Međunarodni dan slijepih i Dan bijelog štapa obilježavaju se u svijetu 15. listopada s ciljem podizanja svijesti građana o specifičnim potrebama slijepih i slabovidnih osoba, ali i obavezama zajednice prema njima.

Nezadovoljavajući položaj slijepih osoba proizlazi iz otežanih mogućnosti zapošljavanja, prisutnosti diskriminacije i stigmatizacije te nedostatka ili nemogućnosti nabavke asistivnih pomagala.

Na području Međimurske županije aktivna je Udruga slijepih Međimurske županije koja okuplja 168 članova, osoba s oštećenjem vida, a nedavno su obilježili 69 godina rada tijekom kojih se Udruga razvila u mjesto pozitivnog ozračja za slijepe osobe, utočište za njihove pravne, rehabilitacijske, psihosocijalne i druge probleme.

Povodom Međunarodnoga dana slijepih upozoravaju na niz problema s kojima se susreću slijepe osobe u Hrvatskoj. Predsjednica Udruge Marija Ciglar osvrnula se na strateške prioritete, posebno na Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi te Zakon o inkluzivnom dodatku za osobe s invaliditetom.

Problemi

– Osobna invalidnina koju osobe s oštećenjem vida ostvaruju temeljem Zakona o socijalnoj skrbi ne smije ovisiti o dohodovnom i imovinskom cenzusu, s obzirom na to da se navedeno pravo ostvaruje u svrhu podmirivanja povećanih troškova života uzrokovanih invaliditetom – govori predsjednica Ciglar.

Navodi u nastavku da su u nacrtu Izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi formulirane odredbe na štetu osoba s oštećenjem vida jer su slijepe osobe izuzete kao iznimka da ne podliježu cenzusu za ostvarenje predmetnog prava.

Naime, uvođenjem cenzusa gubi se svrha ovog prava u dijelu izjednačavanja mogućnosti osoba s oštećenjem vida.

Sve osobe s oštećenjem vida koje pripadaju 4. stupnju težine oštećenja vida, ističe Ciglar, trebaju ostvariti pravo na osobnu invalidninu. Osim toga, nužno je da se oštećenje vida vještači kao teško, a ne teže oštećenje.

Nema pomaka

Predstavnici vlasti, uključujući i aktualnog predsjednika, već niz godina ponavljaju obećanja o donošenju dugo očekivanog Zakona o inkluzivnom dodatku, ali do danas nisu ostvareni značajniji pomaci, otkriva Ciglar.

Osim toga, u e-Savjetovanju o Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike za 2021. godinu ponovno nije u planu donošenje Zakona o inkluzivnom dodatku, što je potvrdio i ministar Aladrović.

– Iznimno smo nezadovoljni time s obzirom na ogromni značaj ovog zakona za slijepe osobe. Ključna je izrada kvalitetnog Zakona o inkluzivnom dodatku kao jedinog zakona koji bi regulirao prava svih osoba s invaliditetom na naknadu koja kompenzira povećane troškove života osoba s invaliditetom i koja bi omogućila njihovo dostojanstvo i ravnopravno uključivanje u život zajednice. Za slijepe osobe inkluzivni dodatak predstavlja kompenzacijski novac kojim bi slijepe osobe podmirile troškove prouzročene oštećenjem vida te za ovu naknadu također nikako ne smije postojati cenzus jer time ona gubi svoj smisao izjednačavanja mogućnosti – rekla je predsjednica Udruge Marija Ciglar.

Komentari

Komentara