U organizaciji Zaklade „Hrvatska kuća srca“, Hrvatskog kardiološkog društva i uz potporu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održan je okrugli stol na temu COVID-a i post-COVID-a.

Osobe oboljele od kardiovaskularnih bolesti, a njih je u svijetu oko 520 milijuna, imaju povećan rizik od razvoja teških oblika bolesti COVID-19.

Iako je zadnjih 20 godina u Hrvatskoj prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, ako uspoređujemo broj umrlih u 2019. godini (22.020) i broj umrlih u 2020. godini (22.886), možemo uočiti porast umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 866 osoba.

S obzirom na to da ne postoje detaljne analize, ne može se sa sigurnošću reći je li ovaj porast uzrokovan porastom oboljelih ili je posljedica pandemije bolesti COVID-19, no značajno povećanje ne smije se zanemariti, rečeno je na okruglom stolu.

Posljedice COVID-a

– Bolesnici s čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti, kao i bolesnici s utvrđenom srčanom i cerebrovaskularnom bolešću, identificirani su kao posebno ranjiva populacija s povećanim morbiditetom i smrtnošću kad obole od COVID-a 19. Štoviše, značajan udio pacijenata može razviti srčano oštećenje tijekom bolesti COVID-19, bez obzira na to je li prethodno postojala srčana bolest ili nije. Uočeni su učestali poremećaji ritma, ali i infarkti miokarda. Naime, virus SARS-CoV-2 može zahvatiti i srčani mišić te uzrokovati srčano zatajenje – rekla je prim. Verica Kralj, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Kardiovaskularni liječnici savjetuju svojim pacijentima preventivno ponašanje, cijepljenje kao najbolji način zaštite od teških oblika bolesti COVID-19, ali i drugih virusnih i bakterijskih respiratornih bolesti koje mogu biti opasne za kardiovaskularne bolesnike.

– Zadnjih dvije i pol godine svjedočimo velikom broju naših pacijenata koji su imali težak oblik bolesti COVID-19, a nisu bili cijepljeni. Nažalost, sve češće dolaze nam i ljudi srednje životne dobi koji prije oboljenja od COVID-a 19 nisu imali nikakvih srčanih bolesti, a sada imaju problema s tahikardijom ili čak infarkt miokarda. Sve to bilo bi moguće prevenirati kada bi se što više ljudi cijepilo te na taj način zaštitilo svoje zdravlje, ali i doprinijelo manjem širenju pandemije. Naši kardiovaskularni bolesnici osjetljivi su i na druge virusne i bakterijske respiratorne bolesti pa se savjetuje cijepljenje protiv gripe i pneumokoka koji može uzrokovati tešku upalu pluća – naglasio je akademik Davor Miličić, predsjednik Kardiološkog društva i upravitelj Zaklade „Hrvatska kuća srca“.

Iskustvo

Na okruglom stolu svoju ispovijest ispričao je Branimir Valenčak (37), koji je od posljedica post-COVID-a obolio od upale ovojnice srčanog mišića.

– Uslijed blagih simptoma bolesti COVID-19, nakon nekoliko mjeseci uslijedio je šok. Dobio sam visoku temperaturu i bio sam u stanju opće malaksalosti. Shvatio sam da nešto nije u redu kada temperatura nije padala tjednima. Dijagnosticirana mi je upala srčane mišićne ovojnice kao posljedica preboljenja COVID-a, bilo mi je zahvaćeno 50 posto srca. Nasreću, sve je dobro prošlo i danas sam zdrav čovjek. U trenutku oboljenja nisam bio cijepljen, jer se u to vrijeme cijepilo samo starije stanovništvo. Nakon što sam se oporavio i nakon što su mi liječnici rekli da se smijem cijepiti, odmah sam to i učinio. Savjetovao bih svakome da brine za svoje zdravlje i osluškuje svoj organizam te reagira na vrijeme – ispričao je Valenčak.

Kakva je situacija u post-COVID ambulanti, koje najčešće smetnje imaju bolesnici i kako se nose s njima, otkrila je doc. dr. sc. Mateja Janković Makek, dr. med., specijalist internist, subspecijalist pulmolog iz KBC-a Zagreb.

– Od teških oblika post-COVID bolesti, najčešće se srećemo s bolesnicima koji i dalje imaju smanjenu razinu kisika u krvi pri naporu ili čak mirovanju, uslijed promjena plućnog tkiva zaostalih nakon akutnog COVID-a i/ili plućne embolije udružene sa SARS-CoV-2 infekcijom. U klinici za plućne bolesti Jordanovac od ukupnog broja bolesnika koji su prošli kroz post-COVID ambulantu njih oko 40 posto ima povišeni krvni tlak, 13 posto ima šećernu bolest, dok su poznata koronarna bolest i fibrilacija atrija zabilježene u njih 4 do 6 posto – istaknula je Janković Makek.