FOTOilustracija
GibiGib

Je li Grad Varaždin već sada visoko zadužen i prijeti li mu u bliskoj budućnosti nelikvidnost ili pak nešto još mnogo gore zbog nerješavanja ključnih problema?

To su samo neka od pitanja koja se nameću nakon prošlotjedne konferencije za medije na kojoj je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok najavio „pravi euroboom“, zbog kojeg će se morati dizati novi krediti.

Nužan oprez

Naime, Grad je u mjesec dana uspio iz EU fondova povući rekordnih 55 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 23 projekta vrijedna oko 150 milijuna kuna. No, s obzirom na to da je domicilna komponenta “teška” oko 25 milijuna kuna, gradonačelnik je poručio da će se na idućoj sjednici Gradskog vijeća raspravljati o kreditnom zaduženju Grada zbog sufinanciranja dogradnje Tehnološkog parka, „soft projekata“, među kojima je HICAPS, i drugih. Grad očigledno srlja u financiranje novih projekata dok istovremeno ne rješava postojeće probleme, koji bi se vladajućima mogli itekako obiti o glavu.

Ključni problemi – bale, odštete za koncesije, komunalno opremanje Brezja, aerodrom… – guraju se pod tepih

Podsjećamo, zapela je Aglomeracija, aerodrom zjapi prazan i više od 100.000 tona baliranoga komunalnog otpada je još uvijek deponirano u Brezju. Dodajmo da zbog koncesije i važećeg ugovora za njihovo interventno zbrinjavanje Gradu vise najmanje dva višemilijunska „Damoklova mača“ nad glavom. Uz to, u Poslovnoj zoni Brezje još nije uređena komunalna infrastruktura te se tamo ne mogu smjestiti ni iole ozbiljniji investitori. Kad znamo da je čak 12,6 milijuna kuna iznos zaduženja za dogradnju VI. osnovne škole (radovi su nedavno počeli) te da nakon godine i pol dana još nema pomaka na uređenju bivše Varteksove robne kuće, kupljene kreditom od 11 milijuna kuna, ispada da je Čehok u ovome mandatu već zadužio Grad za najmanje 23 milijuna kuna.

Iako Grad još nije prezadužen, ima nekoliko loših aranžmana koji će ga, ako se ne revidiraju ugovori i ne sklope izvansudske nagodbe, godinama opterećivati. Primjerice, svake godine otplaćuje 33 milijuna kuna za Arenu, a sredinom 2017. godine bio je potencijalno opterećen s oko 250 milijuna kuna za neriješene sudske sporove… Ovakvu situaciju kratko je za Regionalni tjednik komentirao nezavisni gradski vijećnik Vjeran Strahonja.

– Kratkoročno, Grad može uzimati još kredita, ali dugoročno moramo računati da će EU projekti u sljedećem financijskom razdoblju tražiti veće sufinanciranje, primjerice ne više 15 %, nego 50 %! Zato bih bio jako oprezan, a sadašnje punjenje proračuna zavarava – smatra Strahonja, koji se osvrnuo i na Aglomeraciju, za koju kaže da je „tek naoko dobar projekt“.

Štoviše, ukazao je na to da nitko ne govori o operativnim troškovima tog sustava kad se jednom izgradi.

– To više nije gravitacijska kanalizacija, nego više od stotinu stanica s pumpama, koje troše puno energije i treba ih održavati. Jasno, ostaje i pitanje smrada pročistača, tisuća tona mulja… Te teme će trebati uskoro otvoriti, svakako prije nego što građanima nekoliko puta porastu računi – ističe.

Tek će se vidjeti je li aktualna gradska vlast zaista „200 puta učinkovitija od bivše“ i koliko će od toga koristi, ili pak štete, imati građani.

Komentari

Komentara