Povežite se s nama

U fokusu

Prijeti li Gradu Varaždinu bankrot?

Objavljeno:

- dana

Je li Grad Varaždin već sada visoko zadužen i prijeti li mu u bliskoj budućnosti nelikvidnost ili pak nešto još mnogo gore zbog nerješavanja ključnih problema?

To su samo neka od pitanja koja se nameću nakon prošlotjedne konferencije za medije na kojoj je varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok najavio „pravi euroboom“, zbog kojeg će se morati dizati novi krediti.

Nužan oprez

Naime, Grad je u mjesec dana uspio iz EU fondova povući rekordnih 55 milijuna kuna bespovratnih sredstava za 23 projekta vrijedna oko 150 milijuna kuna. No, s obzirom na to da je domicilna komponenta “teška” oko 25 milijuna kuna, gradonačelnik je poručio da će se na idućoj sjednici Gradskog vijeća raspravljati o kreditnom zaduženju Grada zbog sufinanciranja dogradnje Tehnološkog parka, „soft projekata“, među kojima je HICAPS, i drugih. Grad očigledno srlja u financiranje novih projekata dok istovremeno ne rješava postojeće probleme, koji bi se vladajućima mogli itekako obiti o glavu.

Ključni problemi – bale, odštete za koncesije, komunalno opremanje Brezja, aerodrom… – guraju se pod tepih

Podsjećamo, zapela je Aglomeracija, aerodrom zjapi prazan i više od 100.000 tona baliranoga komunalnog otpada je još uvijek deponirano u Brezju. Dodajmo da zbog koncesije i važećeg ugovora za njihovo interventno zbrinjavanje Gradu vise najmanje dva višemilijunska „Damoklova mača“ nad glavom. Uz to, u Poslovnoj zoni Brezje još nije uređena komunalna infrastruktura te se tamo ne mogu smjestiti ni iole ozbiljniji investitori. Kad znamo da je čak 12,6 milijuna kuna iznos zaduženja za dogradnju VI. osnovne škole (radovi su nedavno počeli) te da nakon godine i pol dana još nema pomaka na uređenju bivše Varteksove robne kuće, kupljene kreditom od 11 milijuna kuna, ispada da je Čehok u ovome mandatu već zadužio Grad za najmanje 23 milijuna kuna.

Iako Grad još nije prezadužen, ima nekoliko loših aranžmana koji će ga, ako se ne revidiraju ugovori i ne sklope izvansudske nagodbe, godinama opterećivati. Primjerice, svake godine otplaćuje 33 milijuna kuna za Arenu, a sredinom 2017. godine bio je potencijalno opterećen s oko 250 milijuna kuna za neriješene sudske sporove… Ovakvu situaciju kratko je za Regionalni tjednik komentirao nezavisni gradski vijećnik Vjeran Strahonja.

– Kratkoročno, Grad može uzimati još kredita, ali dugoročno moramo računati da će EU projekti u sljedećem financijskom razdoblju tražiti veće sufinanciranje, primjerice ne više 15 %, nego 50 %! Zato bih bio jako oprezan, a sadašnje punjenje proračuna zavarava – smatra Strahonja, koji se osvrnuo i na Aglomeraciju, za koju kaže da je „tek naoko dobar projekt“.

Štoviše, ukazao je na to da nitko ne govori o operativnim troškovima tog sustava kad se jednom izgradi.

– To više nije gravitacijska kanalizacija, nego više od stotinu stanica s pumpama, koje troše puno energije i treba ih održavati. Jasno, ostaje i pitanje smrada pročistača, tisuća tona mulja… Te teme će trebati uskoro otvoriti, svakako prije nego što građanima nekoliko puta porastu računi – ističe.

Tek će se vidjeti je li aktualna gradska vlast zaista „200 puta učinkovitija od bivše“ i koliko će od toga koristi, ili pak štete, imati građani.

U fokusu

FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Trakošćansko jezero uskoro bi napokon trebalo dobiti stari sjaj. Direktor Hrvatskih voda VGO za Muru i gornju Dravu Milan Rezo rekao nam je da su se radovi intenzivirali i maksimalno se koriste povoljni vremenski uvjeti. Radi se i po 12 sati dnevno, svaki dan, uključujući subote i nedjelje.

Radnici s bagerima, kamionima i ostalim radnim strojevima na jezeru u Trakošćanu nisu bili samo u dane uskrsnih blagdana i na Cvjetnu nedjelju.

Radovi na jezeru traju više od 30 dana, a nataloženi sediment koji se prikuplja odvozi se na dva i pol kilometra udaljenu deponiju. Bez obzira na blagdane, praznike i vremenske uvjete izvađen je sav sediment iz prvog dijela jezera. Prema sadašnjem planu voda bi se mogla puštati u taj prvi dio jezera već s prvim danima svibnja, otkriva nam Milan Rezo.

– Do današnjeg dana izvađeno je približno 60 tisuća kubika sedimenta, što bi značilo da se dnevno iskopa i odveze oko dvije tisuće kubika. Paralelno s vađenjem sedimenta pokrenuli smo i projekt i odabrali najpovoljnijeg projektanta za projektiranje i sanaciju erozija. Na lijevoj obali će se obaviti sanacija u dužini od 120 metara i taj dio ćemo urediti kamenim oblogom s kamenim nabačajem. Na desnoj obali, gdje je bilo takozvano bivše kupalište, uredit ćemo 100 metara uz potporni zid pomoću gabionskih zidova na visinu od metar i pol – objašnjava nam Milan Rezo.

Nakon završetka vađenja sedimenta na prvom jezeru, servisni, odnosno gradilišni putevi povlače se dalje, na druge dijelove jezera, a po potrebi će se ugraditi i kameni materijal.

– Kada povučemo sve servisne, odnosno gradilišne puteve, i to očekujemo oko 1. svibnja, onda krećemo s puštanjem vode unutar tog prvog dijela i paralelno s prestankom ispumpavanja, što bi značilo da će voda slobodno kroz temeljni ispust istjecati u rijeku Bednju – kaže Rezo.

Podsjetimo da su Hrvatske vode nakon završetka pripremnih radova uređenja deponije i gradilišnih puteva, 26. veljače krenule s nastavkom čišćenja jezera Trakošćan od nataloženog sedimenta. Podsjetimo i da je i nedavna obilna kiša zakomplicirala tijek radova, ali sve se uspjelo nadoknaditi..

Prema potpisanom ugovoru Hidroing d.d. se obvezao da će radove završiti do kraja lipnja uz povoljno vremenske uvjete. Nakon završetka radova vađenja sedimenta iz jezera, Hrvatske vode su se odvezale urediti obalu uz samo jezero. U međuvremenu će se obaviti sanacija erozija i klizišta.

Za sanaciju erozija Hrvatske vode osigurale su dodatna sredstva.

– Vrijednost investicija uređenja ovih pokosa koji su nastali erozijom je 500 tisuća eura i taj iznos se ne odnosi na onaj iznos koji je ugovoren za čišćenje jezera. Sanaciju Hrvatske vode financiraju kroz svoje preventivne, redovne i izvanredne mjere održavanja od poplava – objasnio nam je Rezo.

Što se tiče kompletnih radova i puštanja vode u jezero, s obzirom na sušni period u srpnju i kolovozu, za očekivati je da će se jezero do kraja popuniti u jesenskim i zimskim mjesecima.

Nastavite čitati

U fokusu

HSRM: Srijeda kao datum izbora onemogućava radnicima koji rade u inozemstvu njihovo pravo glasanja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatski sindikat radnika migranata (HSRM) poslao je priopćenje medijima, a kojim upozoravaju na to zašto je 17. travnja, srijeda, loš datum za parlamentarne izbore.

Njihovo priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti:

Poštovani, predsjednikov datum izbora koji će se održati 17. travnja 2023 godine ONEMOGUĆAVA se SVIM NAŠIM HRVATSKIM RADNICIMA sa zaposlenjem u inozemstvu njihovo pravo glasanja!

Dnevni migranti RH koji imaju zaposlenje u nama susjednim zemljama te njihov svakodnevni poziv za radno mjesto koje započinje u 05:00 sve do 19:00 ne pruža im izvršenje građanske dužnosti.

Tjedni migranti:
Njihovo udaljenje od samog mjesta boravka u inozemnim zemljama je čak i do 300 km gdje su u nemogućnosti povratka do 19:00 sati na izborna mjesta u hrvatskim konzulatima.

Također svi vozači kamiona koji su na svojim rutama vožnje kao i ujedno njegovateljice koje su na 24-satnoj njezi kao i svi ostali naši radnici migranti spriječeni su pozivu obavljanja građanske dužnosti koji im je izborom datuma glasanja oduzeto pravo.

Svi naši građani izuzeti su protiv ne svoje volje, ne izvršavanju prava glasanja.

HSRM se prošle godine obratio predsjedniku RH i predsjedniku Vlade uzevši u obzir također sve ministre gdje nismo dobili nijedan odgovor na naše apele i ponovno se potvrdilo da smo građani drugog reda.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje