Povežite se s nama

Život i društvo

Na Franjevačkom trgu rukohvat: platio ga poznati varaždinski zlatar kako bi mu roditelji sigurno mogli na misu

Objavljeno:

- dana

DOBRA INICIJATIVA

Poznati varaždinski zlatar Roki Beriša zatražio je postavljanje rukohvata ispred Franjevačke crkve, čiju izradu je sam platio!

– Učinio sam to zbog svojih roditelja, ali i svih ostalih građana ovog grada koje bole koljena, teško hodaju i imaju problema sa silaskom niz stepenice kada idu na misu u Franjevačku crkvu. Ovaj rukohvat im omogućava da siđu lakše i sigurnije, posebno sada, kad je vani poledica – objasnio je Beriša, no koliko ga je ova inicijativa koštala nije želio otkriti.

Izvedbeni nacrt napravili Trstenjak i Kovač

Sve je odradio u suradnji s Konzervatorskim odjelom iz Varaždina, koji je tu inicijativu prihvatio.

– Još prilikom uređenja Franjevačkog trga rodila se ideja da se rukohvati postave, ali nismo bili skloni tome jer uz južnu stranu trga postoji rampa. Sada se pojavila ta privatna inicijativa, jer navodno je bilo slučajeva padova. Trebalo je osmisliti kako će rukohvat izgledati, a da ne naruši prostor. Stoga smo ja i Josip Kovač iz Konzervatorskog odjela izradili izvedbeni nacrt, a samu izvedbu rukohvata platio je gospodin Beriša – doznali smo od Željka Trstenjaka, pročelnika Konzervatorskog odjela u Varaždinu.  

Rukohvat je izrađen u bravariji “Posuda” iz Zeline.

– Izrađen je od mjedi. U Varaždinu nitko ne radi s mjedi i zato sam izabrao tvrtku iz Zeline, koja je već izrađivala rukohvat kod PBZ-a – rekao je Trstenjak. 

Sav posao odrađen je bez angažmana Grada Varaždina, odnosno, Grad je samo obaviješten o odrađenom i nije imao ništa protiv.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Život i društvo

Josipu Horvatu na Dravi zagrizla je “majka svih zlatnih ribica” koja možda ispunjava i 10 želja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

– Ma ovo nikad nisam doživio. Vele mi svi da se takav ulov događa jednom u 50 godina – ističe Josip Horvat iz Orehovice koji je sredinom rujna na Dravi uhvatio neobičnu zlatnu ribu tešku oko kilograma i dugačku oko 40 centimetara.

Riba je, naravno, vraćena u Dravu, a povele su se rasprave na društvenim mrežama o kakvoj se vrsti radi.

– Sad su tu razne teorije. No, po mojem iskustvo ovo bi bilo nešto između šarana i babuške, najsličnija mi je karasu – dodao je Josip koji je godina član Ribolovnog društva Šaran iz Palinovca.

U ribolov ide otkad zna za sebe, a tome ga je podučio njegov otac.

– To mi je vjerojatno u krvi. Još kao 6-godišnjak sam počeo ići na ribičju. Danas na ribičju idem sa svojim 18-godišnjim sinom Zoranom. Njega sam isto zarazio ribolovom. Nije važno je li to sat ili pet sati, no gotovo svaki dan kad nam vrijeme dozvoli mi smo u ribolovu – objašnjava 41-godišnjak.

On i njegov sin najviše vremena vole provoditi na rijeci.

– Priroda me opušta pa zato najviše ribe lovimo na Dravi. Ne volim baš ribnjake – dodaje 41-godišnjak koji radi u jednoj bravarskoj tvrtki u Murskom Središću.

Što se tiče najvećih ulova, Josip se može pohvaliti ulovima šarana i somova teških oko 8, 9 kilograma, a baš nedavno njegov sin Zoran ulovio je soma od 7,5 kilograma.

– Ne opterećujemo se previše ulovom. Uživamo u prirodi i družimo se – zaključio je 41-godišnjak iz Orehovice.

Nastavite čitati

Život i društvo

Hrvatska: u posljednjih pet godina zabilježen pad isključivo dojene djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Već tradicionalno, u tjednu od 1. do 7. listopada svake godine u Republici Hrvatskoj se obilježava Nacionalni tjedan dojenja.

Kao i svake godine cilj ovog obilježavanja je raditi na podizanju svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu. Svjesni važnosti dojenja za zdrav rast i razvoj djeteta kao i za zdravlje majke, ove godine nam je želja poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“.

U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružiti su snage i zajednički će organizirati brojna događanja.

Podaci HZJZ-a o prehrani dojenčadi i male djece iz hrvatskih rodilišta

Dojenje se u Hrvatskoj već niz godina promiče kroz veći broj javnozdravstvenih programa i kampanja. Tako je i unutar Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. dojenje izdvojeno kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta, a nekoliko Nacionalnih programa za zaštitu i promicanja dojenja sadrže konkretne aktivnosti za povećanje stopa dojenja u Republici Hrvatskoj.

Prema preporukama za dojenje Svjetske zdravstvene organizacije, u svrhu učinkovite uspostave dojenja, ali i prevencije novorođenačkog morbiditeta i mortaliteta, dojenje je potrebno započeti što je ranije moguće, najbolje unutar prvog sata nakon poroda, osigurati rani „koža na kožu“ kontakt majke i novorođenčeta te smjestiti novorođenče s majkom. Isključivo dojenje preporučuje se u prvih 6 mjeseci djetetova života, nakon čega slijedi nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do 2. godine djetetova života i nakon toga, dok god to majka i dijete žele.

Sukladno ovim preporukama, Svjetska zdravstvena organizacija i Dječji fond Ujedinjenih naroda postavili su dva temeljna pokazatelja prehrane dojenčadi i male djece u rodilištima: dojenje unutar jednog sata od rođenja i udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima.

Situaciju ovih pokazatelja u Republici Hrvatskoj najbolje opisuju podaci iz baze podataka prijava poroda iz zdravstvenih ustanova koja sadrži izvješća o svim porodima u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj.

Prema podacima za djecu rođenu u godinama 2017.-2021., iako je udio novorođenčadi dojene u rodilištu značajno varirao, u posljednjih pet godina zabilježen je ukupni pad isključivo dojene djece; udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima u 2017. godini bio je 78% dok je u 2017. godini pao na 67%, objavio je HZJZ.

U skladu s tim, udio novorođenčadi koja su i dojena i hranjena adaptiranim mlijekom porastao je s 21% u 2017. godini na 30% u 2021. Drugi pokazatelj, dojenje unutar jednog sata po rođenju pokazuje pozitivan trend, odnosno da se među dojenom novorođenčadi, udio one dojene unutar jednog sata od poroda povećao se sa 70% u 2017. na 85% u 2021. godini.

– Ovi podaci ukazuju nam da unatoč brojnim naporima u promicanju i pružanju podrške dojenju, učestalost isključivog dojenja u hrvatskim rodilištima nije zadovoljavajuća. Pad udjela isključivo dojene novorođenčadi zabrinjavajuć je i hitno poziva na povećanje ulaganja i truda u promicanje pozitivnih aspekata dojenja za zdravlje, edukaciju te pružanje adekvatnije podrške majkama i zdravstvenim djelatnicima – objašnjavaju stručnjaci HZJZ-a.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje