Povežite se s nama

U fokusu

Pozitivan prirodni prirast lani je imala Općina Petrijanec i šest međimurskih općina

Objavljeno:

- dana

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je podatke o prirodnom kretanju stanovništva u Hrvatskoj tijekom protekle, 2023. godine.

U Hrvatskoj je tako prošle godine rođeno 32.170 djece, najmanje otkad se vodi demografska statistika.

Ukupan broj rođenih u 2023. bio je 32.325 djece, od toga 32.170 živorođene djece i 155 mrtvorođene. Od živorođenih 50,8 % bili su dječaci, a 49,2% djevojčice.
U 2023. u odnosu na prethodnu godinu broj živorođene djece pao je za 5,1 %, tj. rođeno je 1713 djece manje nego u 2022.

Stopa prirodnog prirasta u 2023. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5 (-19.105 osoba). Negativno prirodno kretanje pokazuje i vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih), koji je iznosio 62,7. U svim županijama prirodni prirast bio je negativan, a najveći negativni prirodni prirast bio je u Primorsko-goranskoj županiji, i to -2092, uz vitalni indeks 45,1.

Pozitivan prirodni prirast imala su 43 grada ili općine, a negativan 508 gradova ili općina i Grad Zagreb, dok su četiri općine imale nulti prirodni prirast.

Umrli

U 2023. je broj umrlih osoba smanjen u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5704 osoba ili 10 % manje nego u prethodnoj godini. Stopa mortaliteta (umrli na 1000 stanovnika) za proteklu je godinu iznosila 13,3.

Stopa umrle dojenčadi (broj umrle dojenčadi na 1000 živorođenih) u 2023. iznosila je 3,9, a u prethodnoj godini 4,1. Najmanja stopa umrle dojenčadi u 2023. bila je u Varaždinskoj županiji (0,8), a najveća u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (9,1).

Brakovi

U 2023. sklopljeno je 17.306 brakova u Hrvatskoj. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) lani je iznosila 4,5.

Također, lani je bilo 4407 pravomoćno razvedenih brakova. Stopa razvedenih brakova (broj razvedenih brakova na 1000 stanovnika) u 2023. iznosila je 1,1. Broj razvedenih brakova na 1000 sklopljenih u 2023. iznosio je 254,7.

Sjeverne županije

U Varaždinskoj je županiji lani rođeno 1193 djece, a umrlo je 2112 osoba. Ovo znači i negativan prirodni prirast od -928. Vitalni indeks za Varaždinsku županiju iznosio je 56,1. U godini iza nas u ovoj je županiji sklopljeno 564 brakova, ali je bilo i 187 razvoda.

Pozitivni prirodni prirast u Varaždinskoj županiji ima samo Općina Petrijanec. Uz 68 živorođenih, dvoje mrtvorođenih i 53-oje preminulih prirodni prirast iznosi 15. Općina Klenovnik pak je imala nulti prirodni prirast lani; bilo je 17 živorođenih te isto toliko preminulih.
Najveći negativni prirodni prirast imao je Varaždin jer je 2023. godine bilo 328 živorođenih, četvero mrtvorođenih te je preminulo 580 ljudi. To je ukupni “minus” od 252.

Ipak, možda je vitalni indeks bolji pokazatelj broja stanovnika nekog grada ili općine jer on pokazuje broj živorođenih na 100 umrlih. Kao što je ranije napomenuto on za Hrvatsku iznosi 62,7. Za Varaždinsku županiju on je manji od onog državnog te iznosi 56,1. Najbolji vitalni indeks lani je u Varaždinskoj županiji imala Općina Petrijanec (128,3), a najlošiji Općina Breznički Hum (13,6).

U Međimurju pak je rođeno 1022 djece, a preminulo je 1213 ljudi, čime je prirodni prirast -196. Vitalni indeks za Međimursku županiju 2023. iznosio je 83,8. Također, lani su u Međimurju sklopljena 384 braka, a razvedeno je njih 121.

U Međimurskoj županiji 2023. godine pozitivan prirodni prirast imale su općine Kotoriba, Mala Subotica, Nedelišće, Orehovica, Pribislavec i Strahoninec. U Općini Pribislavec bilo je 57 živorođenih i 35 preminule osobe, a time ova općina ima najveći prirodni prirast u Međimurju koji je iznosi “plus” 22. Najveći negativni prirodni prirast lani je bio u Općini Donji Kraljevec s “minus” 25 ljudi.

Vitalni indeks za Međimursku županiju protekle godine bio je bolji od državnog prosjeka i iznosio je 83,8.

Najbolji vitalni indeks lani je u Međimurju imala Općina Pribislavec (162,9), a najlošiji Općina Sveti Martin na Muri (31,3).

U fokusu

Danas kreće isplata naknade od 150 eura za starije osobe, evo tko će je dobiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas počinje isplata nacionalne naknade od 150 eura za starije osobe za kolovoz korisnicima računa otvorenih u poslovnim bankama, objavio je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Nacionalnu naknadu za starije osobe dobit će 16.715 korisnika, za što je osigurano 2.495.495 eura iz Državnog proračuna, piše Poslovni.hr.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe može ostvariti hrvatski državljanin koji je navršio 65 godina života s prebivalištem na području RH u neprekidnom trajanju od deset godina neposredno prije podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava, što je osnovni uvjet, uz koji moraju biti ispunjeni i drugi zakonom propisani uvjeti, a to su:

– da nije korisnik mirovine niti osiguranik u obveznom mirovinskom osiguranju

– da njegov prihod i/ili prihod članova njegova kućanstva ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno ne prelazi dvostruki iznos nacionalne naknade za starije osobe (300,00 eura)

– da nije korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu prema propisima o socijalnoj skrbi

– da mu nije priznato pravo na uslugu smještaja prema propisima o socijalnoj skrbi

– da nije sklopio ugovor o dosmrtnom uzdržavanju ili ugovor o doživotnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništenja ugovora.

Pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe pripada od dana podnošenja zahtjeva ako su ispunjeni svi uvjeti propisani za stjecanje prava. Korisniku mirovine pravo pripada od prvoga dana nakon obustave isplate mirovine iz obveznog mirovinskog osiguranja, a korisniku zajamčene minimalne naknade od prvoga dana nakon prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.

Nastavite čitati

U fokusu

Do siječnja iduće godine u ljekarnama neće biti poznatog lijeka protiv bolova

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Od petka u ljekarnama u Hrvatskoj nema poznatog lijeka protiv bolova, osim još nešto starih zaliha, piše Danica.

Kako javljaju iz Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, francuski farmaceutski div Sandoz prijavio je nestašicu lijeka Ketonal 50 mg tvrde kapsule djelatne tvari ketoprofen.

Razlozi nestašice, kažu, povezani su s proizvodnjom, a lijeka na hrvatskom tržištu neće biti sve do 7. siječnja iduće godine.

Inače, ketonal sadrži djelatnu tvar ketoprofen te pripada skupini nesteroidnih protuupalnih lijekova. To su jaki analgetici koji ublažavaju bol i upalu.

Najčešće se koriste za ublažavanje simptoma kod reumatoidnog artritisa, upale zglobova, bolova u kralježnici, osteoartritisa, gihta, bolova u donjem dijelu leđa, bolne menstruacije.

Lani u listopadu pak Sandoz je bio prijavio nestašicu lijeka Ketonal DUO 150 mg, tvrde kapsule s prilagođenim oslobađanjem. Razlozi nestašice također su bili povezani s proizvodnjom.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje