Povežite se s nama

U fokusu

Prijeti li Gradu Varaždinu bankrot?

Objavljeno:

- dana

Je li Grad Varaždin već sada visoko zadužen i prijeti li mu u bliskoj budućnosti nelikvidnost ili pak nešto još mnogo gore zbog nerješavanja ključnih problema?

To su samo neka od pitanja koja se nameću nakon prošlotjedne konferencije za medije na kojoj je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok najavio „pravi euroboom“, zbog kojeg će se morati dizati novi krediti.

Nužan oprez

Naime, Grad je u mjesec dana uspio iz EU fondova povući rekordnih 55 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 23 projekta vrijedna oko 150 milijuna kuna. No, s obzirom na to da je domicilna komponenta “teška” oko 25 milijuna kuna, gradonačelnik je poručio da će se na idućoj sjednici Gradskog vijeća raspravljati o kreditnom zaduženju Grada zbog sufinanciranja dogradnje Tehnološkog parka, „soft projekata“, među kojima je HICAPS, i drugih. Grad očigledno srlja u financiranje novih projekata dok istovremeno ne rješava postojeće probleme, koji bi se vladajućima mogli itekako obiti o glavu.

Ključni problemi – bale, odštete za koncesije, komunalno opremanje Brezja, aerodrom… – guraju se pod tepih

Podsjećamo, zapela je Aglomeracija, aerodrom zjapi prazan i više od 100.000 tona baliranoga komunalnog otpada je još uvijek deponirano u Brezju. Dodajmo da zbog koncesije i važećeg ugovora za njihovo interventno zbrinjavanje Gradu vise najmanje dva višemilijunska „Damoklova mača“ nad glavom. Uz to, u Poslovnoj zoni Brezje još nije uređena komunalna infrastruktura te se tamo ne mogu smjestiti ni iole ozbiljniji investitori. Kad znamo da je čak 12,6 milijuna kuna iznos zaduženja za dogradnju VI. osnovne škole (radovi su nedavno počeli) te da nakon godine i pol dana još nema pomaka na uređenju bivše Varteksove robne kuće, kupljene kreditom od 11 milijuna kuna, ispada da je Čehok u ovome mandatu već zadužio Grad za najmanje 23 milijuna kuna.

Iako Grad još nije prezadužen, ima nekoliko loših aranžmana koji će ga, ako se ne revidiraju ugovori i ne sklope izvansudske nagodbe, godinama opterećivati. Primjerice, svake godine otplaćuje 33 milijuna kuna za Arenu, a sredinom 2017. godine bio je potencijalno opterećen s oko 250 milijuna kuna za neriješene sudske sporove… Ovakvu situaciju kratko je za Regionalni tjednik komentirao nezavisni gradski vijećnik Vjeran Strahonja.

– Kratkoročno, Grad može uzimati još kredita, ali dugoročno moramo računati da će EU projekti u sljedećem financijskom razdoblju tražiti veće sufinanciranje, primjerice ne više 15 %, nego 50 %! Zato bih bio jako oprezan, a sadašnje punjenje proračuna zavarava – smatra Strahonja, koji se osvrnuo i na Aglomeraciju, za koju kaže da je „tek naoko dobar projekt“.

Štoviše, ukazao je na to da nitko ne govori o operativnim troškovima tog sustava kad se jednom izgradi.

– To više nije gravitacijska kanalizacija, nego više od stotinu stanica s pumpama, koje troše puno energije i treba ih održavati. Jasno, ostaje i pitanje smrada pročistača, tisuća tona mulja… Te teme će trebati uskoro otvoriti, svakako prije nego što građanima nekoliko puta porastu računi – ističe.

Tek će se vidjeti je li aktualna gradska vlast zaista „200 puta učinkovitija od bivše“ i koliko će od toga koristi, ili pak štete, imati građani.

U fokusu

Koje se maksimalne magnitude potresa mogu očekivati u sjeverozapadnoj Hrvatskoj?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Ines Ivančić, rukovoditeljica seizmološke službe RH, u Dnevniku N1 televizije komentirala je razorni potres koji je pogodio Tursku.

Ivančić je rekla kako je Turska na osjetljivom seizmološkom području.

– Ona je dio anadolske ploče, a ovaj rasjed koji je sad aktiviran zove s istočni anadolski rascjep. Posljedica potresa su gibanje afričke i arapske ploče, a Turska se nalazi na sredini i potres je rezultat tih gibanja. Ovakav potres je na rasjedu od oko 200-300 km. Usporedbe radi, on je oslobodio 125 puta veću energiju nego petrinjski i 5600 veću nego zagrebački – objasnila je Ivančić.

Upitana koja je maksimalna magnituda potresa koja se može očekivati na našim područjima, Ivančić je kazala: “U sjeverozapadnoj Hrvatskoj se procjenjuje da je maksimalna magnituda potresa 6.5, dok je na obalnom području prema jugu maksimalna magnituda oko 7 ili nešto malo više – oko 7.2, 7.3″.

Nastavite čitati

U fokusu

Ustavni sud ukida Zakon o izbornim jedinicama, a HDZ bi povećao broj saborskih zastupnika

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ustavni sud odlučuje o Zakonu o izbornim jedinicama, odnosno hoće li ga ukinuti.

Neslužbene informacije s Ustavnog suda govore da će se zbog neustavnosti ukinuti Zakon o izbornim jedinicama, dok će se u odnosu na popis birača, koji u pojedinim općinama, gradovima, pa čak i na razini županija premašuje ukupni broj stanovnika, zakonodavcu dati uputa da taj nedostatak ukloni, piše danas Jutarnji list.

Ukratko, to bi značilo da se spomenuti Zakon mora mijenjati prije parlamentarnih izbora koji bi se trebali održati druge godine. Ukoliko se Zakon ne promijeni, Ustavni sud mogao bi osporiti izborne rezultate.

Zakon tolerira odstupanja do 5 posto, a taj je postotak daleko veći još od izbora koje smo imali 2007. godine. Zbog toga je Ustavni sud još 2010. godine dao izvješće u kojemu je Sabor upozorio na činjenicu da glas birača ne vrijedi jednako u svakoj izbornoj jedinici, odnosno da se u pojedinim (mahom slavonskim i jedinicama u dalmatinskom zaleđu) zastupnici biraju s manje glasova nego u drugima.

Do danas zakonodavac nije ništa poduzeo po tome pitanju i svi su se izbori održavali po postojećim izbornim jedinicama. Na zadnjima su odstupanja postala toliko velika da su utjecala na formiranje Vlade.

Ova tema zapravo nije nikakva novost, a s Ustavnog suda i ranije su upozoravali na činjenicu da su prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama. Stoga je javnost nedavno raspravljala o mogućem prekrajanju izbornih jedinica, što smo pisali u Regionalnom tjedniku.

Krešo Macan za Regionalni: Izborni sustav namješten je da odgovara HDZ-u i SDP-u, najpravednije je da svaka županija bude jedna izborna jedinica

Kako doznaje N1 u HDZ-u naveliko raspravljaju o izmjenama vezanim uz izborne jedinice.

HDZ-ova radna skupina razmatra dva modela izmjene izbornih jedinica – jedan je da se broj saborskih zastupnika poveća do maksimalnih 160, to je gornja granica koju dopušta Ustav, što bi omogućilo da se u pojedinim izbornim jedinicima poveća broj biranih zastupnika, a da se u slavonskim jedinicima ne smanjuje broj biranih narodnih predstavnika, piše N1.

Drugi model jest taj da se prekroje granice izbornih jedinica, na tragu kako je to predložio demograf Nenad Pokos s Instituta dr. Ivo Pilar, da se odstupanja u broju birača niveliraju kroz nove granice, a broj biranih zastupnika u 10 izbornih jedinica ostao bi 14.  U preostale dvije jedinice, manjinskoj i dijaspori, biralo bi se kao dosad osam odnosno tri zastupnika.

Iz HDZ/ove radne skupine neslužbeno se čuje, doznaje N1,  da se razmatra i opcija zabrane predizbornih koalicija, što bi sigurno uzbunilo političku scenu – ako je to ozbiljno na stolu. Predizbornim koalicijama bi se moglo doskočiti i na način, razmišljaju u HDZ-u, da se izborni prag liste za ulazak u Sabor povećava s brojem stranaka u koaliciji. Pa se tako razmišlja da koalicijske liste s, recimo, do tri stranke imaju prag od 8 posto, a one s više od tri ili četiri stranke od 11 do možda 13 posto.

Strankama koje samostalno izlaze na izbore prag bi, po tom razmišljanju, ostao pet posto kao i sada. Važno je napomenuti da su to zasad sve samo promišljanja radne skupine i da se sve opcije još važu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje