Poduzetnik i političar kojeg terete za mito traži politički azil

Ukrajinski političar i poduzetnik Volodymyr Kolkovskyy, koji se nalazi u ekstradicijskom pritvoru varaždinskog Županijskog suda iz kojeg bi mogao biti izručen Ukrajini radi suđenja za mito, zatražio je politički azil u Hrvatskoj.

Kolkovskyy je uhićen 28. listopada prošle godine na graničnom prijelazu Goričan na temelju tjeralice koju je za njim raspisao Interpol u Kijevu dva dana ranije. U trenutku uhićenja vraćao se s poslovnog puta iz Španjolske u Ukrajinu gdje je vijećnik Sveukrajinskog saveza SLOBODA u gradskom vijeću grada Ivano-Frankyvska, te vlasnik nekoliko poduzeća i direktor građevinsko investicijske kompanije SKOL, vodeće građevinske tvrtke na području zapadne Ukrajine čiji je vlasnik njegova majka.

Upravo iz sredstava građevinsko investicijske kompanije SKOL čiji je direktor pretežito se financirala djelatnost stranke Sveukrajinski savez SLOBODA na lokalnoj razini, točnije području grada Ivano-Frankyvska gdje je većinska stranka, dok je na nacionalnoj razini opozicijska stranka  budući da je osvojila nešto više od osam posto glasova na ukrajinskim parlamentarnim izborima održanim 28. listopada prošle godine

Ima alibi

Kolkovskyy, međutim, nije izašao na te izbore jer je protiv njega varaždinski Županijski sud odredio pritvor temeljem tjeralice koja se temelji na nalogu za uhićenje izdanom od strane Okružnog suda Ivano-Frankyvska. U pritvorskom rješenju stoji da je Kolkovskyy kao poslanik u gradskom vijeću,  zajedno s direktorom nadležnog urbanističkog ureda grada Ivano-Frankyvska, osnovano sumnjiv za kazneno djelo primanje mita, odnosno da je zatražio mito u iznosu od 30.000 USD od direktora poduzeća „LKM-Investment“ koji mu je traženi iznos dostavio 20. rujna putem treće osobe prezimenom Slavenyuk.

Kolkovskom je 10. prosinca produljen je pritvor, ali se u rješenju navodi kazneno djelo primanja mita u pokušaju te drugačiji činjenični opis. Naime,  sada je ključna tvrdnja da su 20. rujna prošle godine u prostorijama kina „Limijer“ u Ivano-Frankyvsku Kolokovsky i osoba s prezimenom Garkot zajedno kategorički izrazili zahtjev osobi s prezimenom Lomey da preda mito od 30.000 USD za izdavanje urbanističkih potvrda, a taj iznos predan je tek 9. listopada, dakle dvadesetak dana kasnije.

– Međutim, u pogledu te bitne okolnosti koja se tiče postavljanja navodnog kategoričkog zahtjeva za davanje mita dana 20. rujna,  Kolkovskyy ima neoborivi alibi: dana 20. rujna prošle godine uopće nije bio u Ukrajini, već u Rzeszowu u Republici Poljskoj naglašava se u zahtjevu za azil uz koji se prilaže i preslika putovnice.

Blokada kompanije

Pokretanje i vođenje kaznenog postupka protiv Kolkovskog, kako se dodaje, samo je sredstvo za ostvarenje političkih ciljeva aktualne političke vlasti u Ukrajini, odnosno na taj način vladajuća Stranka regija eliminira političke protivnike, a u okviru toga najučinkovitijim se ukazuje eliminiranje njihovih izvora financiranja. Nadalje, posebno se upozorava da se pokretanje i vođenje kaznenog postupka protiv g. Kolkovskog, odnosno izdavanje tjeralice, poklapa s parlamentarnim izborima koji su u Ukrajini održani 28. listopada prošle godine. Isto tako ukazuje se da je Državno odvjetništvo Ukrajine blokiralo račun građevinsko investicijske kompanije SKOL u vlasništvu njegove majke, iako ukrajinski zakon propisuje samo blokadu imovine osumnjičenika. Odluka o blokadi kompanije SKOL, koja je financirala opozicijsku stranku Sveukrajinski savez SLOBODA, donijeta u času kada je predizborna kampanja bila na vrhuncu.

– To svjedoči o nastojanju Državnog odvjetništva Ukrajine da se pokretanjem i vođenjem kaznenog postupka protiv g. Kolkovskog i blokiranjem financijskih izvora opozicijske stranke ostvare politički ciljevi. U takvim okolnostima ne postoji jamstvo da će se g. Volodymyru Kolkovskyom u Ukrajini omogućiti pravično suđenje, stoji na kraju zahtjeva za azil te upozorava da je Denisu Oleynikovu, također državljaninu Ukrajine, nedavno odobren azil u Hrvatskoj zbog sumnje hrvatskih vlasti da bi tamo imao uvjete za pošteno suđenje.

Treba li i u nas pokretanje pojedinih zvučnih kaznenih postupaka gledati (i) u političkom svjetlu? Za Višnju Starešinu, komentatoricu poslovnog tjednika Lider, dvojbe oko toga nema. U osvrtu „Milanović osvaja Istru Uz pomoć Mladena Bajića i HTV-a“ navodi da je tranzicijska Hrvatska obilovala primjerima pretakanja državnog novca u privatne tvrtke i umješnim prenamjenama zemljišta, ali  je stradao samo – Veljko Ostojić. I to upravo sada.
Naime, zbog toga što su njegova supruga i šogorica kupile zemljište čija je vrijednost prenamjenom porasla desetak puta, bivši ministar je prvi put prozivan 2007. godine. Isto to se ponovilo 2011. godine, ali je ipak ušao u Vladu. Tek nakon pucanja ljubavi između SDP-a i IDS-a ove godine ozbiljno je „načet“.  Najprije medijski, a zatim i na druge načine.
„Nakon što se podizanjem optužnice protiv HDZ-a u završnici izborne kampanje izravno uključio u parlamentarne izbore, Mladen Bajić mogao bi odigrati ključnu ulogu i na skorašnjim lokalnim izborima. U Istri, ali možda ne samo u Istri.“
Može li se u takvom kontekstu gledati i na pokretanje pojedinih kaznenih postupaka u Varaždinskoj županiji, odnosno Varaždinu?
Bivši varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok završio je nedavno po drugi put u Remetincu, i to uoči lokalnih izbora kada su se naveliko provodile ankete u kojima je itekako dobro stajao, neovisno o tome što se nije javno izjašnjavao o izlasku na izbore. Ovaj put pritvoren je zbog sumnje da je zajedno sa svojim zamjenikom primio mito zbog zamjene većeg, vrednijeg gradskog zemljišta za manje u vlasništvu građevinske tvrtke gdje je izgrađena Arena. I to bez procjene sudskog vještaka. Međutim, procjena je napravljena, a prije zamjene gotovo je udvostručena procijenjena vrijednost gradskog zemljišta koje je, prema gruntovnici – osjetno manje! To ukazuje da je Grad Varaždin zamjenom zapravo bolje prošao, pa čemu onda mito za koji „znaju“ samo dvojbeni svjedoci?  
Ukoliko sve to potvrdi i na sudu, teško će biti ne složiti se s tvrdnjom Starešine da imamo opasnu deformaciju političkog pluralizma i demokratski standarda u kojoj nisu toliko bitni izbori, koliko tko postavlja i održava državnog odvjetnika.

Izvor:
Foto: Siniša Sović