Povežite se s nama

Život i društvo

Prije 90 godina Varaždinska industrija svile počela put prema vrhu tekstilne proizvodnje u Hrvatskoj (I. dio)

Objavljeno:

- dana

Jedna od najvećih i najdugovječnijih tekstilnih industrija u Hrvatskoj, VIS Promotex, u svibnju iduće godine obilježit će 90. obljetnicu početka proizvodnje u tvornici Varaždinska industrija svile d.d. Premda je na hrvatskim prostorima malo privrednih devedesetogodišnjaka, poglavito onih u tekstilnoj branši, VIS je uspio preživjeti prvih devet decenija. Njegove vlasnike, upravljače i brojne generacije tvorničkih radnika nije mimoišla muka koju donosi prilagođavanje neprestanim promjenama.

Vrlo je teško pisati povijest tvornica poput ove varaždinske, čijom je proizvodnjom zadovoljena povećana potražnja za svilenim tkaninama na domaćem tržištu i koja je Varaždinu gotovo stoljetnom tradicijom, uz onu Tivarovu, nesumnjivo priskrbila epitet – grada tekstila.

Naime, varaždinski tvorničari grade, posluju s više ili manje uspjeha i, osim malobrojnih iznimaka, ne vole publicitet. No, čak ni činjenice da su VIS-ove reklame bile vezane uz robu koja se proizvodila u tvornici, a nikada nisu donosile podatke o vlasnicima, nisu obeshrabrile profesora Damira Hrelju, ravnatelja Državnog arhiva u Varaždinu, u pripremi obimne monografije Varaždinske industrije svile.

Iz njezina rukopisa između ostaloga doznajemo da su tvorničari na jedno ipak uvijek bili silno ponosni. Riječ je o godini osnutka tvrtke, a u slučaju VIS-a kao datum rođenja tvornice možemo uzeti 14. prosinca 1929. godine, kada su Odlukom Kraljevskoga sudbenog stola kao Trgovačkog suda u Varaždinu odobrena pravila Varaždinske industrije svile d.d.

Sretna okolnost za osnutak društva bila je činjenica da su tada ruku pod ruku išli poduzetnici, struka i politika, pa je jedan švicarski konzorcij iskoristio velike povlastice koje je davala bivša varaždinska gradska općina za podizanje novih tvornica. Štoviše, Damir Hrelja je temeljem istraživanja dostupne građe utvrdio da je u Varaždinu prije 90 godina zabilježen gospodarski presedan.

Varaždin je 1929. godine bio grad u kojem su ruku pod ruku išli poduzetnici, struka i politika

– Na temelju sačuvanih povijesnih izvora može se zaključiti da su počeci svilarske industrije u Varaždinu obilježeni nesvakidašnjom, gotovo nevjerojatnom brzinom pretvaranja ideje i prijedloga u završeni projekt. Naime, na prve vijesti o mogućem pokretanju industrijske proizvodnje svile u Varaždinu nailazimo u srpnju 1929., a nova tvornica započinje s radom već u travnju 1930. godine. Od prvog kontakta potencijalnih investitora s predstavnicima varaždinskog Gradskog poglavarstva do pokretanja proizvodnje trebalo je samo devet mjeseci! Vjerojatno nikad zabilježen rekord u pokretanju jednog zamašnog industrijskog projekta ne samo u Varaždinu nego i daleko šire – ističe Hrelja.

Jedan od tri sačuvana nacrta tvornice svile koji prikazuje vanjski izgled i presjek tvorničke zgrade. Svi su datirani sa 6. kolovozom 1929. godine., a njihov autor je Valentin Morandini, varaždinski graditelj i posjednik (Zbirka Državnog arhiva u Varaždinu)

Grupu potencijalnih investitora koju čine bečki industrijalci Emerih Madarasz, Julije i Leopold Oblat, zatim inženjer Mijo Friedländer iz Maribora te Varaždinac Ernest Buchwald u ime svog brata, švicarskog bankara iz Züricha Ludwiga Buchwalda, primit će 20. srpnja 1929. godine varaždinski gradski načelnik Viktor Plazzeriano, podnačelnik Hinko Moses te gradski vijećnik Stjepan Novaković.

Nezapamćen rekord

Na sastanku su dogovoreni uvjeti koje obje ugovorne strane moraju ispuniti kako bi doista i došlo do realizacije projekta.

– Sada Gradsko poglavarstvo vrlo brzo reagira, te će već 24. srpnja biti održana izvanredna javna skupština Zastupstva Grada Varaždina, koja raspravlja o ponudi industrijalaca iz Beča odnosno Züricha za izgradnju tvornice – tkaonice svilene robe, tvornice vate i vatelina itd., koje bi bile u vlasništvu domaćih i stranih dioničara Obveze Grada prema zahtjevu investitora bile su: osigurati besplatno zemljište potrebno za tvornicu površine 14.000 metara; urediti o svom trošku put do tvornice; osloboditi tvornicu kroz razdoblje od 15 godina od početka proizvodnje gradskih prireza i nameta; osigurati do 250.000 komada cigle za gradnju tvornice po sniženoj cijeni; osigurati besplatan šljunak i pijesak; onemogućiti bilo kakve pogodnosti za istovrsnu konkurentsku proizvodnju u roku od 15 godina. Grad se uz to obvezao poduprijeti osiguravanje stanova za radnike, a gradska munjara, I. varaždinsko d.d. za električnu rasvjetu, trebala je dati pogonsku struju po povoljnijoj cijeni i o svom trošku dovesti je do tvornice uz podizanje transformatora – navodi Hrelja u rukopisu monografije, iz kojeg se može iščitati da su i gradski poglavari postavili svoja jasna „pravila igre“.

Od investitora su, naime, na sastanku održanom 20. srpnja uoči spomenute skupštine zatražili da Tkaona d.d. mora najkasnije u roku od tri mjeseca po odobrenju ugovora početi s gradnjom tvornice „Tkaonice svilenom robom“.

Tvornica, uvjetuju poglavari, „mora imati najmanje 50 tkalačkih stanova, a na njezinoj izgradnji trebaju raditi domaća poduzeća i obrtnici“. Uz to, investitor je morao nabaviti građevni materijal od domaćih tvrtki. Ako bi pak tvornica propala „uslijed elementarnih nepogoda“, Grad je zadržao pravo prvokupa zemljišta uz predefiniranu cijenu od 100 dinara za jedno jutro.

– Gradsko zastupstvo je jednoglasno prihvatilo sve naprijed iznesene prijedloge. Osim toga, zaključeno je da se procijeni i izvrši zamjena svih zemljišta iz Zaklade Petrović koje po „regulatornoj osnovi“ spadaju u industrijsko zemljište za jednako vrijedno zemljište Grada… Već sljedećeg dana su zaključci Gradskog zastupstva pismom dostavljeni glavnom opunomoćeniku Ludwigu Buchwaldu u Zürich radi njegova očitovanja, što svjedoči o činjenici da je upravo on jedan od idejnih začetnika ovog projekta. Švicarski bankar odmah u osnovi prihvaća uvjete varaždinskog Gradskog zastupstva, čime je osnutak tvornice načelno usvojen. No, postojale su još neke pojedinosti o kojima će u njegovo ime s gradskom upravom pregovarati Emerih Madarasz i N. Veith, inženjer i direktor tvornice u Beču, mariborski inženjer Mijo Friedländer i Varaždinac Ernst Buchwald – navodi Hrelja.

Uz beneficije i kontroling

Rezultat tih dodatnih pregovora bit će zaključak Gradskog zastupstva od 25. rujna 1929. kojim se potvrđuju svi raniji zaključci, a uz određene nadopune Zastupstvo je primilo na znanje želju Ludwiga Buchwalda da se tvornica zove „Varaždinska svilena industrija d.d.“.

Prihvaćen je i njegov prijedlog da u Ravnateljstvo tvornice kao predstavnici Grada uđu gradski načelnik Viktor Plazzeriano, gradski donačelnik Hinko Moses i gradski vijećnik Stjepan Novaković. Oni su trebali zastupati interese Grada, koji je novoj tvornici osigurao značajne spomenute beneficije za početak rada, ali i za razdoblje od 15 godina nakon početka proizvodnje.

Stoga je zaključeno da će kroz tih 15 godina u Ravnateljstvu tvornice sudjelovati kao predstavnici Grada upravo gradski načelnik, donačelnik i jedan gradski vijećnik. Štoviše, oni će uskoro postati i dioničari Varaždinske industrije svile d.d., o čemu više pročitajte u idućem nastavku.

Život i društvo

FOTO Već tradicionalno na Veliki petak podijeljeni obroci u Pučkoj kuhinji biskupijskog Caritasa

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski biskup Bože Radoš tradicionalno je na Veliki petak, 29. ožujka, u društvu ravnatelja Biskupijskog Caritasa Ante Šole posjetio Pučku kuhinju Caritasa Varaždinske biskupije na Banfici. Biskupu su se uime Varaždinske županije pridružile predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje doc. prim. dr. sc. Spomenka Kiđemet-Piskač i pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, civilno društvo i hrvatske branitelje Ljubica Božić.

Ispred Grada volontere i korisnike Caritasove pučke kuhinje posjetio je gradonačelnik Neven Bosilj i predsjednik Gradskog vijeća Grada Varaždina Lovro Lukavečki.

Prije podjele toplih obroka i prigodnih uskršnjih paketa biskup Radoš je predvodio molitvu i blagoslovio jelo. Podsjetio je biskup kako je Veliki Petak, dan Isusovoga križnoga puta, dan Njegove muke i smrti.

– Kao Crkva to činimo kroz djelovanje našega Caritasa, po vrijednim rukama  naših volontera, vodstva Caritasa i u suradnji sa Varaždinskom županijom i Gradom Varaždinom. Ne samo da njima činimo dobro, nego s njima idemo prema najvećoj radost koju čovjek može doživjeti, osjetiti – a onda i posvjedočiti: ‘Sretni smo jer je Isus uskrsnuo’ a i drugima čestitati, poželjeti: I vama želimo da budete sretni jer je Isus živ, uskrsnuo – rekao je biskup Bože Radoš.

– U ovim blagdanskim danima već tradicionalno zajedno s varaždinskim biskupom mons. Božom Radošem te predstavnicima Grada Varaždina, sudjelujemo u podjeli blagdanskog objeda. Naravno uz nas su tu i volonteri bez čijeg angažmana ne bi bilo ovog zajedništva, empatije i solidarnosti. Varaždinska županija kontinuirano sufinancira Caritasovu pučku kuhinju u Varaždinu, a ove godine smo za njen rad izdvojili više od 13 tisuća eura. I kroz samu godinu pomažemo još na nekoliko načina jer je važno pomagati, pokazati  dobru volju i humanost. Svim potrebitima, ali i svim ljudima dobre volje želim mirne i radošću ispunjene Uskrsne blagdane – poručila je predsjednica Županijskog Savjeta za zdravlje Kiđemet-Piskač.

U preduskrsno vrijeme tradicionalno se ovom simboličkom gestom pridružujemo našem Biskupu i njegovim suradnicima u podjeli blagdanskih obroka. Grad Varaždin podupire rad Caritasa Varaždinske biskupije sa preko 60 tisuća eura godišnje.

– Zahvalni smo Caritasu na svemu što radi i što omogućuje našim sugrađanima slabijeg imovinskog stanja da ipak dostojno žive – rekao je gradonačelnik Bosilj nakon podjele toplih obroka i uskršnjih paketa.

Spomenimo kako Caritasova pučka kuhinja svakodnevno priprema oko 300 obroka koje dio korisnika blaguje u za to opremljenoj blagovaoni, dok dio korisnika obroke nosi kućama. U Pučkoj kuhinji pripremaju se obroci koje pojedinim korisnicima dostavlja Crveni križ, te obroci za Sigurnu kuću.

Nastavite čitati

Život i društvo

Uskršnja izložba Učeničke zadruge Vrčeki u Viničkoj tradicijskoj kući

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Učenička zadruga Vrčeki iz Osnovne škole Vinica organizirala je izložbu radova sekcija u Viničkoj tradicijskoj kući u razdoblju od 20. do 22. ožujka pod nazivom “Vuzim i Vrčeki – kaj su naše ruke napravile”.

Izložbu je svečano otvorio načelnik Općine Vinica, dr.sc. Branimir Štimec, prof., a riječi pozdrava i pohvale za trud i angažman uputila je i ravnateljice škole Mirjana Jambriško. Tijekom trodnevnog programa izložbu su razgledali djelatnici osnovne škole s učenicima, vrtićke grupe s odgojiteljicama i ravnateljicom Dječjeg vrtića Vinica, članovi KUD-a Vinica, predstavnica Udruge mladih Umami Vinica te drugi mještani općine. Posjetitelji su imali prilike poslušati priče o nekadašnjim uskršnjim običajima koje su pripovijedale učenice članice Povijesne sekcije.

Učitelji su s nekim razrednim odjelima realizirali nastavu u tradicijskoj kući. Voditeljice sekcija održale su radionice ukrašavanja pisanica prirodnim tehnikama i radionicu izrade cvjetnih puški za učenike i mještane u suradnji s bivšom ravnateljicom škole, Anicom Hrnčić te djelatnicama Srednje škole Arboretum Opeka, Vericom Tot, Blaženkom Adamić Gregurec i Gabrijelom Adamić. Voditeljica zadruge Vrčeki, Suzana Mihelčić, izuzetno je zadovoljna podržanom idejom o realizaciji izložbe te zahvaljuje voditeljicama sekcija na angažmanu te podršci i posjećenosti izložbe od strane školskih djelatnika, partnera, načelnika i mještana općine Vinica.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje