Povežite se s nama

U fokusu

Predsjednica smatra da programe Prve gimnazije Varaždin treba uvesti u sve hrvatske gimnazije

Objavljeno:

- dana

NAKON POSJETA VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI

Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović uputila je pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i predsjedniku Sabora Boži Petrovu u kojem predlaže donošenje Izmjena i dopune Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH, tako da se neiskorištene nekretnine koje nisu strateške za državu daruju jedinicama lokalne samouprave.

U svom pismu Vladi predsjednica je predložila Izmjene i dopune Zakona o regionalnom razvoju – indeks poravnanja kojim bi se jedinicama lokalne samouprave, temeljem geostrateškog položaja, osigurao minimalni prihod od 1.500 kuna po stanovniku s osnova poreza na dohodak i imovine, a smatra da bi STEM područja, koja je uspješno implementirala u svoju nastavu Prva gimnazija Varaždin, trebala naći svoje mjesto i u okviru nacionalnog obrazovnog kurikuluma.  

Naime, kroz projekt “Osnaživanje gimnazijskog programa provedbom kurikularne reforme STEM i IT područja” gimnazijalci od ove školske godine mogu fakultativno učiti Financijsku matematiku, Fiziku i IT, Osnove teorije računarstva, Praktikum kemije, Praktikum mikrobiologije, Statistiku i Digitalnu logiku.

Zbog pisma predsjednice premijeru i predsjedniku Sabora zadovoljan je i župan Predrag Štromar.

– Veseli me što je nakon niza sastanaka, molbi i dopisa prema Vladi i ministarstvima, ovo pismo s tako visoke razine otišlo prema onima koji donose odluke. Predsjednica je dokazala kako njen boravak u Varaždinskoj županiji nije samo protokolarni, već konkretni i kako smo svi zajedno uspjeli nametnuti teme koje su nam od strateškog značaja za Varaždinske županije – istaknuo je Štromar.

Izvor:
Foto: FAcebook/Prva gimnazija Varaždin

U fokusu

Pothvat varaždinske tvrtke koja je brzopotezno armirala pristupne ceste prema Pelješkom mostu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pelješki most ne samo da je spojio Hrvatsku nego je i uspješno povezao vrhunske stručnjake iz građevinskog sektora, poput varaždinskog poduzetnika i bivšega vrsnog nogometaša Anđelka Jagečića.

Oni su na terenu, između ostaloga, gradeći pristupne ceste pokazali i dokazali da primjena najnovijih inovativnih tehnologija donosi uštedu, vrhunsku kvalitetu i bržu gradnju najzahtjevnijih prometnica.

Od Kineskog zida do Sueskog kanala…

Primjerice, Jagečićeva tvrtka Kotonteks je primjenom moderne tehnologije armiranja tla omogućila brzu gradnju cesta, a upravo zbog te tehnologije Pelješki most otvoren je u zadanom roku.

– Riječ je o primjeni tehnologije koja je 30-ak % jeftinija od bilo kojeg drugog građevinskog rješenja. Štoviše, ona ima i poveznicu s najmnogoljudnijom zemljom našeg planeta jer joj korijeni sežu sve do izgradnje Kineskog zida. Nešto što je u svijetu u velikoj mjeri “in” sada osvaja hrvatske infrastrukturne projekte, poput gradnje pristupnih cesta do Pelješkog mosta. No, tehnologija armiranja tla iznimno uspješno implementira se u vodozaštiti te izgradnji željezničke infrastrukture i drugdje – govori osnivač i direktor varaždinskoga Kotonteksa.

Podsjećamo, inicijalni projekt izgradnje skupih pristupnih cesta za Pelješki most izradile su tvrtke Institut IGH, Inženjerski projektni zavod d. d. i projektni biro P45 d. o. o. Njime je na trasi s pelješke strane između ostaloga bila predviđena izgradnja vijadukta Doli, pa vijadukta Dumanja Jaruga te tunela Kamenice i Debeli brijeg… Dodajmo da su na dionici Šparagovići – Doli (tzv. stonska obilaznica) projektirani vijadukt Prapratno, tunel Polakovica i Most Ston, što već samo po sebi dovoljno govori o složenosti gradnje, ali i zahtjevima pred kojima su se našli projektanti. Srećom po njih, suradnju su im ponudili znalci za potporne konstrukcije od armiranog tla, koje su otporne i na seizmička opterećenja!

– Kad je IGH prije desetak godina projektirao pristupne ceste do budućeg Pelješkog mosta, ostvario je to primjenjujući klasična rješenja premošćivanja draga i dolina vijaduktima. Međutim, mi smo ponudili modernija i jeftinija rješenja izvedbe, poput potpornih konstrukcija od armiranog tla. Odnosno, riječ je o sustavu koji se sastoji od jednoosnih geomreža koje se iz svakog sloja dižu u novi sloj, pritom omotavajući prednje lice zida koje će na kraju zazeleniti raslinje. Opisanim Tenax Rivel sustavom zamijenjeni su spomenuti vijadukt Doli i nasipi upornjaka na vijaduktu Dumanja – Jaruga, gdje je armirano tlo korišteno i za krila upornjaka. Prvi zid Strabag je kao izvođač radova napravio uz potporu Tenaxovih i Kotonteksovih inženjera koji su demonstrirali sustav gradnje, s obzirom na to da Tenax u talijanskim Alpama ima takve zidove visoke i do 60 metara. Treba znati da je tako građen i dio Sueskog kanala – objašnjava Jagečić.

Posla imali i u tunelima

I dodaje:

– Uvidjevši sve koristi prvih dvaju odrađenih objekata, odmah je timovima dan nalog za preprojektiranje preostalih. Posebno se to odnosi na krila u čvorištu Brijesta, koje se oslanja na Pelješki most. Sve to je napravljeno u roku, a Kotonteks je prije tih projekata sklopio ugovor sa Strabagom za izvedbu hidroizolacije na tunelima Debeli brijeg i Kamenice. Sve to, dakako, ne bi bilo moguće odraditi pravovremeno da kompletno rukovodstvo talijanskog Tenaxa, a ponajviše komercijalni direktor Paolo Monteni, nisu dali prioritet i zeleno svjetlo svojim projektantima. Stoga su projekte izrađivali neprekidno, radeći čak i vikendima. Bez takvog angažmana proizvođača potpornog sustava ovakav poduhvat ne bi uspio. Sva preprojektiranja rađena su u suradnji s projektantima iz Tenaxa – zaključio je Anđelko Jagečić.

“Zbogom” armiranobetonskim konstrukcijama

Tehnologija izgradnje potpornih konstrukcija i osnovnih mehanizama nosivosti zidova od armiranog tla nesumnjivo imaju niz značajnih prednosti u odnosu na konvencionalne armiranobetonske konstrukcije. Stoga hrvatski stručnjaci ne dvoje o tome da će one doprinijeti povećanju broja takvih nasutih građevina na našim prostorima. Naime, iz dostupne stručne literature može se iščitati da se izgradnjom nasutih građevina od armiranog tla mogu postići znatne visine potpornih konstrukcija (visine veće od 50 metara). Takve potporne konstrukcije izvrstan su način smanjenja troškova izgradnje nasipa u geomorfološki složenim uvjetima koji zahtijevaju velike količine materijala za nasipe. Još jedna prednost je to što se materijal iz iskopa može koristiti za zatrpavanje, a s obzirom na to da se prednja strana može drugačije oblikovati, takva vrsta potporne konstrukcije je i estetski ugodno rješenje.

Zid izgrađen na lokaciji Doli
Gradnja armiranoga zida na pristupnim cestama Pelješkome mostu kod Brijeste (izvođač radova Strabag uz stručni suport tvrtki Kotonteks i Tenax)
Anđelko Jagečić s premijerom uoči otvorenja Pelješkog mosta
Anđelko Jagečić s Kotonteksovim inženjerom Mladenom Mikecom i direktorima Strabaga
Upornjak vijadukta na Lokaciji Dumanja-Jaruga visok je 25 metara

Nastavite čitati

U fokusu

Pljušte ostavke u Varteksu: nakon Pihir otišao predsjednik Uprave Tomislav Babić

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Tomislav Babić, u srijedu je podnio ostavku na funkciju predsjednika Uprave Društva Varteks d.d., koju je obnašao od siječnja 2020. godine.

U ostavci je naveo da su razlog ovakvog poteza višemjesečni neuspješni pregovori vjerovnika oko podjele novca od prodaje nekretnina.

Dodajmo da je osim njega, jučer i Igor Žonja podnio ostavku na funkciju zamjenika predsjednika Nadzornog odbora Društva, a prije njega ostavku je dala prokuristica Valentina Pihir.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje