Povežite se s nama

U fokusu

Premijer Andrej Plenković: „Varaždinska županija u Vladi ima prijatelja, partnera i podupiratelja“

Objavljeno:

- dana

U okviru obilježavanja Dana Varaždinske županije, jučer, 8. rujna, održana je svečana sjednica Županijske skupštine na kojoj je prisustvovao i predsjednik Vlade Andrej Plenković.

U svome je govoru istaknuo da je napor ostvaren Varaždinskoj županiji jedan od najistaknutijih među brojnim hrvatskim županijama te da je itekako vidljiv napor da se ovaj grad na sjeveru Hrvatske i cijela županija kvalitetno razvijaju kao gospodarsko, kulturno, sveučilišno središte koje privlači brojne mlade ljude.

Iako mu je žao što zbog COVID-a 19 ove godine nije mogao prisustvovati Špancirfestu, uočio je da je ipak bilo pojedinačnih aktivnosti „koje su barem djelomično reflektirale onu dinamiku prošlogodišnjih aktivnosti, kada smo gledali što sve baštini Varaždinska županija“.

Glavni dio govora sastojao se u nabrajanju četiri temelja politike koji su stup napora koji je Vlada učinila u proteklom mandatu za opći, regionalni razvoj Hrvatske, a posebno za sjever Hrvatske i Varaždinsku županiju.

– Prvi stup je kontinuiran, stalan i otvoren dijalog kojeg smo od kraja 2016. učinili sustavnim i nastavit ćemo u Gospiću 18. rujna, gdje ćemo ostvariti kontakt svih članica i članova Vlade sa svim hrvatskim županima, predstavnicima Udruge gradova i Hrvatskom zajednicom općina, što omogućuje Vladi i vama da zajedničke teme na vrijeme raspravimo, da nam signalizirate ono što je na nacionalnoj razini u pogledu zakonodavne inicijative Vlade i kasnije donošenje tih zakona u Saboru, bitno i korisno za jedinice lokalne samouprave i regionalni razvoj – objasnio je Plenković.

Drugi stup je, navodi premijer, pitanje funkcionalne decentralizacije. Tu su, dodaje, napravljeni brojni iskoraci kao što je npr. velika reforma, gdje su županijama pridruženi uredi državne uprave, što ima vrlo pozitivan odjek u javnosti.

– Treći element je fiskalna decentralizacija. Bez alata nema zanata, konkretno to znači da je bez novaca vama teže biti onaj pravi akter kojim biste realizirali projekte za koje ste se kandidirali i dobili povjerenje građana. Iz toga mi se čini, kada gledam usporedbu prihoda jedinica svih lokalnih jedinica samouprave, 2017. godine i 2019. godine razlika je više od 3.5 milijarde kuna više prihoda županije, gradova i općina, nego prije zakona o financiranju lokalne i područne samouprave – pojašnjava Andrej Plenković.

Kao četvrti element navodi projektnu suradnju koju Vlada podržava putem dva načina: nacionalna sredstva i europska sredstva.

– Što ste vi agilniji, spremniji sugerirati projekte, to je mogućnost sufinanciranja i realizacije bolja i brža. Prema mojim podacima, Varaždinska županija je dosad ugovorila 2 milijarde kuna iz EU sredstava, a tih projekata ima puno više. Ono što dolazi do nas iz svih resora govori o velikoj spremnosti. Idućih sedam godina iskoristimo za razvoj sjevera Hrvatske – govori predsjednik Vlade.

Nadalje, istaknuo je da je Vlada u krizi uzrokovanoj COVID-om 19 stala iza radnika i poslodavaca iz Varaždinske županije, navodeći podatak da je država dosada dala 300 milijuna kuna na korist radnika koji bi inače imali poteškoće ili bili zatvoreni. Kada je riječ o radnicima u Varaždinskoj županiji, riječ je o 34.000 radnika.

– Budućnost koja je pred nama, izazovi oporavka i razvoja, nameće obvezu da dobro uskladimo prioritete koje imate vi i susjedne županije, da sve bude jedan harmoničan pristup razvoja sjevera Hrvatske. Znam za snažnu međusobnu povezanost župana na sjeveru Hrvatske i pripremu operativnih programa, koja je sada u tijeku za idućih sedam godina. To nam svima nameće obavezu da i dalje budemo aktivni kao u prošlom mandatu, a tu ističem bivšeg potpredsjednika Vlade Predraga Štromara, koji je uvijek zagovarao projekte Varaždinske županije, na čemu mu zahvaljujem. Na tragu jednog profinjenog načina rada u ovoj županiji, očekujem da budemo partneri u godina koji su pred nama – navodi premijer Andrej Plenković.

Zaključno je kazao da Varaždinska županija „u Vladi ima prijatelja, partnera i podupiratelja“.

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje