U srijedu, 15. rujna, u multimedijskoj dvorani palače Herzer predstavljena je posljednja knjiga u okviru manifestacije “Ljeto varaždinske povijesne knjige”, koju su organizirali Zavod za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Varaždinu i Gradski muzej Varaždin.
Predstavljena je knjiga mr. sc. Eduarda Vargovića “Varaždin 1981. godine. Znanstveni skup i začetak Zavoda Hrvatske akademije u Varaždinu. Prilozi za povijest”. Nakladnik ove monografije je Zavod HAZU u Varaždinu, a predstavili su je autor Vargović, dr. sc. Slobodan Kaštela, Spomenka Težak, prof., i dr. sc. Vladimir Huzjan.
Monografija mr. sc. Eduarda Vargovića donosi opsežno i iscrpno istraživanje o održavanju znanstvenog skupa povodom obilježavanja 800. obljetnice prvog spomena Varaždina (1181. – 1981.) i osnivanja Zavoda HAZU u Varaždinu.
Ideja o monografiji javila se u srpnju 2019., a autor je s radom počeo najesen te godine.
– Monografija je stvarana oko dvije godine. Bilo je izazovno prikupiti sve materijale, dio stvari je preuzet iz prethodnih istraživanja, dio mi imamo u Zavodu, ali ne sve. To je bila velika proslava. Trebalo je pregledati svu dokumentaciju iz Državnog arhiva, Gradske knjižnice i čitaonice “Metel Ožegović” i Gradskog muzeja Varaždin te ispitati pojedince koji su tada bili prisutni. Od velikog obilježavanja prošlo je više od 40 godina, dakle svega nekoliko ljudi koji su tada bili aktivni je živo – rekao je autor Vargović.
Četiri cjeline
Vargovićeva knjiga podijeljena je u četiri cjeline. U prvoj autor govori o obilježavanju 800. obljetnice prvog spomena Varaždina 1981. godine te na temelju brojne građe objašnjava kako je došlo do odluke o obilježavanju ove obljetnice, o društvenom i političkom kontekstu u kojem je donesena ova odluka te o formiranju odbora i više komisija zaduženih za organizaciju obilježavanja ove obljetnice u različitim područjima, od gospodarstva, kulture i komunalne izgradnje do uređenja grada, turizma i slično.
Autor također objašnjava kolika je važnost pridana proslavi 800. obljetnice prvog spomena Varaždina te koliko opsežan programski sadržaj je pripremljen tim povodom.
Nadalje, druga cjelina detaljno prikazuje i analizira organizaciju, pripreme i programski sadržaj znanstvenog skupa te vrijednosti Zbornika radova objavljenog s ovoga znanstvenog skupa.
Treća cjelina se bavi osnivanjem Zavoda HAZU u Varaždinu 1983. godine. Obilježavanje 800. obljetnice prvog spomena Varaždina snažno je potaknulo realizaciju ideje osnivanja istraživačkog centra Akademije u Varaždinu, stoga osnivanje istraživačkog Zavoda autor ističe kao jedan od najvažnijih rezultata ove jubilarne obljetnice.
Četvrta cjelina pak sadrži dokumente, fotografije i druge izvore koji dodatno obogaćuju ovu monografiju.
– Upravo je u tome posebna vrijednost ove knjige jer će javnost prvi put nakon više od 40 godina moći vidjeti fotografije, dokumente, značke, suvenire i druge materijale s proslave, a njihova brojnost jedan je od pokazatelja koliko je velika i značajna ona bila. Proslava i Zbornik radova objavljen sa znanstvenog skupa bili su osnova za osnivanje Zavoda u Varaždinu, koji je do danas tiskao ukupno više od 21.000 stranica. Mogu najaviti da će do kraja ove godine biti tiskana još jedna knjiga – otkrio je za kraj Vargović.
U sklopu „Srijede u Muzeju“ 4. listopada u palači Herzer GMV-a održat će se predavanje pod nazivom „Tajna svetog Ivana Nepomuka“, na kojem će se otkriti neke pojedinosti vezane uz kameni spomenik postavljen ispred varaždinske utvrde Stari grad.
Hrvatski ban Franjo Nádasdy i njegova supruga Suzana rođ. Malatinski na svom su imanju u Zelendvoru oko 1767. godine dali postaviti baroknu skulpturu svetog Ivana Nepomuka, a iste takve podignuli su i u Klenovniku i Velikom Bukovcu.
Zašto su odabrali tog sveca, i to nakon što se udovica preudala šest mjeseci nakon smrti supruga Josipa Kazimira Draškovića? Kameni prikaz češkog svećenika danas krasi perivoj s južne strane Staroga grada u Varaždinu.
Ondje ga je postavilo Muzealno društvo Varaždin, no odvjetnik Nikola Pečornik žalio se gradskoj vlasti što ga nije premjestilo u unutarnje dvorište dvorca.
Zašto je tako mislio? Koga tadašnje Gradsko poglavarstvo poziva na očevid kako bi riješilo žalbu? Gradonačelnik u svecu vidi lik sv. Donata. Što su izjavile suprotstavljene strane, a što stručnjaci? Koju su ulogu u raspetljavanju zavrzlame imali kustos Krešimir Filić i predsjednik Muzealnog društva Adolf Wissert, a koju konzervator Gjuro Szabo, Filićev „požrtvovni prijatelj i zagovornik muzeja“?
Odgovore na ova pitanja i još poneke detalje kroz vremeplov predmetne žalbe otkrit će u predavanju povjesničarka umjetnosti mr. sc. Ana Kaniški.
Program počinje u 19 sati, a ulaz je besplatan.
O predavačici
Ana Kaniški je povjesničarka umjetnosti, luzitanistica i muzejska kustosica. Magistrirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Surađivala je na projektu Enciklopedije Hrvatskoga zagorja Leksikografskoga zavoda „Miroslav Krleža“ u Zagrebu.
Surađuje sa Zavodom za znanstveni rad HAZU Varaždin. Autorica je izložbe Blago Japana i Kine (Gradski muzej Varaždin, 2012.). Stručna je suradnica u nekoliko izložbenih postava u Varaždinu, Lepoglavi i Zagrebu. Izlaže na znanstvenim i stručnim skupovima, te piše znanstvene i stručne radove, likovne kritike i priloge za kataloge izložaba.
Drži javna predavanja. Istražuje likovnu umjetnost varaždinskoga kraja i sjeverozapadne Hrvatske od XVII. stoljeća nadalje. Radila je u Gradskom muzeju Varaždin i Muzeju grada Zagreba.
Gradska tržnica, u suradnji s članovima Hrvatske udruge kolekcionara predmeta kulturne baštine, današnje je subote organizirala treći ovogodišnji prodajni Sajam antikviteta Varaždin.
Stiglo je oko 30 izlagača iz različitih gradova, uključujući Varaždin, Osijek, Rijeku, Zadar, Zagreb, te susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske koji su svoje štandove postavili u Ulici Augusta Šenoe.
Brojni posjetitelji došli su pogledati što se nudi, ponešto naučiti te kupiti ono što im je privuklo pažnju. Dobro je poznato da su Varaždinci kroz povijest bili poznati kolekcionari.
Među posjetiteljima sajma bio je i gradonačenik Varaždina Neven Bosilj, koji je istaknuo kako je zadovoljan s brojem izlagača na jesenskom izdanju Sajma antikviteta, ali i interesom Varaždinaca: „Posebno me veseli sudjelovanje izlagača iz Mađarske, Austrije i Slovenije, što ovome sajmu daje međunarodni karakter, a isto tako i mogućnost da dio ovog ugođaja podijelim sa svojim kolegom, gradonačelnikom prijateljskog grada Schaffhausena iz Švicarske, Peterom Neukommom, kojem smo veoma zahvalni i na pomoći u organizaciji Varaždinskih baroknih večeri.“
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.