.118 birača, a u prvom ih je krugu na glasanje za gradonačelnika izašlo 4728, odnosno 42,53 %.

Sličan je bio odaziv Ivančana i na parlamentarnim izborima.

Izborni dan referenduma će pokazati koliko su teme bile važne Ivančanima i koliko će ih izaći na birališta. Ako referendum ne uspije, opet se vraća na odlučivanje predstavničkom tijelu, odnosno Gradskom vijeću Ivanca.

– Uspije li referendum (na glasačke mjesta treba izaći 50 % + jedan birač) i ako građani na njemu kažu NE pripajanju Varkomu i NE smeću, na taj način Ivanec će poslati snažnu političku poruku Vladi i aktualnoj vlasti koja bi, bude li političke volje i mudrosti, nakon toga možda i mogla promijeniti svoje akte – objavljeno je na internetskoj stranici Grada Ivanca.

Nastavite čitati

U fokusu

Izmjenama zakona želi se stati na kraj tome da suđenja traju desetljećima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Izgleda da se sudski postupci više neće moći razvlače unedogled, a parnice trajai po dva i tri desetljeća.

Pripremljene su zakonske izmjene u kojima se striktno definiraju rokovi u kojima će suci morati donositi odluke, piše jutarnji.hr. Tri godine će biti najdulji rok u kojemu će sudac morati donijeti prvostupanjsku odluku, a o žalbi će se morati odlučiti u roku od godinu dana.

Ako je posrijedi spor male vrijednosti (to su sporovi vrijednosti do 10.000 kuna, a u trgovačkim postupcima oni do 50.000 kuna), prvostupanjski postupak će se morati okončati u roku od godinu dana, a žalbeni za šest mjeseci.

Radi se o izmjenama Zakona o parničnom postupku koje idu u javno savjetovanje. Uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta, a to su tri mjeseca od dana kad je sud primio odgovor na tužbu ili isteka roka za odgovor na tužbu. Pošto zaključi pripremno ročište, sudac će za šest mjeseci morati održati glavnu raspravu.

Rokovi se pooštravaju i za Vrhovni sud.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje