Povežite se s nama

U fokusu

Povukli milijune iz EU fondova, razvijaju turizam, ulažu u obrazovanje i infrastrukturu

Objavljeno:

- dana

Ludbreg je mali grad s velikim ambicijama. Upravo tu rečenicu često je izgovorio ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić. Da su te ambicije itekako ostvarive, govore brojke o realiziranim projektima i milijunima koje su uspjeli povući iz europskih fondova.

Fokusiraju se na razvoj turizma, ali i projekte kojima je cilj podići kvalitetu života svih onih koji u Ludbregu žive.

– Grad je uspješan onoliko koliko su zadovoljni ljudi koji u njemu žive. Nama je cilj da osiguramo kvalitetnu infrastrukturu, ali i stvorimo preduvjete za daljnji razvoj našeg grada. Fokus nam je na obrazovanju, razvoju gospodarstva i turizmu, s krajnjim ciljem da sugrađanima, ali i gostima, pružimo što više sadržaja – rekao nam je gradonačelnik Bilić.

Uspjeh

Samo u prošloj godini iznos bespovratnih sredstava popeo se na 12,6 milijuna kuna.

U gradskoj upravi oformljen je Odsjek za razvojne projekte, poduzetništvo i turizam, koji se bavi razradom projektnih ideja, pripremom dokumentacije te aplikacijom projekata i njihovom provedbom. Na navedenim poslovima rade četiri službenika. Kod provedbe projekata angažiraju se i drugi službenici gradske uprave, ovisno o potrebi. Za razliku od brojnih drugih gradova, Ludbreg za prijavu EU projekata nema potrebu angažirati vanjsku agenciju ni za izradu, niti za provedbu projekata.

U razdoblju od 2020. godine do danas realizirani su brojni projekti, a Ludbreg se svrstao među prve gradove koji su uspješno sanirali svoje odlagalište. Projekt je započeo 2016. godine, a sanacija odlagališta otpada Meka vrijedna je 34 milijuna kuna. Spomenimo i izgradnju reciklažnog dvorišta, vrijednu 3,7 milijuna kuna.

Kad govorimo o kulturnim i turističkim projektima, među najvećima je „Unapređenje kontinentalnog turizma turističkom valorizacijom povijesno-kulturne baštine Grada Ludbrega“, u sklopu kojeg je izgrađen i opremljen Arheološki park Iovia – Ludbreg. Vrijednost tog projekta iznosi čak 18 milijuna kuna.

Tu svakako treba spomenuti i projekt „Happy bike“, u sklopu kojeg su uređene biciklističke staze u vrijednosti od 1,1 milijun kuna, te projekt „Via Saint Martin“, u sklopu kojeg je uređeno kamp-odmorište u vrijednosti od 1,3 milijuna kuna. Oba projekta su realizirana putem Interreg programa „Mađarska – Hrvatska“.

Ne staju

Kad govorimo o poboljšanju kvalitete života, Grad Ludbreg nije zaboravio ni na najmlađe. Kroz Projekt ruralnog razvoja realizirana je i dogradnja gradskoga Dječjeg vrtića „Radost“ u vrijednosti od 2,5 milijuna kuna.

U Ludbregu su i ovih dana u tijeku radovi. Radni strojevi su na Otoku mladosti, gdje se nastavlja s uređenjem, a započeli su i pripremni radovi na izgradnji atletske staze u blizini stadiona Podravine.

Uređenje Otoka mladosti i regulacija rijeke Bednje

Prema riječima gradonačelnika Bilića, ne namjeravaju stati.

– Imamo velike planove, a vjerujem da ćemo sve i ostvariti. Europski fondovi zaista su nam otvorili velike mogućnosti, ali samo kontinuiranim radom i dobrim planiranjem moguće je povući sredstva, a onda ih pretočiti u vidljive i opipljive projekte – rekao je Bilić.

Veliki planovi

Grad Ludbreg spremno očekuje otvaranje novih natječaja jer za iste postoji nekoliko spremnih projekata.

Od većih planiranih projekata, od kojih su neki već započeli, tu je uređenje Otoka mladosti i regulacija rijeke Bednje u vrijednosti od 20 milijuna kuna. Isto tako, Ludbreg ima za cilj razvijati i srednjoškolsko obrazovanje, pa spomenimo i uređenje Regionalnog STEM centra za osnovnoškolsku djecu u vrijednosti od 22 milijuna kuna.

Planirana je i izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice i čitaonice u vrijednosti od 20 milijuna kuna, kao i uređenje Prapovijesnog parka Ludbrežanka s interpretacijskim centrom na lokaciji kompleksa nekadašnje Ciglane u vrijednosti od 30 milijuna kuna.

Razrađuju se i druge projektne ideje koje će u idućem razdoblju biti aplicirane na odgovarajuće natječaje, a odnose se na integrirani prijevoz kojim će se povezati okolne općine s Gradom Ludbregom (projekt u fazi izrade dokumentacije), korištenje geotermalnih potencijala Grada Ludbrega, razvoj takozvane srebrne ekonomije s ciljem sprečavanja depopulacije ruralnih područja te integracije osoba u društvo, uređenje glavnoga gradskog trga, izgradnju punionice vodika i nabavu komunalnih vozila na pogon na vodik.

U fokusu

INTERVJU Dr. Stjepan Šterc: Gospodo političari vrijeme je za razum i pomak iz političkih visina prema prizemnoj stvarnosti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Još uvijek se raspravlja o nedavno objavljenim rezultatima popisa stanovništva. Naime, Hrvatska ima 3,88 milijuna stanovnika, što je oko 360.000 manje nego 2011. godine. Također, i Varaždinska županija u 10 godina zabilježila je pad broja stanovnika, od 8,92 %, kao i susjedna Međimurska, od 6,98 %. Zašto Hrvatska ima gotovo 10 % manje stanovnika, zašto i sjever Hrvatske ima manje stanovnika nego prije 10 godina, tko je za to kriv, kako se treba voditi demografska politika – samo su neka od pitanja o kojima smo razgovarali s najpoznatijim hrvatskim demografom dr. sc. Stjepanom Štercom.

Je li po Vama očekivano u 10 godina imati gotovo 10 % manje stanovništva?

Bilo je za očekivati s obzirom na trendove i pokazatelje prirodnog pada stanovništva, vanjsko iseljavanje, smanjivanje broja učenika osnovnih i srednjih škola, intenzivno starenje ukupne hrvatske populacije i političku mirnoću s kojom su se te demografske negativnosti promatrale. Iako je struka godinama, pa i desetljećima upozoravala što bi se moglo dogoditi u popisu 2021. godine, iako su izrađivani i prihvaćani programi demografske revitalizacije, iako su održana brojna predavanja, tribine, okrugli stolovi, pa i stranački skupovi na tu temu, ozbiljnijeg pomaka u smislu provođenja demografske obnove nije bilo. Politička su se očekivanja dosad vladajućih stranaka ili koalicija uglavnom svodila na lamentacije oko važnosti demografske problematike i čekanja njezina ispuhivanja u javnosti. Rezultati su popisa dvojako doživljeni: kao šok vladajućih i kao očekivanja opozicijskih, iako nitko u svom programu nije imao demografski opstanak Hrvatske i hrvatskog naroda kao političku primarnost djelovanja, niti je ikad zatražena posebna sjednica Vlade ili Sabora po tom pitanju. Uglavnom, politički je osjećaj postojanja na vlasti ili njezina dohvata prevladao nad znanstvenim vapajima i sustigla nas je potvrda demografskog sloma, koji bi morao zabrinuti svakog racionalnog u ovoj zemlji.

Demografska politika

Kako to? Zašto po Vama imamo pad broja stanovnika?

Depopulaciju ovih razmjera u Hrvatskoj uvjetovali su brojni čimbenici tijekom dužeg razdoblja, dok je njezin intenzitet pospješen upravo zbivanjima u prošlome međupopisnom razdoblju. Hrvatska je od početka 20. stoljeća imala sedam demografskih destrukcijskih valova, koji su bili vezani za iseljavanja i posredna i neposredna ratna stradavanja. Iseljenički su valovi početkom 20. stoljeća, u gastarbajterskoj eri šezdesetih, neposredno nakon Drugoga svjetskog rata i s recentnim iseljavanjem odnijeli gotovo 1,7 milijuna ljudi, a ratna posredna i neposredna stradavanja u svim ratovima 20. stoljeća više od milijun ljudi. Hrvatska je jedina zemlja u užem i širem okruženju koja je imala depopulaciju u sva tri prva poslijeratna popisa stanovništva nakon ratova. Jedina. Sve navedeno je ubrzalo smanjivanje prirodnog rasta i pojavu prirodnog pada i starenje hrvatske populacije, a agresija na Hrvatsku je početkom devedesetih negativnosti dodatno ubrzala. Nakon toga, uz sva upozorenja i projekcije, politički je upravljački sustav sve to promatrao bez pomaka, pa su demografski parametri dobivali sve negativnije vrijednosti. Pravi je demografski potop uslijedio u posljednjem međupopisnom razdoblju, a pogotovo nakon ulaska Hrvatske u EU. Tako je Hrvatska postala jedna od najstarijih populacija u svijetu i našla se u demografski najugroženijem prostoru u svijetu po stručnjacima UN-a. Ugrožavanje osnovnih sustava na kojima počivaju hrvatsko društvo i hrvatska država postaje realnost, a demografska problematika ključno pitanje hrvatskog nastavka, opstanka i razvoja.

Je li pad broja stanovnika krivnja politike, odnosno političara?

Koliko god se hrvatski političari tješe i opravdavaju kako su se otvorile europske granice, omogućila sloboda kretanja i otvorilo tržište rada, politika je primarni krivac, a u toj primarnosti političari. Jednostavno je mirnoća promatranja političkih izvršitelja demografske devastacije Hrvatske učinila svoje i, unatoč javnom negiranju krivnje, krivica ostaje neosporna. Ovi su rezultati popisa prilika za konačno prihvaćanje demografske problematike kao ključnog pitanja ukupnog razvoja zemlje.

Nastavno na prošlo pitanje: je li demografska politika u Hrvatskoj po Vama promašena?
Demografska se politika u Hrvatskoj provodi retoričkim metodama, prosječnim pozicijskim ljudima i mjerama koje malo rezultata daju. Promašen je pristup, izbor provoditelja i primjena poticajnih mjera jer se sve svodi na politizaciju problematike, iako ona nije političko, svjetonazorsko, ideološko, vjersko, etničko i slično pitanje, već strateško razvojno, o kojem primarno ovisi hrvatska budućnost.

Sjever bolji

Varaždinska županija ima gotovo 9 % manje stanovnika nego prije 10 godina. Dojma smo da je naša županija po demografskim pokazateljima u boljoj poziciji od slavonskih županija, gdje neke županije imaju i više od 20 % manje stanovnika nego prije 10 godina.

Nemojmo se zavaravati: i gubitak od 9 % je velik demografski gubitak u 10 godina, samo se radi o vremenskom pomaku. Nastavak bi, uz ovakvo političko mirovanje, mogao ubrzati demografske negativnosti, no ipak se radi o prednosti nad slavonskim prostorom koja se mora iskoristiti za donošenje revitalizacijskih odluka ne želi li se prihvatiti realnost nastavka nestanka na razini cijele države. Ovi su rezultati opomena svim političkim upraviteljima, od nacionalne preko regionalne do lokalne razine. Gospodo, vrijeme je za razum i pomak iz političkih visina prema prizemnoj stvarnosti!

Međimurska županija ima pad broja stanovnika od 6,98 %. Zbog čega sjever Hrvatske ima manju depopulaciju?

Razliku nisu uvjetovali čimbenici u sredinama s manjom depopulacijom, nego primarno u sredinama velike demografske devastacije, koje se prazne uslijed dugogodišnje politizacije u svemu oko nas. Postoje, naravno, i ostali razlozi, uvjetovani boljom uređenošću lokalnih društava i ozbiljnijim i odgovornijim političkim pristupom.

Kako zaustaviti daljnju depopulaciju Hrvatske?

Prije svega, vlast mora prihvatiti realnost znanstvenih najava i u izvršnoj vlasti postaviti demografsku problematiku na poziciju sukladnu njezinoj važnosti, s osobama na resornom čelu dokazanima izvan političkog sustava i osobama koje imaju znanje, misaonu spoznaju, građansku hrabrost odlučivanja i dovoljnu širinu shvaćanja značenja ljudske populacije kao najvrednijeg dijela i čimbenika hrvatskog društva i prostora. Kao, uostalom, i svakog drugog. Tako počinje rješavanje strateškog nacionalnog pitanja.

Rješenja

Kakva su rješenja?

Hrvatska mora odmah početi demografsku revitalizaciju po oba revitalizacijska modela: revitalizaciju klasičnom populacijskom politikom i revitalizaciju selektivnom imigracijskom politikom. Prva se zasniva na poticanju rađanja i donosi rezultate u dužem razdoblju, a druga na selektivnoj imigraciji, s kojom revitalizacija počinje odmah po provođenju. Za oba je modela potrebno donijeti poticajne mjere zasnovane na znanstvenoj logici i razvojnoj potrebi i komplementarno ih usklađivati na nacionalnoj i lokalnoj razini koristeći primarno najvažniji poticajni model kroz usmjeravanje porezne politike.

I za kraj: kako po Vama treba voditi demografsku politiku i u koje zemlje se, primjerice, možemo ugledati?
Demografska se politika mora voditi po znanstvenim zakonitostima i projekcijama, mora se pomaknuti iz političke i socijalne sfere i mora se temeljiti na iskustvima zemalja koje su bile u sličnom položaju kao Hrvatska: zemalja koje imaju više stanovnika u iseljeništvu nego u matičnoj državi i zemalja koje u svom iseljeništvu vide posebno bogatstvo prema kojem se postavljaju i demografski revitalizacijski modeli i strateški razvojni. Posebni su primjeri za to Izrael i Irska.

Nastavite čitati

U fokusu

Lokalni referendum u Ivancu može propasti ako se ne odazove dovoljno birača

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivančani izlaze 20. veljače na lokalni referendum na kojem će glasati o temama pripojenja Ivkom-vode Varkomu i dovoza “tuđeg” smeća u Ivanec.

Gradsko vijeće Ivanca jednoglasno podržalo održavanje referenduma o Ivkom-vodi i otpadu u Jerovcu

Zanimljiva je stvar da referendum može ne uspjeti jer odaziv birača nije dovoljan.

Naime, prema Zakonu o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave na izbore treba izaći većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave.

– Na lokalnom referendumu odlučuje se većinom birača koji su glasovali, uz uvjet da je referendumu pristupila većina od ukupnog broja birača upisanih u popis birača jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je raspisan referendum – točna je stavka navedenog zakona.

Ustavnost i zakonitost lokalnog referenduma nadzire Državno izborno povjerenstvo i Ustavni sud Republike Hrvatske.

Naime, lokalni referendum je propao u Pribislavcu 2011. godine kada se glasalo o povjerenju tadašnjoj načelnici. Na referendum je tada izašao 271 birač, što je bilo svega 11,06 % od 2450 upisanih u biračke spiskove.

Odaziv birača

Provjerili smo na Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) kakva je izlaznost birača bila na proteklim izborima.

Na lokalnim izborima održanima 2021. godine na području Grada Ivanca bilo je registrirano 11.315 birača, a u prvom krugu ih je za gradonačelnika glasalo 5218, odnosno 46,12 %. U drugom krugi izašlo je još manje birača, samo 40,66 %.

Na lokalnim izborima 2017. godine, izbor gradonačelnika, u prvom i jednom krugu je u Gradu Ivancu izašlo 48,36 % birača.

Ni na lokalnim izborima 2013. godine nije izašla polovica birača. Te je godine u Ivancu bilo 11.118 birača, a u prvom ih je krugu na glasanje za gradonačelnika izašlo 4728, odnosno 42,53 %.

Sličan je bio odaziv Ivančana i na parlamentarnim izborima.

Izborni dan referenduma će pokazati koliko su teme bile važne Ivančanima i koliko će ih izaći na birališta. Ako referendum ne uspije, opet se vraća na odlučivanje predstavničkom tijelu, odnosno Gradskom vijeću Ivanca.

– Uspije li referendum (na glasačke mjesta treba izaći 50 % + jedan birač) i ako građani na njemu kažu NE pripajanju Varkomu i NE smeću, na taj način Ivanec će poslati snažnu političku poruku Vladi i aktualnoj vlasti koja bi, bude li političke volje i mudrosti, nakon toga možda i mogla promijeniti svoje akte – objavljeno je na internetskoj stranici Grada Ivanca.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje