Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otrkivaju novi podaci Europskog statističkog ureda.

Udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji lani iznosio 20,7 posto u odnosu na predlanjskih 19,9 posto.

Najgora je situacija u regiji Panonske Hrvatske (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva (predlani ih je bilo 27,8 posto), piše Danica.hr.

U Jadranskoj Hrvatskoj (cijela obala) 18,9 posto stanovnika bilo je u riziku od siromaštva (predlani 20,5 posto), Sjevernoj Hrvatskoj (Koprivnica, Međimurje, Varaždin, Zagorje, Zagrebačka županija) 18,6 posto (u odnosu na ranije podatke od 17,3 posto), a Gradu Zagrebu 11,9 posto (predlani 11,2 posto).

Moglo bi Vas zanimati:

Lukačić najavio kandidaturu za župana u društvu Čačića, Štromara, Posavca…

Lokalni izbori su sve bliže, a jučer smo dobili i prvu najavljenu kandidaturu, i to za varaždinskog župana. Svoje ambicije...

Na razini cijele Europske unije stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto stanovništva. U 19 regija diljem EU udio ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi najmanje 35 posto, a većina tih regija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.

Manje od deset posto ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet regija: to su glavne regije Češke i Poljske, regije u susjedstvu Praga te dvije sjeverne talijanske regije.

U Hrvatskoj je lani, prema podacima Eurostata, čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem. Manje od četvrtine ljudi imalo je taj problem u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu i Finskoj, a najgore je u Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (78 posto).

U svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta.

Razlika je najveća u Hrvatskoj gdje je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti. Najmanja je razlika bila u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj (1,3 puta više), navodi se u godišnjoj statističkoj publikaciji Eurostata.

Izvor: Danica.hr

Novom uredbom državnim će službenicima biti omogućeno da od kuće rade tri dana u tjednu, uključujući petak i ponedjeljak, a tome će odlučivati nadređeni službenik odgovoran za funkcioniranje tijela, poručila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Fadila Bahović.

-Pojavila su se neka kriva tumačenja i dezinformacije o tome da uredba brani rad od kuće petkom ili ponedjeljkom, no moram reći da  to nije točno. Uredba ne brani takvu mogućnost – izjavila je Bahović u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, komentirajući javnu raspravu o Prijedlogu uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i na daljinu u državnoj službi, piše Poslovni.hr.

Kada je riječ o povremenom radu, prijedlog uredbe predviđa obavezna najmanje dva dana rada u tjednu u prostoru državnog tijela.

-Službenici mogu raditi od kuće bilo koji dan u tjednu, a  koji će to dan biti ovisi o čelniku odgovornom za rad tijela – poručila je.

Moglo bi Vas zanimati:

Svaki dan su hrvatske koke snijele 144.000 jaja manje

Tijekom prošle godine u Hrvatskoj je proizvedeno oko 631 milijun jaja, što je čak 105 milijuna jaja manje nego tijekom 2021. godine,...

Uvođenjem tog modela rada u državnu službu željelo se osigurati veću ravnotežu između privatnog i poslovnog života, no računa se vodilo i o zadovoljstvu građana pruženim uslugama.

-Potenciralo se i pitanje zašto to nije pravo službenika, već samo mogućnost rada od kuće. To ne može biti pravo jer ni jedna članica EU nije to propisala kao pravo i zato što je poslodavac, čelnik tijela, odgovoran za nesmetano funkcioniranje i pružanje usluga građanima – rekla je Bahović.

Poručila je da postoje poslovi koji se ne mogu raditi od kuće petkom, jer je možda baš petak udarni dan.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.