Poduzetnici s područja Međimurske županije su tijekom 2020. godine ostvarili dobit od visoka864 milijuna kuna, što ih svrstava na peto mjesto po uspješnosti u Hrvatskoj. Bolje poslovne rezultate ostvarili su tek poduzetnici s područja Grada Zagreba (12,19 milijardi kuna), Zagrebačke županije (2,13 milijardi kuna), Osječko-baranjske županije (1,18 milijardi kuna) i Varaždinske županije (1,25 milijardi kuna). Podatke je objavila Financijska agencija (FINA) u svojem redovitom godišnjem izvješću.
Poduzetnici u svega četiri županije ostvarili su gubitak. Najveći je zabilježen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i iznosi 766 milijuna kuna. Slijede Istarska županija s 494,2 milijuna kuna, Šibensko-kninska s 226,4 milijuna kuna i Zadarska s 40,6 milijuna kuna.
Ostvarena dobit međimurskih poduzetnika u 2020. godini je za čak 177 milijuna kuna viša nego što je to bio slučaj godinu dana ranije. U Međimurju je tijekom prošle godine poslovalo 3547 poduzetnika koji su zapošljavali 28.768 radnika s prosječnom plaćom od 5264 kune. Ukupni prihodi dosegli su iznos od 16,18 milijardi kuna, a čak 5,4 milijarde ostvarene su izvozom roba i usluga.
Promatraju li se podaci na nacionalnoj razini, u Hrvatskoj je lani poslovalo 139.009 poduzetnika, a ostvarena je dobit od 20,97 milijardi kuna. U odnosu na 2019. godinu riječ je o smanjenju od gotovo 11 milijardi kuna. Najveće smanjenje dobiti zabilježeno je u Gradu Zagrebu i iznosi 6,57 milijardi kuna, a slijede Istarska županija s 2,17 milijardi kuna i Dubrovačko-neretvanska županija s 1,58 milijardi kuna. Smanjenje dobiti u 2020. godinu u odnosu na godinu ranije zabilježeno je u još sedam hrvatskih županija. Najveći rast dobiti imaju poduzetnici u Osječko-baranjskoj županiji i iznosi 513,4 milijuna kuna, a slijede je Sisačko-moslavačka s 261,4 milijuna kuna i Varaždinska s 228,3 milijuna kuna.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
25 ostalih prekršaja.
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
