Stanko Kežman, predsjednik Uprave Vaba banke. “Stečaj Centar banke neće utjecati na Vabu”

Stečaj Centar banke unio je, u deminutivu rečeno, nemirne snove štedišama Vaba banke. Naime, gotovo do posljednjeg trenutka dvije su se banke trebale udružiti. Stečajem jedne od njih, logično  se postavlja pitanje nije li moguće da i druga jednako tako, gotovo preko noći, završi u stečaju ? Predsjednik Uprave Vaba banke odlučno odbacuje takvu mogućnost. Štoviše, Stanko Kežman decidirano tvrdi kako se scenarij Centar banke neće dogoditi i Vaba-i. 

Nakon pokretanja stečajnog postupka nad Centar bankom postavlja se pitanje što će to značiti za Vaba baku? Tvrdite da to ni na koji način neće utjecati na Vaše poslovanje. No, štediše su, ipak sumnjičavi – kojim argumentima ih najbolje umiriti? Jer, već je iznijet prijedlog cijelog modela – gdje će biti sjedište, “nova banka još nema definirano niti ime, no bit će to ‘nešto staro, nešto novo’…?

Ovom prilikom želja mi je istaknuti i ponoviti da posljednja događanja vezana uz Centar banku ni na koji način nisu i neće utjecati na poslovanje Vaba d.d. banke Varaždin,  obzirom da se radi o dvije samostalne kreditne institucije čije poslovanje se odvija u potpunosti nezavisno.

No, ipak, vjerujem da skepsa ne čudi obzirom na sva događanja u svjetskom i hrvatskom bankarstvu gdje su i najveće banke propadale tijekom noći. Ljudi, “pušu i na hladno”. 

Kao što vjerujem znate, Vaba d.d. banka Varaždin vodeća je banka sjeverozapadne Hrvatske, sve više prepoznata kod klijenata  – fizičkih osoba, ali i obrtnika i malih i srednjih poduzetnika najvećim dijelom Varaždinske i Međimurske županije, ali i drugih hrvatskih županija i gradova. Posluje u potpunosti sukladno s regulatornim zahtjevima, a stopa adekvatnosti kapitala na razini je bolje kapitaliziranih srodnih banaka u Republici Hrvatskoj.

Stabilno poslovanje

Možete li nam malo detaljnije objasniti kako trenutno stoje stvari u Banci?

Dokapitalizacija koja je provedena početkom ove godine potvrdila je stabilnost poslovanja Banke, a koja se prije svega ogleda u rastu imovine odnosno aktivi u iznosu od HRK 1,3 milijarde. Ukupni krediti pri tom su se, ako što ste i upoznati, kretali na brojci od  HRK 710,0 milijuna, dok su ukupni depoziti Banke na dan 30.06.2013. iznosili HRK 939,1 milijun, što je za 10,57 posto više od depozita na dan 31.12.2012. godine. Depoziti građana također su nastavili s rastom te su u prvom polugodištu ove godine porasli za 86 milijuna kuna, što u odnosu na kraj prošle godine predstavlja povećanje od 12 posto, dok su s krajem godine iznosili 840 milijuna kuna, što dodatno potvrđuje kvalitetu Banke kao i stalno povjerenje i zadovoljstvo uslugom naših klijenata.

Unatoć činjenici da su u današnje vrijeme sva predviđanja na tržišu kapitala nezahvalna, biste li se ipak “usudili” reći što očekujete?

Očekujemo da će depoziti do kraja godine još porasti, što ujedno predstavlja i uistinu kvalitetnu osnovu za buduća kreditiranja, prije svega malog i srednjeg poduzetništva, ali i velikih korporativnih klijenata iz našeg portfelja.

Vaba je u ljeto, kao posljednja u nizu banaka,  zatražila od HNB-a da joj se oduzme odobrenje za pružanje usluga na tržištu kapitala. Tako je banka prestala pružati investicijske usluge za treće osobe, odnosno usluge primanja naloga za dionice. Neki su kao razlog naveli tešku situaciju u banci? Jesu li možda krivac i krediti u iznosu 710 milijuna kuna . Jesu li se poštovale procedure i opcije rizika pri kreditiranju ( primjerice samo je u Coningu ostalo 30 milijuna kuna)?

U prvom polugodištu ove godine Banka je ostvarila neto kamatni prihod od HRK 13,0 milijuna, a što je rezultat kamatnih prihoda od HRK 34,7 milijuna i kamatnih rashoda od HRK 21,7 milijuna. Neto prihod od naknada i provizija na razini je istog razdoblja prošle godine te je iznosio 2,3 milijun kuna, dok su opći i administrativni troškovi 8,37% niži nego u istom razdoblju prošle godine. Kao posljedica poslovanja u još uvijek izuzetno narušenim gospodarskim uvjetima, Banka je, sukladno navedenom, izvršila daljnja vrijednosna usklađenja i rezerviranja za gubitke, čime je ostvaren u potpunosti očekivan i planiran gubitak u iznosu 24,2 milijuna kuna.

Koliki je, dakle, ukupan kapital banke ?

Ukupni kapital Banke je na dan 30.6. iznosio HRK 147,8 milijuna, što je povećanje od 11,6 posto u odnosu na kraj 2012. godine.

Potencijalni investitori

Vaba banka već dulje traži potencijalne investitore. Je li možda sad vrijeme da nam otkrijete tko bi mogao biti novi (su) vlasnik banke ?Je li opcija sa  Česima i još uvijek aktualna? Ako jest – zašto? Ako nije – zašto? Je li cijena koju su ponudili još uvijek oko 52 milijuna kuna?Prema informacijama Poslovnog dnevnika , država ispred koje pregovovaraju resorni ministar i Slavko Linić prihvatili su ponudu. Navodno bi se dogovor, ukoliko ne bude iznenađenja, uskoro mogao formalizirati? Navodno su, uz Čehe, za banku pokazali interes i Nijemci, Austrijanci i Amerikanci. Može li se znati jesu li stigle kakve konktretne ponude? Ako jesu, čija je najbolja? Nije li vremena za pronalaženje stabilnog vlasnika  malo, obzirom na buduću, strožu politiku rezerviranja?

Do ovog trenutka nismo primili službenu obvezujuću ponudu potencijalnih investitora, dakle ni češke banke, a o kojoj se posljednjih mjeseci u javnosti pisalo, a čim za to budu stvoreni uvjeti o istom ćemo obavijestiti nadležne institucija kao i cjelokupnu javnost. Sukladno zacrtanim strateškim ciljevima i zakonskoj regulativi, Vaba d.d. banka Varaždin tijekom proteklih mjeseci, a kao što smo više puta i isticali, aktivno je radila na pronalasku potencijalnih investitora zainteresiranih za ulazak u vlasništvo Banke i njen daljnji rast i razvoj, a o svim detaljima navedenih, sukladno zakonskoj regulativi i pravilima Burze, pravovremeno je i nastavit će u budućnosti obavještavati hrvatsku javnost.

Sloga na relaciji država – Alternative,  kao većinskog  vlasnika banke ( i danas se raspravlja jesu li banku “dobili” prejeftino – za 50 milijuna dolara) već je mjesecima na nuli. Ima li to kakvog utjecaja na rad Vaba banke? Ne škodi li to prepucavanje -tko će voditi glavnu riječ – vašem redovnom poslovanju? Previše se toga danas zbiva u i oko Alternative-a, a da se ne bi postavljala brojna pitanja. Primjerice, raspetljavanje vlasništva u Alternative FGS. Spekulira se da je ukoliko se pokažu indicije da je J&T banka vlasnički povezana s s RMS Mezzanineom  koji je s državom uložio, a potom zaratio oko naknade i kontrole nad fondom.Također, Alternative je navodno pod istragom USKOK-a zbog, sumnja se, povlačenja novca iz Centar banke tik prije njene propast ?

Trenutni vlasnički udio Alternative Upravljanja u Vaba banci iznosi 66,65 posto ukupnog temeljnog kapitala, pri čemu je potrebno istaknuti da je samo preuzimanje postojećeg vlasničkog udjela, ukoliko do njega dođe, s pozicije Banke u potpunosti neutralno, jer se, volio bih pojasniti, radi prvenstveno o pitanju vlasništva.  U pogledu samog poslovanja, pitanje vlasništva je kod banaka poprilično sporedno, s obzirom da Bankom upravlja njen stručni menadžment sukladno zakonskoj regulativi i na vlastitu odgovornost, a utjecaj vlasnika na poslovanje je vrlo ograničen. Dosljednost upravljanja bankom, postojeća strategija i poslovne odluke svakodnevno potvrđuju da je put koji smo odabrali ispravan, a povjerenje koje nam klijenti vraćaju najbolji smjerokaz.

Što sada? Centar banka, koja se trebala integrirati s Vaba bankom otišla je u stečaj. Lani u srpnju u stečaj je otišla i Validus grupa, koja je tada bila najveći pojedinačni dioničar banke. Priopćenje je gotovo identično ovom sadašnjem. Dakle, vratimo se na početak – štediše su sve skeptičniji i uplašeniji razvojem situacije.

Makroekonomsko okruženje u kojem Banka posluje logično i nezaobilazno dakle ima svoj utjecaj na rezultate poslovanja, međutim kontinuirani rad na racionalizaciji poslovanja i disperziji rizika, kao i dosljedno provođenje svih potrebnih procedura, Banci osiguravaju kvalitetnu osnovu za daljnji rast i razvoj s jasnom vizijom vodeće banke ovog dijela regije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor:
Foto: Regionalni tjednik