Više od 60 predstava na Tjednu smijeha Kerekesh Teatra
Kerekesh Teatar najavio je 15. Tjedan smijeha koji će se održati od 1. do 10. ožujka ove godine. Jubilarno 15....
OTKRIĆA
Varaždinski arheolozi zadnjih su nekoliko mjeseci u okolici Grada pronašli nekoliko novih antičkih lokaliteta.
Tako se karta rasprostranjenosti rimskih nalazišta popunjava intenzivnom brzinom i slika antičke karte varaždinskog područja postaje sve preglednija. Također, pronađeno je i nalazište dosad najbliže samom Gradu Varaždinu. Iako je preliminarnim istraživanjima gotovo sigurno da je riječ o vrlo bogatim nalazištima antike, arheolozi su oprezni s iznošenjem podataka u javnost, jer prvo treba obaviti iskapanja.
Iako su nam poznate točne lokacije, kustosica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin Lovorka Štimac-Dedić zamolila nas je da ih ne objavljujemo zbog amatera koji neovlašteno nerijetko uništavaju nalazišta. Tako ih prvo valja službeno zaštititi. pa tek potom otkriti lokalitete.
Arheolozi već otprilike – zahvaljujući prikupljenim podacima u dugogodišnjim sistematskim istraživanjima – imaju naznake gdje bi se što moglo pronaći. Tako je i njih same iznenadilo kad su na području koje gravitira Ludbregu – antičkoj Joviji (Iovia) – otkrili nešto posve novo. Prema dosadašnjim istraživanjima i saznanjima ništa nije dalo naslutiti da je na tome mjestu bogato antičko nalazište. Tako je to potpuno novo otkriće.
– Da se zaista radi o antičkom gospodarskom objektu, dokaz su dvije alatke korištene u obradi zemlje. Otkrivene su prilikom oranja, uz mnoštvo antičke krovne opeke, koja upućuje da se u zemlji nalaze ostaci građevine – govori kustosica Štimac-Dedić.
Inače, rimska gospodarstva smještana su uvijek u optimalnim uvjetima.
– Uvijek je to u blizini rijeka, plodnih ravnica te uz cestovnu mrežu, koja je građena dolaskom rimske vojske na osvojena područja. Sve ove uvjete nalazimo u pitoresknom pejzažu antičkih gospodarskih imanja na varaždinskom području. Mislimo da je ovo jedno od njih – govori Lovorka Štimac-Dedić.
Iako očigledno sigurna u ovo otkriće, kustosica, kao ozbiljna arheologinja, prije obavljenih iskapanja ne želi iznositi zaključke.
Tragovi antičke građevine pronađeni su i na dosad najbližem lokalitetu Varaždinu, u neposrednoj blizini Grada.
Pronađen je građevinski materijal i rimska luksuzna keramika, koja je trgovinom dopremana iz udaljenih djelova Carstva.
– Između ostalog je pronađen i brončani ključ, kao tip nalaza koji se uglavnom nalazi u naseobinskim objektima. S obzirom na blizinu Grada Varaždina, ovaj pronalazak moguće antičke građe je zaista zanimljiv. O čemu se točno radi, znat će se nakon arheoloških iskopavanja.
Oba su otkrića značajna u antičkoj priči varaždinskog područja.
Rimska gospodarstva smještana su uvijek u idealnim uvjetima
Varaždinska županija je u vrijeme Rimskog Carstva bila sastavni dio provincije Panonije.
– Činjenica da je naše područje u antici bilo dio jedne tako velike državne tvorevine, koja je za sobom ostavila pregršt materijalnih tragova, fascinacija je i neiscrpno vrelo za istraživače – veli kustosica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin. Vodeći se time, Arheološki je odjel krenuo u obilazak antičkih lokaliteta, točnije rimskih vila, da bi se utvrdilo stanje poznatih nalazišta, ali i pronašla neka nova, što se pronalaskom ovih lokaliteta dosad pokazalo iznimno uspješnim.
Osim kao kulturna baština, ova bi nalazišta mogla puno pridonijeti i razvoju županijskoga gospodarstva. Točnije, kao jedinstvena turistička ponuda. Preostaje jedino nadati se da će u Gradu i Županiji biti sluha za daljnja istraživanja antike na varaždinskom području. Određena skepsa je prisutna zbog činjenice da je vrlo vrijedna Egipatska zbirka Gradskog muzeja – u kojoj se nalazi i najstariji predmet egipatskog porijekla u Hrvatskoj – već dulje vremena beskućnik.
Obilazak antičkih lokaliteta dosad se pokazao iznimno uspješnim
Zbirka se ne može razgledati jer u Muzeju nema mjesta za njezino izlaganje, iako broji tek sedam predmeta. Zato se sad kustosica nada prebacivanju zbirke u virtualni prostor da bi javnost imala priliku pogledati predmete koji svjedoče o bogatoj egipatskoj prošlosti, prožetoj mističnošću. Preostaje nadati se da neće ista sudbina zadesiti i ostale zbirke Gradskog muzeja Varaždin.
Prije nekoliko je tjedana vršeno iskipavanje na području antičkog nalazišta u Općini Petrijanec. Iako se zna da je Petrijanec arheološki zlatni rudnik – još u 19. stoljeću je pronađena zlatna ostava nakita i novca pa potom kasnije i dijelovi rimske arhitekture s kupališnim kompleksom, ostava srebrnog posuđa i 27 735 komada posrebrenog novca – nova su otkrića iznimno vrijedna. Dodatni su dokaz da je u Petrijancu bila postaja Aqua Viva, koja se spominje na rimskim kartama. – Ovogodišnja zaštitna istraživanja vršena su u dvorištu obiteljske kuće u blizini glavnog trga i pokazala su višeslojnost ovog naselja.
Detaljna obrada
Osim antičkih nalaza iz 3. Stoljeća, pronađeni su slojevi nastambe iz 16. stoljeća koja je stradala u požaru. Na njoj je izgrađena kamena arhitektura u 18. stoljeću uništena modernom gradnjom. Izvori nam govore da je u Petrijancu u 18. stoljeću od kamena bila građena crkva, župni dvor i gostionica, no na kojoj od navedenih građevina je vršeno iskopavanje znat će se više nakon detaljne obrade arheološkog materijala – priča Lovorka Štimac – Dedić.
Arheolozi su vrlo zadovoljni suradnjom s Općinom Petrijanec i njezinim mještanima. Jer, nerijetko im se događa da ljudi ili skrivaju nalazišta ili ne dozvoljavaju iskapanja. U Petrijancu to nije slučaj. Štoviše. Mještani sami zovu arheologe da pogledaju što su to oni pronašli u svom dvorištu.
– Suradnja Općine Petrijanec i GMV-a započela je prilikom pripreme natječajne dokumentacije za EU fondove u kojima se, na zadovoljstvo struke, aheologija počela uključivati u faze razvitka naselja. Time se za Općinu, ali i za ovaj dio kontinentalne Hrvatske otvaraju nove mogućnosti razvoja u sklopu kulturnog turizma – slaže se i kustosica. Još će se neko vrijeme morati pričekati kako bi se pomoću arheoloških istraživanja dobili konačni odgovori.
Izvor:
Foto:
U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.
Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.
Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.
Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.
– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.
Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.
Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.
Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.
U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.
Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.