Povežite se s nama

U fokusu

Postignut dogovor: ove godine ništa od povećanja osnovice na plaću učiteljima i nastavnicima

Objavljeno:

- dana

Sindikati učitelja i nastavnika su nakon sastanka s vladom objavili kako pristaju na vladinu ponudu i kako ove godine neće biti povećanja osnovice na plaću, piše Index.

– Pet sindikata javnih službi, koji ukupno okupljaju 55 svih članova koji rade u javnim službama, prihvatilo je ponudu vlade o sklapanju dodatka dva temeljnog kolektivnog ugovora – rekao je novinarima predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimir Mihalinec.

– Nama neće rasti 2 posto ove godine, ali će rasti 2021. godine kako je bilo u kolektivnom ugovoru – dodao je Mihalinec.

Istaknuo je da se prihvaćanje ponude može shvatiti kao jasna poruka da su obje strane dobro odvagale svoje postupke i da je prevladao razum, a osvrnuo se i na čelnika Sindikata Preporod Željka Stipića koji je odbio ponudu vlade.

Predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem izvijestila je da je u anketi njenog sindikata sudjelovala 761 podružnica te se 88 posto članova izjasnilo da prihvaća ponudu vlade, a 11 posto je bilo protiv.

Otkrila je da se regres ipak neće isplaćivati na CRO karticama kako je bilo najavljeno.

– Najveći kamen spoticanja je bila CRO kartica, no danas smo jasno detektirali probleme te je na moje inzistiranje zatraženo da dođe do isplate regresa, što je vlada uvažila”, naglasila je Šprem. “Regres ide u novcu – podcrtala je još.

– 2+2 posto se odgađa do 1.1. 2021. kada će biti povećanje od 4 posto – rečeno je još novinarima nakon sastanka.

Izvor: Index

U fokusu

I u Varaždinu krenulo prikupljanje potpisa za ukidanje COVID potvrda

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

most, referendum, covid potvrde

Diljem Hrvatske, pa tako i u Varaždinu, na više od 1200 mjesta krenulo je prikupljanje potpisa za pokretanje raspisivanja ustavotvornog i zakonodavnog referenduma.

Potpisi će se prikupljati iduća dva tjedna, do 18. prosinca.

MOST traži referendum kojim bi se u roku od 30 dana ukinule COVID potvrde, a ovlasti Nacionalnog stožera prebacile na Sabor, koji bi odluke donosio dvotrećinskom većinom.

Iduća dva tjedna potpisi će se prikupljati na dvije stalne lokacije; kod gradske knjižnice (Franjevački trg) i na gradskoj tržnici (kod BIPE), te povremeno kod Konzuma u Zagrebačkoj ulici i na Banfici, kod Mlinara u POS naselju te ulici braće Radić.

Nastavite čitati

U fokusu

Alarmantno: Uzgajivačima krava muzara mlijeko postaje bezvrijedna roba!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uzgajivačima muznih krava mlijeko definitivno postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, rast cijena stočne hrane još lani je prouzročio stagnaciju i pad proizvodnje mlijeka, kao i broja isporučitelja.

Da je ekonomska uspješnost uzgoja mliječnih pasmina goveda Sizifov posao za malobrojne preostale farmere, za Regionalni tjednik potvrdio je Stjepan Bistrović. Štoviše, od vlasnika jedne od najmodernijih hrvatskih farmi, na kojoj krave muzu i hrane roboti, doznajemo da ni najnoviji potezi Vlade neće utjecati na proizvodnju mlijeka.

Nedostatne potpore

– U odnosu na prošlu godinu, cijene kukuruza u zrnu porasle su sa 70 do 90 lipa na čak 1,70 kuna za kilogram. Slično je i s ječmom, plaćali smo ga 0,80 lipa po kilogramu, a tržišna cijena mu je ove godine narasla na 1,40 kuna. Uzgajivačima mlijeko zapravo postaje bezvrijedna roba u odnosu na ratarstvo. Naime, prosječna cijena litre mlijeka sada iznosi 2,60 kuna za litru, i to sa svim dodacima koje mogu ostvariti veliki i mali proizvođači – ističe Bistrović.

Osvrćući se na nove Vladine potpore i povećanje postojećih u okviru Programa ruralnog razvoja, koje obuhvaćaju povećanje alokacije za preradu, kao i posljednju financijsku pomoć sektoru stočarstva (koja sada premašuje 200 milijuna kuna), objasnio je da sve to nema puno efekta u stvarnosti.

– Ovih dana napravio sam okvirni izračun na bazi 80 hektara zemljišta, koliko nama treba za ishranu krava. Pritom još moram kupiti smjesu (koncentrat) i to odbiti od zarade. Nužno je ukalkulirati i radnu snagu od najmanje četiriju zaposlenika na polju i farmi. Računica nije potpuna ako se u obzir ne uzme ulaganje u 80 ha poljoprivrednog zemljišta, koja su, srećom, podjednaka. No treba znati da farma za 70 krava i 60 komada podmlatka s junicama za remont stada stoji 9,5 milijuna kuna! Sve to morate odbiti od bruto zarade, s tim da još postoje troškovi održavanje farme te oni koji se odnose na usluge veterinara, potrošnju struje, vode i drugi. Da zaključim, i tih 200 milijuna kuna, kada bude podijeljeno, odnosno ako naše gospodarstvo dobije 30.000 kuna, bit će to samo kap manje u moru briga – rezolutan je Bistrović.

Spomenimo i da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u četvrtak, 25. studenoga, donijela Program potpore za uređenje sabirališta mlijeka, za koji su u 2022. godini osigurana svega 2 milijuna kuna u okviru državnog proračuna.

– Ako netko smatra da je to nekakav veliki novac, u krivu je. Ja sam se odavno maknuo iz strukovnih udruga jer to zahtijeva iznimno osobno angažiranje. Nemoguće je sakriti da su ozbiljni farmeri postali ravnodušni i da u sve većem broju odustaju od proizvodnje. Primjerice, u Općini Cestica bilo nas je četvero, a sada sam jedini komercijalni proizvođač mlijeka. Spomenute potpore sigurno će pojedinim farmerima omogućiti da koliko-toliko urede sabiralište mlijeka, no njihov broj stalno varira i drastično se smanjuje broj otkupnih mjesta. Nažalost, mladi nemaju interes za proizvodnju, osim u slučaju kada je to obiteljska tradicija. Računice za to trenutačno nema zbog već spomenutih enormno visokih cijena koncentrata i žitarica – veli naš sugovornik, od kojeg doznajemo da robotizacija farmi ima dobru i lošu stranu.

Iz njegova iskustva može se iščitati da robotizacija pomaže kada treba nadoknaditi radnu snagu, ali istovremeno čovjek postaje rob modernojtehnici.

Agrarna politika

– Kad se noću upali alarm ili dojava, morate odmah reagirati i pristupiti popravku. U protivnom nastaje zagušenje kada krave idu na automatsku mužnju. Na takvim farmama je 24-satno dežurstvo imperativ te smo imali slučajeve kada je trebalo reagirati tri puta dnevno. Farmeri su izloženi konstantnom stresu zbog održavanja robota i otklanjanja softverskih i inih grešaka. Robotizacija nije za “stare ljude”, već prvenstveno za mlađe generacije uzgajivača – naglašava ovaj iskusni farmer i dodaje:

– Sama robotizacija neće povećati količinu proizvodnje mlijeka ni zaustaviti silazni trend sve dok se ne promijene pristup proizvodnji i agrarna politika – zaključio je Stjepan Bistrović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje