Varteks ide u stečaj, ali proizvodnja se nastavlja
Iako je varaždinska tekstilna tvrtka Varteks od srpnja u stečajnom postupku, ipak nastavlja s proizvodnjom. Trgovine su i dalje otvorene,...
U 58. godini preminuo je Željko Dvekar, umirovljeni general Hrvatske vojske.
Od njega se na društvenim mrežama oprostio varaždinski župan Anđelko Stričak.
– Generale, dragi prijatelju, sa strepnjom smo pratili tvoju bitku protiv bolesti i nadali se da ćeš i nju uspjeti pobijediti. Smatrali smo da netko tko je prošao ratišta od istočne Slavonije do Knina, pa i brojna u BiH, to može. Da to može netko tko se među prvima uključio u obranu Domovine i od vojnika dogurao do generala, a sve činove zaradio na bojištu. Ali čovjek snuje, Bog određuje.
Imao sam čast i privilegiju da zajedno gradimo bolju i uspješniju domovinu Hrvatsku. Kao vijećnik Županijske skupštine Varaždinske županije, potpredsjednik Županijskog odbora HDZ-a uvijek si se i svugdje zalagao za svoje Varaždinske Toplice. Uvijek prvi, baš kao i u Domovinskom ratu.
Kao što si bio oslonac svojim “Kunama” i “Pumama” tijekom rata, tako si bio oslonac i meni, kao uzor hrabrosti, čestitosti i odlučnosti. Generale, nedostaješ.
Tvojoj obitelji, supruzi, kćeri, sinu, majci, ratnim kolegama, rodbini i prijateljima izražavam iskrenu sućut.
Počivao u miru Božjem – istaknuo je Stričak.
Posljednji ispraćaj Željka Dvekara održat će se u subotu, 7. rujna na mjesnom groblju u Varaždinskim Toplicama.
Broj siromašnih u Hrvatskoj povećao se lani u odnosu na godinu ranije, otrkivaju novi podaci Europskog statističkog ureda.
Udio osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u našoj je zemlji lani iznosio 20,7 posto u odnosu na predlanjskih 19,9 posto.
Najgora je situacija u regiji Panonske Hrvatske (od Karlovca i Siska preko Bjelovara, Virovitice, Požege i Slavonskog Broda do Osijeka i Vukovara) gdje je čak 31,3 posto osoba u riziku od siromaštva (predlani ih je bilo 27,8 posto), piše Danica.hr.
U Jadranskoj Hrvatskoj (cijela obala) 18,9 posto stanovnika bilo je u riziku od siromaštva (predlani 20,5 posto), Sjevernoj Hrvatskoj (Koprivnica, Međimurje, Varaždin, Zagorje, Zagrebačka županija) 18,6 posto (u odnosu na ranije podatke od 17,3 posto), a Gradu Zagrebu 11,9 posto (predlani 11,2 posto).
Na razini cijele Europske unije stopa rizika od siromaštva iznosi 21,4 posto stanovništva. U 19 regija diljem EU udio ljudi koji žive u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti iznosi najmanje 35 posto, a većina tih regija je u Bugarskoj, Rumunjskoj i Grčkoj.
Manje od deset posto ljudi bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti u pet regija: to su glavne regije Češke i Poljske, regije u susjedstvu Praga te dvije sjeverne talijanske regije.
U Hrvatskoj je lani, prema podacima Eurostata, čak dvije trećine stanovnika imalo barem neke teškoće u sastavljanju kraja s krajem. Manje od četvrtine ljudi imalo je taj problem u Nizozemskoj, Njemačkoj, Švedskoj, Luksemburgu i Finskoj, a najgore je u Grčkoj (88 posto) i Bugarskoj (78 posto).
U svim zemljama EU udio ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti lani je bio veći kod osoba s invaliditetom nego kod onih bez invaliditeta.
Razlika je najveća u Hrvatskoj gdje je udio osoba s invaliditetom bio dva i pol puta veći nego kod osoba bez invalidnosti. Najmanja je razlika bila u Slovačkoj, Italiji i Grčkoj (1,3 puta više), navodi se u godišnjoj statističkoj publikaciji Eurostata.
Izvor: Danica.hr
Novom uredbom državnim će službenicima biti omogućeno da od kuće rade tri dana u tjednu, uključujući petak i ponedjeljak, a tome će odlučivati nadređeni službenik odgovoran za funkcioniranje tijela, poručila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Fadila Bahović.
-Pojavila su se neka kriva tumačenja i dezinformacije o tome da uredba brani rad od kuće petkom ili ponedjeljkom, no moram reći da to nije točno. Uredba ne brani takvu mogućnost – izjavila je Bahović u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, komentirajući javnu raspravu o Prijedlogu uredbe o radu na izdvojenom mjestu rada i na daljinu u državnoj službi, piše Poslovni.hr.
Kada je riječ o povremenom radu, prijedlog uredbe predviđa obavezna najmanje dva dana rada u tjednu u prostoru državnog tijela.
-Službenici mogu raditi od kuće bilo koji dan u tjednu, a koji će to dan biti ovisi o čelniku odgovornom za rad tijela – poručila je.
Uvođenjem tog modela rada u državnu službu željelo se osigurati veću ravnotežu između privatnog i poslovnog života, no računa se vodilo i o zadovoljstvu građana pruženim uslugama.
-Potenciralo se i pitanje zašto to nije pravo službenika, već samo mogućnost rada od kuće. To ne može biti pravo jer ni jedna članica EU nije to propisala kao pravo i zato što je poslodavac, čelnik tijela, odgovoran za nesmetano funkcioniranje i pružanje usluga građanima – rekla je Bahović.
Poručila je da postoje poslovi koji se ne mogu raditi od kuće petkom, jer je možda baš petak udarni dan.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.