Hrvatski sabor kulture posljednji vikend u veljači bit će polazišna stanica s koje se kreće na put u centar svijeta. U Velikoj dvorani Hrvatskog sabora kulture 22. veljače održat će predstavljanje knjige „Grad v sredini sveta“ Ludbrežanina Aleksandra Horvata.

Nakon uspješne i iznimno posjećene promocije u Ludbregu, književna poslastica ljubitelja dijalektalnog pjesništva seli u Zagreb.

Nakladnička djelatnost Hrvatskog sabora kulture u području književnosti relativno je mlada. Zahvaljujući velikom interesu (i kvaliteti) članova HSK-a te Stručnom savjetu za književnost, svake se godine ostvari izdavanje do četiri knjige iz područja poezije, proze i/ili drame. Izdavaštvom HSK podupire i promiče književnu amatersku djelatnost te ju stavlja bok uz bok profesionalnom književnom stvaralaštvu, a sve veći broj izdanih knjiga u svega par godina govori o kvaliteti amaterskih književnjaka u Hrvatskoj (i šire).
Hrvatski sabor kulture u 2018. godini izdao je četiri knjige, zbirke pjesama.

Posebno ističe činjenicu da su dvije knjige izdane na lokalnom narječju čime se čuvaju lokalni jezici, posebice u godini obilježenoj čuvanjem kulturne baštine na europskoj razini. Jedna od dvije je i knjiga „Grad v sredini sveta“ Aleksandra Horvata, osma po redu iz Književne biblioteke Hrvatskog sabora kulture.

Knjiga „Grad v sredini sveta“ je zbirka pjesama koje čitatelja upoznaju sa životom u Ludbregu, gradu poznatom kao centru svijeta, s njegovim stanovnicima, Bednjom, prirodom i svakodnevicom.

Autor je Aleksandar Horvat koji je čitav život proveo u tom malom mjestu, a njegov novinarsko-poetski pristup približit će centar svijeta publici i to na autohtonom ludbreškom kajkavskom narječju. Vjerni stihovni prikaz upotpunjuju fotografije koje je autorsko oko uhvatilo fotografskim aparatom.

Sudjelujući na nekoliko Susreta hrvatskih zavičajnih književnika i književnim seminarima Hrvatskog sabora kulture, Aleksandar Horvat je upoznao članicu Stručnog savjeta HSK-a za književnost, Božicu Jelušić, recenzenticu knjige, koja je o stihozbirci napisala: Kako već uživa privilegiju da živi u proklamiranom „centru svijeta“ (centrum mundi), on će radije, ušuškan u slami staroga štaglja, „čez luknju“ viriti na svoju Bednju, pribirući sve što je od djetinjstva polučio i naučio, jer rijeke i jesu idealna mjesta mistične zanesenosti, kontemplacije i samospoznaje. I da bi još jasnije potvrdio svoju pripadnost i pripojenost gradu, u pjesmi Tragi vlastitim će stopama „poštambiljati“ njegov zemljovid, što nam na simboličkom planu označava ritual posvajanja: stopalo je izraz pojma vlasti, simbol snage duše jer služi kao uporište uspravnog položaja, te je istodobno i otisak naše osobnosti. Na taj način očitovat će se nazočnost i namjera da se pjesnik stavi „gradu na raspolaganje“, urastajući u njegov korpus, zajednicu i svijet. Slaveći svoj Ludbreg, nalazi prikladno metaforičko ruho: to je njegov najbeleši grad, s konotacijom čistoće, besprijekornosti, zbira vrlina, sloge, ljubavi i solidarnosti, što mu daje za pravo da dobije tu folklornomitsku dimenziju.

Knjigu će predstaviti urednica Lidija Novosel i recenzentica Božica Jelušić, a uz interpretatorice pjesama, sudjelovati će i Ženska vokalna skupina „Pajdašice“ koje će izvesti i jednu od pjesama iz zbirke koju je uglazbio Antun Kranjčec.

Komentari

Komentara