Povežite se s nama

U fokusu

Udruge potrošača iz Varaždinske županije zatrpane pozivima građana, no prijeti im gašenje?

Objavljeno:

- dana

NA MUKAMA ZBOG FINANCIRANJA

Prijeti li udrugama za zaštitu prava potrošača u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji gašenje zbog financiranja? Riječ je o problemu s kojim su suočene brojne udruge za zaštitu prava potrošača u cijeloj Hrvatskoj, a među njima su i udruge s područja Varaždinske i Međimurske županije.

Iako Ministarstvo gospodarstva podržava udruge za zaštitu prava potrošača i savjetovališta, financijski podupire samo savjetovališta koja su u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Puli. Lokalne udruge potrošača tako su prepuštene na milost i nemilost općina i gradova na čijem području djeluju.

Problem u “mogu”

– Problem je u tome što je Zakon u dijelu financiranja udrugama nedorečen. U Zakonu o udrugama piše da se “programi i projekti od interesa za opće dobro u Republici Hrvatskoj koje provode udruge mogu financirati iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, fondova Europske unije i drugih javnih izvora“. Problem je što nije propisan nikakav instrument prisila, pa se u praksi događa da većina lokalnih samouprava to ignorira – istaknula je Sanja Keretić, dopredsjednica udruge “Varaždinski potrošač” i zamjenica predsjednice Razvojne organizacije zaštite potrošača (ROZP).

Sanja Keretić, dopredsjednica udruge “Varaždinski potrošač”: Kad je čovjek u problemu, ne pita za adresu

Na prste jedne ruke mogu se nabrojiti općine koje podupiru njihov rad. Riječ je o općinama Martijanec, Mali Bukovec i Bednja te gradovima Varaždin, Ivanec i Varaždinske Toplice.

Ministarstvo gospodarstva podržava rad udruga za zaštitu potrošača, ali financira samo savjetovališta

– Prošle godine naš rad je financijski poduprla i Varaždinska županija. I ove godine prijavili smo se na natječaj za udruge koji je raspisala Varaždinska županija, a prijavljujemo se redovito i na natječaje koje raspisuju gradovi i općine. Međutim, kod tih natječaja je problem što nema područja u koje bi se naša udruga mogla svrstati. Natječaja za udruge potrošača nema, a mi nismo sportska ni kulturna udruga. Eventualno se možemo svrstati pod kategoriju ljudskih prava, a u tom području su najniži iznosi potpora. No u praksi nam se često događa da nam u gradovima i općinama govore da ne djelujemo na području njihove općine. Ne možemo imati podružnice u svim gradovima i općinama, no činjenica jest da na naš e-mail dolaze upiti potrošača iz cijele Varaždinske županije i šire, a na telefon nas zove cijela Hrvatska. Evo, baš neki dan me nazvao gospodin s Čiova. Kad je čovjek u problemu, ne pita za adresu – navela je dopredsjednica Udruge “Varaždinski potrošač”, nad kojom je prošle godine zbog financijskih problema pokrenuta i ovrha.

– Dogodilo nam se to da su nam odobrena sredstva, ali još nisu „sjela“ na račun. S obzirom na to da sam ja u udruzi zaposlena na pola radnog vremena, taj mjesec si nisam isplatila plaću kako bismo mogli račun za telefon, bez kojeg Udruga ne može funkcionirati. Prošlo je 30 dana od zakonskog roka isplate plaće i Inspektorat rada je postupio prema Uakonu: blokirao nas i pokrenuo ovrhu. Kad sam to govorila na Vladinom Savjetu za razvoj civilnog društva, čija sam članica, nisu mi vjerovali – ispričala je Keretić.

Osuđeni na “dobru volju”

Novac na kapaljku stiže i međimurskim udrugama. Predsjednik Udruge za zaštitu međimurskih potrošača “Vukanovčar” Krešimir Polanec tvrdi da su trenutno svedeni na dobru volju općina i gradova, što im otežava funkcioniranje, a zbog ograničenih sredstava Udruga “Međimurski potrošač” vrata za građane ima otvorena samo jednom tjedno – srijedom.

2600 članova ima Udruga “Međimurski potrošač”. Imaju podružnice u svim gradovima i općinama koje ih financijski podupiru, a uskoro će otvoriti i ured u Murskom Središću.

– Imali bismo svaki dan što raditi jer imamo pokrenute brojne projekte, a telefoni stalno zvone i ljudi zovu sa svih strana. No, nemamo novaca da si to priuštimo. Kolegica i ja smo volonteri, a i moramo putovati u Čakovec, gdje je sjedište Udruge. Kad bismo i imali novaca da si isplatimo putne troškove, to ne bismo mogli učiniti jer prema Zakonu o volontiranju volonteri nemaju pravo na naknadu putnih troškova – upozorio je Zlatko Polišanski, predsjednik Udruge “Međimurski potrošač”.
Udruga djeluje već 15 godina i priprema brojne projekte i tribine za građane u Međimurskoj županiji, no na poziv odlaze i u druge hrvatske gradove. Samo u ovoj godini odradili su 18 tribina, a bilo bi ih i više da imaju novaca.

– Često ta putovanja financiramo iz vlastitog džepa. Rad naše udruge financijski podupiru Grad Čakovec, Međimurska županija i sve općine osim općina Kotoriba, Sveti Juraj na Bregu, Vratišinec, Sveta Marija i Mala Subotica. Primjerice, od Grada Čakovca sam ove godine dobio 1500 kuna, a od Međimurske županije 3500 kuna. Troškovi su, nažalost, puno veći. Primjerice, za projekt koji smo napravili u Gradu Prelogu potrošili smo 3000 kuna, a dobili puno manje. Kad se sve zbroji i oduzme, više smo u gubitku nego na dobitku, no mi dobivamo novac da bismo odrađivali posao za sve potrošače Međimurske županije, pa i šire – rekao je Polišanski.


Zlatko Polišanski: Zbog ograničenih sredstava vrata naše udruge otvorena su samo jednom tjedno

Financiranje udruga potrošača treba točno utvrditi Zakonom!

Čelnici udruga potrošača iz Varaždinske i Međimurske županije slažu se da bi trebalo Zakonom regulirati financiranje udruga koje se bave zaštitom prava potrošača, a koje najbolje poznaju probleme “na svom terenu”. 

– Stoga je ROSP pokrenuo inicijativu da se financiranje udruga potrošača riješi na nivou države, jer smatramo da je zaštita potrošača javni interes. Nažalost, gradovi i općine ne shvaćaju da mi zastupamo interese njihovih mještana, iako možda u njihovu mjestu nemamo podružnicu – ustvrdila je Sanja Keretić, dopredsjednica “Varaždinskog potrošača”, koja je nedavno sa svojim kolegom bila na kolegiju načelnika i gradonačelnika Međimurske županije kako bi iznijela ovu problematiku, a slično planira uskoro i u Varaždinskoj županiji.

Polišanski: Nema potrebe upoznavati načelnike i gradonačelnike kako treba tumačiti Zakon, jer oni to dobro znaju. Zakon treba promijeniti

I predsjednik “Međimurskog potrošača” Zlatko Polišanski smatra da je financijska podrška od strane općina i gradova nužna.
– Općine i gradovi bi trebali podržavati naš rad, tim više jer mi imamo i svoje predstavnike u njihovim tijelima – rekao je Polišanski.
Istaknuo je da su na području Međimurske županije do prošle godine s općinama i gradovima imali dogovoren sustav financiranja “kuna po stanovniku”.

– To je “klapalo” do prošle godine. I sada većina općina i gradova na području Međimurske županije i dalje podupire naš rad jer znaju da radimo puno projekata i pomažemo građanima Međimurske županije i šire. Međutim, smatram da nema potrebe upoznavati načelnike i gradonačelnike kako treba tumačiti Zakon, jer oni to dobro znaju, nego treba izmijeniti Zakon, a zna se čija je to dužnost – rekao je Polišanski.

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Dok Romi u Međimurju žive „u blatu“, Kajtazi u Istri gradi luksuzni objekt za Rome, ali za odabrane?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Savez Roma Republike Hrvatske „Kali Sara“ u lipnju je za gotovo pola milijuna eura kupio atraktivno zemljište u Istri, točnije u Želiskima na Barbanštini, piše portal Istra24.

„Kali Sara“ već je uknjižen na spomenuto zemljište te su u međuvremenu angažirali i ovlašteni arhitektonski ured koji je izradio grafički prikaz novog projekta u Istri. Riječ je o projektu izgradnje tzv. Europskog romskog kulturno-sportskog centra.

Portal Istra24 od kolovoza pokušava od Saveza dobiti informacije u namjeri da predstavi projekt krovne romske zajednice u Hrvatskoj, čiji je osnivač i prvi predsjednik aktualni saborski zastupnik Veljko Kajtazi, a trenutna predsjednica je Suzana Krčmar.

Iz navedenog portala ističu da do danas nisu dobili nikakve službene povratne informacije o planiranom Europskom romskom kulturno-sportskom centru, konkretnim planovima i izvore financiranja, a nikakvih informacija o navedenom nema niti na stranicama Saveza „Kali Sara“.

Kako navode, u posjedu su grafičkog prikaza projekta koji je za „Kali Sara“ izradila tvrtka Global Connect d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu.

Luksuzni objekt?

S obzirom na izgled novog kompleksa u Želiskima, može se zaključiti da se planira gradnja luksuzne nekretnine i da će se investicija mjeriti u desecima milijuna kuna.

Naime, na površini građevne čestice koja se proteže na 6525 kvadrata, u planu je izgradnja  „zgrade javne i društvene namjene“ koja, navodi se u projektu, sadrži „više funkcionalnih cjelina u cilju organiziranja jedinstvenog kulturno-sportskog centra Roma u Hrvatskoj“.

Predviđeno je da slobodnostojeća građevina ima tri nadzemne etaže: prizemlje i dva kata te podrum. Među ostalim, planirani građevinski objekt trebao bi imati bazen, ambulantu, saunu, teretanu, kafić, blagovaonicu, kongresnu dvoranu, 14 soba i brojne druge prostorije. Više informacija o samom objektu pročitajte ovdje.

S obzirom na dostupne informacije, postavlja se pitanje – gradi li „Kali Sara“ zaista zgradu javne i društvene namjene, i za koga konkretno to gradi, ili je na pomolu gradnja turističkog objekta od kojeg će koristi imati samo odabrani?

Ne žele razgovarati

– Prodavali smo naše štale, kuće, stanove. Prodavali smo sve što smo imali, sve smo prodavali da bismo mogli na neki način skupiti novac. Dajte nas ostavite na miru. Gdje ste vi bili kada je bila deložacija Roma u Vodnjanu, zašto o tome ne želite pisati? Protjerali ste sve Rome u Vodnjanu – rekao je saborski zastupnik Veljko Kajtazi na novinarski upit o tome odakle Savezu novac za ovaj projekt, dok je predsjednica „Kali Sara“ Suzana Krčmar inzistirala da se o projektu zasad ne piše, a kasnije do nje nije ni bilo jednostavno doći te joj je službeni mobitel u više navrata bio isključen.

Dok u Istarskoj županiji prema zadnjem popisu živi 531 pripadnik romske manjine, od kojih 291 u Puli i 147 u Vodnjanu, u Međimurskoj županiji službeno žive 6954 Roma. Do njih je vrlo brzo stigla informacija da se u Istri gradi skupocjeni Romski kulturni centar.

Predsjednik Vijeća romske manjine Grada Čakovca Josip Petrović smatra da njihov saborski zastupnik Kajtazi zajedno s vodstvom Saveza, umjesto da rješava prave problema Roma u Međimurju, osobito spominjući romsko naselje Kuršanec, gradi „skupocjenu vilu na moru, bez da je o tome izvijestio romsku zajednicu“.

– Za koga to Kajtazi gradi? Za nas Rome koji i dalje živimo u nehumanim uvjetima, osobito u naselju Kuršanec, sigurno ne. Naše naselje broji oko 1500 Roma, a samo u Međimurju nas je sigurno više od 10 tisuća. U naselju Kuršanec uvjeti za život su katastrofalni. Taj centar u Istri je nepotreban. Bolje bi bilo da je naš saborski zastupnik za taj novac riješio osnovne životne uvjete brojnih romskih obitelji. Ljudi nemaju struju, žive u blatu, nema kanalizacije. Posebno nas je iziritiralo kada smo pročitali izjavu da je na upit kako su došli do novca, rekao da je prodao štalu! Kajtazi treba biti svjestan da su to naši novci, novci koje Savez dobiva od Republike Hrvatske i Europske unije. Najmanje što očekujemo je da znamo na što novac ide – rekao je Petrović za portal Istra24.

„Korist će imati samo oni uz Veljka Kajtazija“

Na pitanje hoće li Romi imati koristiti od novog centra u Istri, odgovara da će koristi imati samo neki – oni uz Veljka Kajtazija.

– To će biti isto kao i s knjižnicom u Zagrebu. Tko će tamo ići, kada nemamo ni automobile?! Nikakvih informacija o projektu mi nismo imali. Ja kao predstavnik romskog naselja saznao sam za novi kulturni centar iz medija. Oni to rade za svoju privatnu stvar. Kada prestane biti saborski zastupnik, Kajtazi će očito otvarati hotele. Novac koji dobiva Savez dolazi iz Europe, a oni tim novcem raspolažu kako oni žele. Evo, grade nekretnine u Istri, a mi o tome nemamo pojma. Punih 12 godina sam predstavnik jednog od najvećih romskog naselja u Hrvatskoj i mogu potvrditi da su mještani bili jako ljuti kada su čuli da se u Istri gradi vila, a naši Romi ovdje i dalje žive u katastrofalnim uvjetima. Nikada nismo dobili nikakvu obavijest koliko novaca Savez dobiva i kako se raspolaže tim novcem. No jednom će sve izaći na vidjelo. I ja sam bio član „Kali Sara“, ali su me izbacili jer sam vidio što rade. Dok on gradi vilu, naši Romi u Međimurju žive u blatu – jasan je Petrović.

Umjesto odgovora na upit iz medija, iz „Kali Sara“ proslijedili su link na intervju koji je Novom listu nedavno dao Kajtazi, no u njemu nisu dobiveni konkretni odgovori, već samo informacija koja se spominje u jednom dijelu teksta – „da se Centar financira sredstvima Saveza „Kali Sara“ sukladno Operativnom programu Vlade RH za nacionalne manjine za razdoblje od 2021. do 2024. godine te ugovoru s Vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina’, piše Istra24.

Predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Istarskoj županiji Neđat Bajrami pak smatra da je ovakav centar itekako potreban Romima i da će u njega moći dolaziti svi koji žele, a ne samo Romi.

Primjedbe načelnika Barbana

S druge strane, načelnik Barbana Dalibor Paus ističe da sve što je u skladu s Prostornim planom Općine Barban, može se graditi. Za zgrade javne namjene to je najviše tri nadzemne etaže, odnosno devet metara do vijenca.

U samom uvodu Paus je rekao da se radi o projektu koji će se realizirati ili se neće realizirati te da to nema nikakve veze s narodnom pripadnošću.

– O tome je li sve u skladu s prostornim planovima, odlučiti će nadležni Upravni odjel za prostorno planiranje Istarske županije koji to radi u ime Općine Barban. Investitori su predali projekt za utvrđivanje uvjeta za dobivanje lokacijske dozvole. U toj fazi sva javnopravna tijela daju svoje eventualne uvjete ili primjedbe. I Općina Barban je uputila određene primjedbe jer i nama se čini da je sadržaj unutar tog projekta više komercijalnog karaktera, nego što je to društveno-kulturne namjene. Po tom smo pitanju uputili primjedbe, a Općini Barban to je važno s aspekta na koji način će se u nekom momentu obračunavati komunalna naknada, odnosno komunalni doprinos koji se razlikuje s obzirom na namjenu – rekao je Paus, koji se slaže se s time da projekt više nalikuje na jedan mini hotel, nego sportski centar.

Opširnije o temi pročitajte ovdje.

Nastavite čitati

U fokusu

Vijećnici protiv izvješća Lukoma, a Bilić se složio s oporbom: primamo brojne pritužbe građana, ali…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Ludbreg je između ostaloga zahvaljujući Lukomu uvijek među deset najboljih gradova kada je u pitanju problematika otpada, ali i tu ima stvari koje možemo popraviti, rekao je Bilić.

Na prošloj sjednici ludbreškog Gradskog vijeća nije prihvaćen Godišnji financijski izvještaj komunalnog poduzeća Lukom d.o.o. za 2021. godinu. Lukom je prošle godine ostvario 10.484.342,39kn prihoda, dok su rashodi bili u visini 10.864.156,73kn, odnosno ostvaren je gubitak od 379.814,34kn.

Sedam vijećnika bilo je suzdržano, troje protiv, a jedna vijećnica izvješće je ocijenila pozitivnim.

Podnoseći izvještaj gradonačelnik Dubravko Bilić naglasio je kako su suvlasnici komunalnog društva i susjedne općine čime je poduzeću omogućeno da bez koncesija može obavljati različite djelatnosti za njih čime im je proširen lokalni značaj.

– Lukom obavlja djelatnosti od održavanja groblja, sakupljanja otpada, održavanja komunalne infrastrukture, dimnjačarskih usluge, održavanja javne rasvjete te drugih usluga – pojasnio je gradonačelnik.

Dodaje i da svi građani imaju pravo prigovarati kad nisu zadovoljni, pa tako i gradksi vijećnici.

– Kao građani imamo pravo prigovarati zbog onoga što mislimo da nije dobro. Primamo brojne pritužbe građana što je sasvim legitimno jer komunalno poduzeće i postoji s ciljem da služi svojim građanima. Naša najvažnija tema vezana uz Lukom jest zbrinjavanje otpada. Grad Ludbreg je između ostaloga zahvaljujući Lukomu uvijek među deset najboljih gradova kada je u pitanju ova problematika, ali i tu ima stvari koje možemo popraviti. Možda se pitamo zašto Lukomu uopće trebaju silne djelatnosti, ali one su jednostavno nužne. To je poduzeće koje mora biti spremno i u slučaju prirodnih katastrofa i sličnih situacija za koje se nadamo da se neće dogoditi, ali moramo za njih biti adekvatno pripremljeni. Slažem se s danas iznesenim prigovorima vijećnika opozicije da je potrebna kvalitetnija organizacija unutar poduzeća kako bi sve zajedno bolje funkcioniralo – zaključio je gradonačelnik Bilić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje