LIJEPO I KORISNO
Osim umjetničke i edukacijske vrijednosti, obje izložbe imaju još jednu zajedničku crtu: kolegijalnost. Naime, nijedna od njih ne bi došla u GMV da je Muzej morao platiti.
Grad je na privremenom financiranju, pa Muzej neće dobiti niti lipu za nove programe. Obje izložbe su darovi ustanova s kojima Muzej dugotrajno surađuje.
Leptiri su u palaču Herzer stigli iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu. Matični muzej Entomološkog odjela GMV-a poklonio je Muzeju gotovu izložbu.
Poanta “Priče o leptirima” nije u prezentaciji njegove ljepote ili brojnih vrsta. Cilj izložbe je pojasniti zašto trebamo čuvati leptire. Odgovor je da su oni pokazatelji stanja okoliša. – Ako je mjesto dobro za leptira, bolje je za sve, za druge životinje i za čovjeka – govori Antica Bregović, kustosica Entomološke zbirke i muzejska savjetnica. Zato leptira ima najviše gdje je najmanje ljudi – primjerice, u Ličko-senjskoj ili Primorsko-goranskoj županiji i u nacionalnim parkovima.
Izložba je, recimo, atipična. Više je teksta na informativnim panoima nego što je samih leptira u vitrinama. Izložba i jesu panoi na kojima se može saznati baš sve o leptirima, dok su leptiri u vitrinama samo popratni dio iz muzejske Entomološke zbirke. Gradski muzej u svom fundusu ima 300 kutija leptira. Hrvatska ima 198 vrsta danjih leptira i do četiri tisuće noćnih. Ova lijepa stvorenja su iznimno brojna vrsta kukaca – ima ih više od 160 tisuća na svijetu. Sve se to, i puno više podataka, može saznati na ovoj maloj izložbi. Kustosica veli da je izložba prvenstveno edukativna. – Namijenjena je popularizaciji podizanja svijesti o očuvanju prirode. Informativna je i edukativna, a usput možemo reći i da je lijepa – govori kustosica.
Izložba je pod paskom znanstvenika i profesora Zdravka Lorkovića, vjerojatno najvećega hrvatskog entomologa. Cijeli svoj život je posvetio genetici leptira – predavao je genetiku na zagrebačkome Medicinskom fakultetu i bio dekan na Veterini – a pano s njegovim likom u prirodnoj veličini zanimljiv je detalj izložbe o leptirima.
Izvor:
Foto:
– Ma ovo nikad nisam doživio. Vele mi svi da se takav ulov događa jednom u 50 godina – ističe Josip Horvat iz Orehovice koji je sredinom rujna na Dravi uhvatio neobičnu zlatnu ribu tešku oko kilograma i dugačku oko 40 centimetara.
Riba je, naravno, vraćena u Dravu, a povele su se rasprave na društvenim mrežama o kakvoj se vrsti radi.
– Sad su tu razne teorije. No, po mojem iskustvo ovo bi bilo nešto između šarana i babuške, najsličnija mi je karasu – dodao je Josip koji je godina član Ribolovnog društva Šaran iz Palinovca.
U ribolov ide otkad zna za sebe, a tome ga je podučio njegov otac.
– To mi je vjerojatno u krvi. Još kao 6-godišnjak sam počeo ići na ribičju. Danas na ribičju idem sa svojim 18-godišnjim sinom Zoranom. Njega sam isto zarazio ribolovom. Nije važno je li to sat ili pet sati, no gotovo svaki dan kad nam vrijeme dozvoli mi smo u ribolovu – objašnjava 41-godišnjak.
On i njegov sin najviše vremena vole provoditi na rijeci.
– Priroda me opušta pa zato najviše ribe lovimo na Dravi. Ne volim baš ribnjake – dodaje 41-godišnjak koji radi u jednoj bravarskoj tvrtki u Murskom Središću.
Što se tiče najvećih ulova, Josip se može pohvaliti ulovima šarana i somova teških oko 8, 9 kilograma, a baš nedavno njegov sin Zoran ulovio je soma od 7,5 kilograma.
– Ne opterećujemo se previše ulovom. Uživamo u prirodi i družimo se – zaključio je 41-godišnjak iz Orehovice.
Već tradicionalno, u tjednu od 1. do 7. listopada svake godine u Republici Hrvatskoj se obilježava Nacionalni tjedan dojenja.
Kao i svake godine cilj ovog obilježavanja je raditi na podizanju svijesti o važnosti i dobrobiti dojenja za dijete, majku i cjelokupnu zajednicu. Svjesni važnosti dojenja za zdrav rast i razvoj djeteta kao i za zdravlje majke, ove godine nam je želja poslati poruku o važnosti suradnje u pružanju podrške dojenju i promicanju dojenja, sve pod geslom „Za dojenje zajedno“.
U tu svrhu Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Koordinacijski odbor Grada Zagreba za “Grad Zagreb, prijatelj dojenja”, udruga Roditelji u akciji – Roda, Hrvatska udruga grupa za potporu dojenja, Udruga za zdravo i sretno djetinjstvo i mnogi drugi udružiti su snage i zajednički će organizirati brojna događanja.
Podaci HZJZ-a o prehrani dojenčadi i male djece iz hrvatskih rodilišta
Dojenje se u Hrvatskoj već niz godina promiče kroz veći broj javnozdravstvenih programa i kampanja. Tako je i unutar Nacionalne strategije razvoja zdravstva 2012. – 2020. dojenje izdvojeno kao jedan od javnozdravstvenih prioriteta, a nekoliko Nacionalnih programa za zaštitu i promicanja dojenja sadrže konkretne aktivnosti za povećanje stopa dojenja u Republici Hrvatskoj.
Prema preporukama za dojenje Svjetske zdravstvene organizacije, u svrhu učinkovite uspostave dojenja, ali i prevencije novorođenačkog morbiditeta i mortaliteta, dojenje je potrebno započeti što je ranije moguće, najbolje unutar prvog sata nakon poroda, osigurati rani „koža na kožu“ kontakt majke i novorođenčeta te smjestiti novorođenče s majkom. Isključivo dojenje preporučuje se u prvih 6 mjeseci djetetova života, nakon čega slijedi nastavak dojenja uz odgovarajuću dohranu do 2. godine djetetova života i nakon toga, dok god to majka i dijete žele.
Sukladno ovim preporukama, Svjetska zdravstvena organizacija i Dječji fond Ujedinjenih naroda postavili su dva temeljna pokazatelja prehrane dojenčadi i male djece u rodilištima: dojenje unutar jednog sata od rođenja i udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima.
Situaciju ovih pokazatelja u Republici Hrvatskoj najbolje opisuju podaci iz baze podataka prijava poroda iz zdravstvenih ustanova koja sadrži izvješća o svim porodima u zdravstvenim ustanovama u Republici Hrvatskoj.
Prema podacima za djecu rođenu u godinama 2017.-2021., iako je udio novorođenčadi dojene u rodilištu značajno varirao, u posljednjih pet godina zabilježen je ukupni pad isključivo dojene djece; udio novorođenčadi isključivo dojenih u rodilištima u 2017. godini bio je 78% dok je u 2017. godini pao na 67%, objavio je HZJZ.
U skladu s tim, udio novorođenčadi koja su i dojena i hranjena adaptiranim mlijekom porastao je s 21% u 2017. godini na 30% u 2021. Drugi pokazatelj, dojenje unutar jednog sata po rođenju pokazuje pozitivan trend, odnosno da se među dojenom novorođenčadi, udio one dojene unutar jednog sata od poroda povećao se sa 70% u 2017. na 85% u 2021. godini.
– Ovi podaci ukazuju nam da unatoč brojnim naporima u promicanju i pružanju podrške dojenju, učestalost isključivog dojenja u hrvatskim rodilištima nije zadovoljavajuća. Pad udjela isključivo dojene novorođenčadi zabrinjavajuć je i hitno poziva na povećanje ulaganja i truda u promicanje pozitivnih aspekata dojenja za zdravlje, edukaciju te pružanje adekvatnije podrške majkama i zdravstvenim djelatnicima – objašnjavaju stručnjaci HZJZ-a.
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
“Ovaj Hyundai Tucson treba mi, treba mi… “ – oduševljeno zbori mlada pjevačica Zsa Zsa koja je ovih dana preuzela ...
Uspješnost i kontinuiran rast poduzeća ISEMA d.o.o. garancija su nastavka daljnjeg poslovnog uspjeha. Direktor poduzeća ISEMA d.o.o., Anton Ivšić navodi...
