Pelješki most ne samo da je spojio Hrvatsku nego je i uspješno povezao vrhunske stručnjake iz građevinskog sektora, poput varaždinskog poduzetnika i bivšega vrsnog nogometaša Anđelka Jagečića.

Oni su na terenu, između ostaloga, gradeći pristupne ceste pokazali i dokazali da primjena najnovijih inovativnih tehnologija donosi uštedu, vrhunsku kvalitetu i bržu gradnju najzahtjevnijih prometnica.

Od Kineskog zida do Sueskog kanala…

Primjerice, Jagečićeva tvrtka Kotonteks je primjenom moderne tehnologije armiranja tla omogućila brzu gradnju cesta, a upravo zbog te tehnologije Pelješki most otvoren je u zadanom roku.

– Riječ je o primjeni tehnologije koja je 30-ak % jeftinija od bilo kojeg drugog građevinskog rješenja. Štoviše, ona ima i poveznicu s najmnogoljudnijom zemljom našeg planeta jer joj korijeni sežu sve do izgradnje Kineskog zida. Nešto što je u svijetu u velikoj mjeri “in” sada osvaja hrvatske infrastrukturne projekte, poput gradnje pristupnih cesta do Pelješkog mosta. No, tehnologija armiranja tla iznimno uspješno implementira se u vodozaštiti te izgradnji željezničke infrastrukture i drugdje – govori osnivač i direktor varaždinskoga Kotonteksa.

Podsjećamo, inicijalni projekt izgradnje skupih pristupnih cesta za Pelješki most izradile su tvrtke Institut IGH, Inženjerski projektni zavod d. d. i projektni biro P45 d. o. o. Njime je na trasi s pelješke strane između ostaloga bila predviđena izgradnja vijadukta Doli, pa vijadukta Dumanja Jaruga te tunela Kamenice i Debeli brijeg… Dodajmo da su na dionici Šparagovići – Doli (tzv. stonska obilaznica) projektirani vijadukt Prapratno, tunel Polakovica i Most Ston, što već samo po sebi dovoljno govori o složenosti gradnje, ali i zahtjevima pred kojima su se našli projektanti. Srećom po njih, suradnju su im ponudili znalci za potporne konstrukcije od armiranog tla, koje su otporne i na seizmička opterećenja!

– Kad je IGH prije desetak godina projektirao pristupne ceste do budućeg Pelješkog mosta, ostvario je to primjenjujući klasična rješenja premošćivanja draga i dolina vijaduktima. Međutim, mi smo ponudili modernija i jeftinija rješenja izvedbe, poput potpornih konstrukcija od armiranog tla. Odnosno, riječ je o sustavu koji se sastoji od jednoosnih geomreža koje se iz svakog sloja dižu u novi sloj, pritom omotavajući prednje lice zida koje će na kraju zazeleniti raslinje. Opisanim Tenax Rivel sustavom zamijenjeni su spomenuti vijadukt Doli i nasipi upornjaka na vijaduktu Dumanja – Jaruga, gdje je armirano tlo korišteno i za krila upornjaka. Prvi zid Strabag je kao izvođač radova napravio uz potporu Tenaxovih i Kotonteksovih inženjera koji su demonstrirali sustav gradnje, s obzirom na to da Tenax u talijanskim Alpama ima takve zidove visoke i do 60 metara. Treba znati da je tako građen i dio Sueskog kanala – objašnjava Jagečić.

Posla imali i u tunelima

I dodaje:

– Uvidjevši sve koristi prvih dvaju odrađenih objekata, odmah je timovima dan nalog za preprojektiranje preostalih. Posebno se to odnosi na krila u čvorištu Brijesta, koje se oslanja na Pelješki most. Sve to je napravljeno u roku, a Kotonteks je prije tih projekata sklopio ugovor sa Strabagom za izvedbu hidroizolacije na tunelima Debeli brijeg i Kamenice. Sve to, dakako, ne bi bilo moguće odraditi pravovremeno da kompletno rukovodstvo talijanskog Tenaxa, a ponajviše komercijalni direktor Paolo Monteni, nisu dali prioritet i zeleno svjetlo svojim projektantima. Stoga su projekte izrađivali neprekidno, radeći čak i vikendima. Bez takvog angažmana proizvođača potpornog sustava ovakav poduhvat ne bi uspio. Sva preprojektiranja rađena su u suradnji s projektantima iz Tenaxa – zaključio je Anđelko Jagečić.

“Zbogom” armiranobetonskim konstrukcijama

Tehnologija izgradnje potpornih konstrukcija i osnovnih mehanizama nosivosti zidova od armiranog tla nesumnjivo imaju niz značajnih prednosti u odnosu na konvencionalne armiranobetonske konstrukcije. Stoga hrvatski stručnjaci ne dvoje o tome da će one doprinijeti povećanju broja takvih nasutih građevina na našim prostorima. Naime, iz dostupne stručne literature može se iščitati da se izgradnjom nasutih građevina od armiranog tla mogu postići znatne visine potpornih konstrukcija (visine veće od 50 metara). Takve potporne konstrukcije izvrstan su način smanjenja troškova izgradnje nasipa u geomorfološki složenim uvjetima koji zahtijevaju velike količine materijala za nasipe. Još jedna prednost je to što se materijal iz iskopa može koristiti za zatrpavanje, a s obzirom na to da se prednja strana može drugačije oblikovati, takva vrsta potporne konstrukcije je i estetski ugodno rješenje.