Povežite se s nama

Kultura

Prava senzacija: kod Ludbrega i Varaždina otkrivene rimske vile i luksuzna keramika

Objavljeno:

- dana

OTKRIĆA

Varaždinski arheolozi zadnjih su nekoliko mjeseci u okolici Grada pronašli nekoliko novih antičkih lokaliteta.

Tako se karta rasprostranjenosti rimskih nalazišta popunjava intenzivnom brzinom i slika antičke karte varaždinskog područja postaje sve preglednija. Također, pronađeno je i nalazište dosad najbliže samom Gradu Varaždinu. Iako je preliminarnim istraživanjima gotovo sigurno da je riječ o vrlo bogatim nalazištima antike, arheolozi su oprezni s iznošenjem podataka u javnost, jer prvo treba obaviti iskapanja.

Iako su nam poznate točne lokacije, kustosica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin Lovorka Štimac-Dedić zamolila nas je da ih ne objavljujemo zbog amatera koji neovlašteno nerijetko uništavaju nalazišta. Tako ih prvo valja službeno zaštititi. pa tek potom otkriti lokalitete.

Alatke

Arheolozi već otprilike – zahvaljujući prikupljenim podacima u dugogodišnjim sistematskim istraživanjima – imaju naznake gdje bi se što moglo pronaći. Tako je i njih same iznenadilo kad su na području koje gravitira Ludbregu – antičkoj Joviji (Iovia) – otkrili nešto posve novo. Prema dosadašnjim istraživanjima i saznanjima ništa nije dalo naslutiti da je na tome mjestu bogato antičko nalazište. Tako je to potpuno novo otkriće.

– Da se zaista radi o antičkom gospodarskom objektu, dokaz su dvije alatke korištene u obradi zemlje. Otkrivene su prilikom oranja, uz mnoštvo antičke krovne opeke, koja upućuje da se u zemlji nalaze ostaci građevine – govori kustosica Štimac-Dedić.

Oprez

Inače, rimska gospodarstva smještana su uvijek u optimalnim uvjetima. 
– Uvijek je to u blizini rijeka, plodnih ravnica te uz cestovnu mrežu, koja je građena dolaskom rimske vojske na osvojena područja. Sve ove uvjete nalazimo u pitoresknom pejzažu antičkih gospodarskih imanja na varaždinskom području. Mislimo da je ovo jedno od njih – govori Lovorka Štimac-Dedić. 
Iako očigledno sigurna u ovo otkriće, kustosica, kao ozbiljna arheologinja, prije obavljenih iskapanja ne želi iznositi zaključke.

Brončani ključ

Tragovi antičke građevine pronađeni su i na dosad najbližem lokalitetu Varaždinu, u neposrednoj blizini Grada. 
Pronađen je građevinski materijal i rimska luksuzna keramika, koja je trgovinom dopremana iz udaljenih djelova Carstva. 
– Između ostalog je pronađen i brončani ključ, kao tip nalaza koji se uglavnom nalazi u naseobinskim objektima. S obzirom na blizinu Grada Varaždina, ovaj pronalazak moguće antičke građe je zaista zanimljiv. O čemu se točno radi, znat će se nakon arheoloških iskopavanja.
Oba su otkrića značajna u antičkoj priči varaždinskog područja.

 

Rimska gospodarstva smještana su uvijek u idealnim uvjetima

Varaždinska županija je u vrijeme Rimskog Carstva bila sastavni dio provincije Panonije. 
– Činjenica da je naše područje u antici bilo dio jedne tako velike državne tvorevine, koja je za sobom ostavila pregršt materijalnih tragova, fascinacija je i neiscrpno vrelo za istraživače – veli kustosica Arheološkog odjela Gradskog muzeja Varaždin. Vodeći se time, Arheološki je odjel krenuo u obilazak antičkih lokaliteta, točnije rimskih vila, da bi se utvrdilo stanje poznatih nalazišta, ali i pronašla neka nova, što se pronalaskom ovih lokaliteta dosad pokazalo iznimno uspješnim.

Osim kao kulturna baština, ova bi nalazišta mogla puno pridonijeti i razvoju županijskoga gospodarstva. Točnije, kao jedinstvena turistička ponuda. Preostaje jedino nadati se da će u Gradu i Županiji biti sluha za daljnja istraživanja antike na varaždinskom području. Određena skepsa je prisutna zbog činjenice da je vrlo vrijedna Egipatska zbirka Gradskog muzeja – u kojoj se nalazi i najstariji predmet egipatskog porijekla u Hrvatskoj – već dulje vremena beskućnik. 

 

Obilazak antičkih lokaliteta dosad se pokazao iznimno uspješnim

Zbirka se ne može razgledati jer u Muzeju nema mjesta za njezino izlaganje, iako broji tek sedam predmeta. Zato se sad kustosica nada prebacivanju zbirke u virtualni prostor da bi javnost imala priliku pogledati predmete koji svjedoče o bogatoj egipatskoj prošlosti, prožetoj mističnošću. Preostaje nadati se da neće ista sudbina zadesiti i ostale zbirke Gradskog muzeja Varaždin.

Najnovija arheloška istraživanja u Petrijancu

Prije nekoliko je tjedana vršeno iskipavanje na području antičkog nalazišta u Općini Petrijanec. Iako se zna da je Petrijanec arheološki zlatni rudnik – još u 19. stoljeću je pronađena zlatna ostava nakita i novca pa potom kasnije i dijelovi rimske arhitekture s kupališnim kompleksom, ostava srebrnog posuđa i 27 735 komada posrebrenog novca – nova su otkrića iznimno vrijedna. Dodatni su dokaz da je u Petrijancu bila postaja Aqua Viva, koja se spominje na rimskim kartama. – Ovogodišnja zaštitna istraživanja vršena su u dvorištu obiteljske kuće u blizini glavnog trga i pokazala su višeslojnost ovog naselja. 

Detaljna obrada
Osim antičkih nalaza iz 3. Stoljeća, pronađeni su slojevi nastambe iz 16. stoljeća koja je stradala u požaru. Na njoj je izgrađena kamena arhitektura u 18. stoljeću uništena modernom gradnjom. Izvori nam govore da je u Petrijancu u 18. stoljeću od kamena bila građena crkva, župni dvor i gostionica, no na kojoj od navedenih građevina je vršeno iskopavanje znat će se više nakon detaljne obrade arheološkog materijala – priča Lovorka Štimac – Dedić.
Arheolozi su vrlo zadovoljni suradnjom s Općinom Petrijanec i njezinim mještanima. Jer, nerijetko im se događa da ljudi ili skrivaju nalazišta ili ne dozvoljavaju iskapanja. U Petrijancu to nije slučaj. Štoviše. Mještani sami zovu arheologe da pogledaju što su to oni pronašli u svom dvorištu. 
– Suradnja Općine Petrijanec i GMV-a započela je prilikom pripreme natječajne dokumentacije za EU fondove u kojima se, na zadovoljstvo struke, aheologija počela uključivati u faze razvitka naselja. Time se za Općinu, ali i za ovaj dio kontinentalne Hrvatske otvaraju nove mogućnosti razvoja u sklopu kulturnog turizma – slaže se i kustosica. Još će se neko vrijeme morati pričekati kako bi se pomoću arheoloških istraživanja dobili konačni odgovori. 

Izvor:
Foto:

Kultura

Haiku pjesme Varaždinke Zlate Bogović objavljene u portugalskom časopisu „Eufeme“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U portugalskom časopisu za poeziju „Eufeme“ br. 22, siječanj-ožujak 2022. g., pod uredničkim perom Sérgia Ninguém, objavljeno je 12 haiku pjesama varaždinske pjesnikinje i književnice Zlate Bogović.

Haikui su prevedeni na engleski (Đ. V. Rožić) i portugalski jezik (Sérgio Ninguém) i objavljeni rame uz rame s poezijom sljedećih pjesnika: Ana Paula Inácio; António F. Rosário; Chad Norman (trad./versão de Sérgio Ninguém); Eduardo Bettencourt Pinto; Eduardo Quina; Guilherme Vilhena Martins; Luís A. Fernandes; Luís Aguiar; m. parissy; Maria Quintans; Rui S. Magalhães.

Zlata Bogović renomirana je hrvatska haiku pjesnikinja, uvrštena u antologije hrvatskoga haiku pjesništva Nepokošeno nebo/An Unmown Sky 1 (2011) i 2 (2018) te niz zbornika i časopisa u zemlji i inozemstvu.

Dobitnica je nekoliko prestižnih nagrada za haiku i tanku u Japanu kao i niza priznanja u Hrvatskoj.

Sudjeluje u radu recitala i susreta haiku-pjesnika diljem Lijepe naše.

Objavila je dvije zbirke haiku poezije „Pjesma slavuja / Nightingale’s song“ (2010) i „Sjaj i snovi  ̶  moj Varaždin“ (2018).

https://eufeme.weebly.com/

Nastavite čitati

Kultura

Muzej planinarstva i ove se godine uključuje u manifestaciju Noć muzeja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Muzej planinarstva i ove se godine uključuje u nacionalnu manifestaciju Noć muzeja koja se odvija na temu „Muzeji – između stvarnog i digitalnog“.

Budući da će Muzej planinarstva u manifestaciji sudjelovati jubilarni peti put, prigoda je to za retrospektivu brojnih događaja, stvarnih i digitalnih, proteklih Noći muzeja u Ivancu.

Kroz „Vremeplov ivanečkih muzejskih noći“ uz videosnimke, fotografije i razgovore sa sudionicima prisjetit ćemo se planinarskih izložbi, učeničkih nastupa i druženja uz logorsku vatru, a novim sadržajima publici približiti ivanečku baštinu.

U programu sudjeluju arheologinja i povjesničarka umjetnosti Ivančica Peharda, koja će otkriti kako je tekla priprema prvih izložbi u Noći muzeja, potom Laura, Helena i Ares, učenici OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Ivanec, sa svojom mentoricom, učiteljicom povijesti Suzanom Jagić, koji su u manifestaciju uključeni u sklopu projekta „Moj grad u muzeju“ te Vesna Štruklec koja će u Noći muzeja oživjeti jedan zaboravljeni zimski običaj.

Za kraj programa čut ćemo stihove pjesnika Darka Fodera na izvornom ivanečkom govoru koje prate predivne slike Ivanca i Ivanščice.

Autorica programa je povjesničarka i kustosica Ana Škriljevečki, a video će pripremiti fotograf i snimatelj Zoran Stanko.

Program pratite na Facebook stranici i YouTube kanalu Muzeja planinarstva u petak, 28. siječnja od 18 sati.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje