Tradicionalna Međunarodna izložba mladih vina u Ludbregu, prikupljaju se uzorci
Udruga vinogradara “Trsek” organizira 30. Međunarodnu izložbu mladih vina koja će se 27. siječnja 2023. godine održati u hotelu “Crnković”...
Gradonačelnik Neven Bosilj podnio je inicijativni prijedlog Gradskom vijeću Grada Varaždina za preustroj mjesnih odbora te osnivanje novog, 8. mjesnog odbora Varaždin.
Inicijativom se, sukladno stručnoj podlozi, Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Statutu Grada Varaždina, predlažu ujedno i promjene područja još nekih mjesnih odbora na području Grada Varaždina radi njihovog boljeg prostornog razgraničenja na dijelove grada čiji stanovnici imaju slične lokalne interese. Budući da je prethodnih godina došlo do imenovanja novih ulica te do promjene protezanja odnosno imena nekih postojećih ulica, trgova i javnih zelenih površina, potrebno ih je uvrstiti u područje pojedinog mjesnog odbora.
Četvrti mjesni odbor Varaždin najveći je mjesni odbor na području Grada Varaždina. Područje novog, 8. mjesnog odbora Varaždin, predlaže se odrediti tako da se izdvoji iz dijela dosadašnjeg 4. mjesnog odbora. Osmi mjesni odbor bi se prirodno i logično nalazio između Ulica braće Radić, Vidovečke ulice, Ulice Jurja Križanića i Jalkovečke ulice na sjeveru, Ulice Krešimira Filića na istoku, na jugu željezničke pruge Varaždin – Ivanec te na zapadu granica naselja, tako da uključuje i područje Jalkovečke ulice, a ne uključuje područja ostalih navedenih ulica i činio bi zasebnu prostorno-funkcionalnu cjelinu.
Četvrti mjesni odbor broji nešto više od 11.000 stanovnika. Broj stanovnika u novoformiranom 8. mjesnom odboru, koji bi se izdvojio iz 4. mjesnog odbora, bio bi otprilike 6700, što je podjednako broju stanovnika u 3. i 5. mjesnom odboru.
Osnivanjem 8. mjesnog odbora Varaždin omogućilo bi se građanima s ovog područja da aktivnije i neposrednije sudjeluju u rješavanju svih problema vezanih uz njihov životni prostor te bi im se pružila mogućnost da u suradnji s nadležnim institucijama Grada doprinesu poboljšavanju kvalitete života u svom naselju.
Optimalno sjedište tako definiranog 8. mjesnog odbora, kojemu je glavna komunikacija Jalkovečka ulica, bilo bi na lokaciji središnje smještenog i frekventnog POS naselja u Jalkovečkoj, gdje se već nalaze Medicinska škola Varaždin, Sveučilište sjever, Centar za odgoj i obrazovanje Tomislav Špoljar, trgovine, ambulante. Do određivanja sjedišta novog mjesnog odbora, za što se planira raspisati javni poziv za prikupljanje ponuda za zakup poslovnog prostora, 8. mjesni odbor za svoj rad bi koristio prostorije dosadašnjeg 4. mjesnog odbora Varaždin.
Vezano uz temu osnivanja novog mjesnog odbora, kao i oko promjene područja ostalih mjesnih odbora, održano je Međustranačko vijeće. S inicijativom su na Koordinaciji u Gradskoj vijećnici upoznati i svi predsjednici Vijeća mjesnih odbora koji su dužni mišljenje Vijeća svojih mjesnih odbora dostaviti Gradskom vijeću, javio je Grad Varaždin. Svi građani moći će se uključiti u donošenje ove odluke svojim mišljenjem i prijedlozima putem savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.
U razdoblju od 14. listopada do 14. studenog 2022. godine provodi se savjetovanje sa zainteresiranom javnošću povodom donošenja Odluke o područjima mjesnih odbora na području Grada Varaždina.
U mjesecu podizanja svjesnosti o raku debelog crijeva svaki trenutak pravo je vrijeme za podsjećanje na potrebu rane prevencije i otkrivanja ove bolesti.
Posebice zato jer je pandemija virusa SARS-CoV-2 globalno rezultirala smanjenim brojem odlazaka liječniku te provedenih dijagnostičkih postupaka, kao i, logično, rjeđim postavljanjem dijagnoze raka debelog crijeva, dok se istovremeno povećao broj hitnih pregleda zbog nastalih komplikacija.
Konkretno, čak više od četiri puta porastao je broj zakašnjelih dijagnoza raka debelog crijeva, a broj terapijskih postupaka se smanjio ili je odgođen.
Kolorektalni karcinom drugi je vodeći uzrok smrti od malignih bolesti u oba spola, dok se po incidenciji nalazi na drugom mjestu kod ženskog spola, odnosno trećem kod muškog spola. Globalna incidencija kolorektalnog tumora raste s godišnjim povećanjem od 3.2 %, uglavnom zahvaljujući rastu indeksa ljudskog razvoja.
U Republici Hrvatskoj rak debelog crijeva najčešći je novodijagnosticirani rak, a godišnje se dijagnosticira više od 3600 novih bolesnika s rakom debelog crijeva, dok su 2021. godine umrle 2102 osobe od iste bolesti.
Kako dolazi do raka debelog crijeva i zašto je važno njegovo rano otkrivanje?
– Nakupljanje genetskih mutacija bilo stečenih ili naslijeđenih dovodi do transformacije normalnog epitela debelog crijeva u prekanceroznu leziju (adenom) i konačno u invazivni karcinom. Razvoj kolorektalnog karcinoma ili raka debelog crijeva iz adenomatoznih polipa koji se displastično mijenjaju traje od 10 do 15 godina, što znači da će rano otkrivanje i uklanjanje polipa u debelom crijevu smanjiti učestalost razvoja raka. Okolinski i genetski čimbenici mogu povećati vjerojatnost razvoja ovog karcinoma. Iako naslijeđena sklonost rezultira najvišim rizikom, većina karcinoma debelog crijeva je sporadična – rekao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, specijalist interne medicine i uži specijalist internističke onkologije.
Faktori koji povećavaju rizik od razvoja raka debelog crijeva
Rizik za razvoj raka debelog crijeva raste s godinama, a dodatno se povećava ako osoba boluje od upalne bolesti crijeva ili ima pozitivnu obiteljsku anamnezu. Među ostalim čimbenicima koji mogu povećati rizik od razvoja raka izdvajaju se nedostatna tjelesna aktivnost, hrana bogata mastima i mesnim prerađevinama, prekomjerna tjelesna masa, konzumacija alkohola i pušenje cigareta.
Tijek bolesti i liječenje
– Između 15 % i 30 % bolesnika ima metastatsku bolest u vrijeme postavljanja dijagnoze, a do 50 % bolesnika s ranim stadijem bolesti će s vremenom razviti metastaze. Unatoč napretku u liječenju tijekom posljednjih deset godina, metastatska bolest još uvijek je neizlječiva u većini slučajeva, a prosjek ukupnog preživljenja u ispitivanjima je oko 30 mjeseci“, kazao je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med, te nadodao: – Udaljene metastaze ostaju veliki problem nakon liječenja s kurativnom intencijom i ključan su uzrok smrti ove bolesti. Većinom se bolest širi u jetru, a kemoterapija i kirurško odstranjivanje je standardna metoda liječenja bolesnika s metastazama u jetri. Međutim, zbog čimbenika kao što su položaj i veličina tumora, prisustvo bolesti izvan jetre ili pridruženih drugih bolesti, operacija metastaza je primjenjiva samo u 10 do 20 % slučajeva, dok je petogodišnja stopa preživljenja i u tim slučajevima svega 30 %.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
U Republici Hrvatskoj Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva namijenjen je osobama od 50 do navršene 74 godine i provodi se svake dvije godine. Sve osobe s pozitivnim nalazom pregledanih uzoraka stolice na skrivenu krv pozivaju se na kolonoskopski pregled radi utvrđivanja uzroka pojave krvi u stolici.
– Bolja prognoza bolesti rezultat je toga što se rani stadij raka debelog crijeva lakše liječi i ima nižu stopu smrtnosti nego kolorektalni karcinom koji se otkrije nakon što se razviju simptomi. Osim toga, probir može spriječiti razvoj raka otkrivanjem i uklanjanjem predmalignih polipa prije nego što napreduju u karcinom. Izbor testa za probir ovisi o željama bolesnika, pridruženim bolestima odnosno anamnezi pozitivnoj na obiteljski rak debelog crijeva. Osim kolonoskopije koja je metoda izbora, za probir se mogu koristiti i testovi na prisustvo krvi u stolici i CT kolonografija. S obzirom na nedostatak vidljivih simptoma ove bolesti, potrebno je kontinuirano podizati svjesnost o važnosti redovitih pregleda te ispitati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma – zaključio je prim.dr.sc. Juraj Prejac, dr. med.
Jeste li u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma?
Prvi korak u procesu otkrivanja rizika od ove bolesti može biti jednostavno rješavanje kratkog testa od samo deset pitanja, uz pomoć kojega je moguće u manje od dvije minute saznati je li osoba u riziku od razvoja kolorektalnog karcinoma, odnosno raka debelog crijeva. Test je dostupan na linku: https://forms.gle/J7e4qKQLaK4Q21kh9
Općina Gornji Kneginec će i ove godine isplatiti jednokratne novčane pomoći („uskrsnice“) svim umirovljenicima s područja Općine Gornji Kneginec bez obzira na visinu mirovine.
Uskrsnica će se isplatiti i korisnicima zajamčene minimalne naknade te osobama koje se vode u evidenciji nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Isplata umirovljenicima će se izvršiti na temelju odreska o isplaćenoj mirovini u 2023. godini te uvida u osobnu iskaznicu.
Korisnici zajamčene minimalne naknade prilikom isplate trebaju dostaviti potvrdu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin te dati na uvid osobnu iskaznicu.
Potvrda ne smije biti starija 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći.
Isplata nezaposlenim osobama moguća je temeljem potvrde Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (ne starije od 60 dana od dana isplate jednokratne novčane pomoći) te uvida u osobnu iskaznicu.
Jednokratna novčana pomoć isplaćivati će se u novcu u pojedinačnom iznosu od 20 eura, a podjela će se izvršiti u periodu od 4. do 6. travnja ove godine.
Podjela uskrsnica biti će realizirana prema sljedećem rasporedu:
Utorak, 04. travnja
Srijeda, 05. travnja
Četvrtak, 6. travnja