I Davor Dretar Drele izašao iz Domovinskog pokreta
Dame i gospodo, ja od danas više nisam član Domovinskog pokreta, poručio je Davor Dretar Drele koji se službeno priključio ''Radićevoj struji''...
Na eksperiment Ministarstva znanosti i obrazovanja u kojem će se, među ostalim novitetima, smanjiti satnica Informatike i u pojedine škole uvesti cjelodnevna nastava, dopisom je reagiralo pet profesora nastavničkih studija, piše Index.
Profesori u dopisu navode da je smanjivanje satnice Informatike na jedan sat tjedno u 21. stoljeću, dobu digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno. Po novom će se Informatika zvati Informacijske i digitalne kompetencije.
Ističu da Hrvatska jedina u Europi smanjuje satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi te da je posebno zabrinjavajuće što se sve to događa uz izgovor „povećanja obvezne satnice“.
Dopis potpisuju prof. dr. sc. Mario Dumančić, predstojnik katedre za Informacijske i komunikacijske znanosti s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Krešimir Pavlina s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izv. prof. dr. sc. Ivica Boljat s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Goran Hajdin s Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu u Varaždinu i prof. dr. sc. Maja Ružić Baf s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli.
Dopis u cijelosti donosi Index, a prenosimo ga u nastavku.
“Skandalozno te znanstveno i stručno neprimjereno”
„Nastavno na konferenciju ministra za znanost i obrazovanje prof. dr. sc. Radovana Fuchsa održanu u Zagrebu 22. ožujka 2023. godine, na kojoj je ministar predstavio eksperimentalni program Cjelodnevne škole, smatramo nužnim hitno reagirati i iznijeti naše negodovanje.
Smatramo skandaloznim te znanstveno i stručno neprimjerenim da u 21. stoljeću, stoljeću digitalnih informacija, naprednih tehnologija i umjetne inteligencije, jedini u Europi smanjujemo satnicu nastavnog predmeta Informatike u osnovnoj školi.
Smatramo neprimjerenim i skandaloznim pojašnjenje MZO-a prema kojem se ‘povećava obvezna satnica’ Informatike.
Nevjerojatnim nam se čini da Ministarstvo ne iznosi pravovaljane informacije iz kojih je vidljivo da velika većina učenika u gotovo svim školama pohađa izbornu nastavu Informatike. Smanjenjem satnice nastavnog predmeta Informatike bit će zakinuti svi učenici u osnovnoj školi za 50%. Zašto?
“U Radnoj skupini nijedan stručnjak s visokih učilišta”
Ministar je također predstavio smjernice novog ‘Kurikuluma Informatike’, a da prethodno nije provedena stručna niti znanstvena evaluacija prethodnog kurikuluma. Nije nam jasno na osnovi kojih smjernica (kad nema evaluacije) je Radna skupina krenula s radom (imenovana je i počela s radom u veljači, ali Ministarstvo je objavilo imenovanje Radne skupine tek mjesec dana nakon što je ista počela s radom, odnosno rezanjem postojećeg kurikuluma).
U članstvo Radne skupine koja je izradila novi ‘Kurikulum Informatike’ nije imenovan niti jedan jedini stručnjak s visokih učilišta na bilo koji način povezan s nastavom Informatike, što je također nevjerojatno i nedopustivo za resorno Ministarstvo. Radna skupina imala je tek nekoliko tjedana za izradu cjelokupnog novog kurikuluma.
Zbog svega navedenog kurikulum predmeta ‘Informacijske i digitalne kompetencije’ zapravo uopće ne može biti originalno autorsko djelo, već se može raditi samo i isključivo o izrezanom i okrnjenom postojećem kurikulumu Informatike.
Posebno je zabrinjavajuća činjenica da je Informatika jedini predmet kojem se u Cjelodnevnoj školi satnica smanjuje, dok se cijelom nizu ostalih predmeta povećava te čak stvaramo i niz novih predmeta.
“Hoćemo li sutra smanjiti satnicu matematike ili ukinuti fiziku?”
Svjesni smo kako zbog niskih učiteljskih plaća postoji deficit nastavnika STEM predmeta, ali leži li zaista način rješavanja tog problema u smanjenju satnice? Hoćemo li sutra zbog istog problema smanjiti satnicu Matematike ili ukinuti Fiziku? Pozivamo Vas da – dok još možete – promijenite ovu skandaloznu odluku i obveznu Informatiku definirate u trajanju od 70 nastavnih sati godišnje, odnosno dva nastavna sata tjedno. Svjesni smo kratkih rokova u kojima se cijeli projekt mora provesti te nudimo pomoć oko evaluacije i mogućih korekcija postojećeg kurikuluma Informatike.
Želimo napomenuti da je Republika Hrvatska jedna od rijetkih zemalja u okruženju koja se može pohvaliti rastom i razvojem informatičkih i povezanih tvrtki, što je rezultiralo i nizom “jednoroga” poput Infobipa, Rimac Automobila i sl. Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije uzelo u obzir svoju društvenu i digitalnu odgovornost u razvoju hrvatskog školstva te nastavlja s neuspješnim projektima u hrvatskim školama“, stoji u njihovom dopisu.
Prema službenim podacima na kraju kolovoza blokirani su bili računi 200,2 tisuće hrvatskih građana, s ukupnom glavnicom duga od 2,83 milijarde eura, kao i 12,9 tisuća poslovnih subjekata, čija je glavnica duga iznosila 690,4 milijuna eura.
Zbog neizvršenih osnova za plaćanje, krajem kolovoza u očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje evidentirano je 12.925 poslovnih subjekata, što je za 638 poslovnih subjekata ili 4,7 posto manje u odnosu na srpanj i 875 poslovnih subjekata ili 6,3 posto manje u odnosu na kolovoz 2023. godine, objavila je Fina.
Glavnica njihovog duga iznosila je 690,4 milijuna eura, što je za 11 milijuna eura, odnosno 1,6 posto manje nego u srpnju te 105,6 milijuna eura ili 18,1 posto više nego u kolovozu 2023. godine. Dug po kamatama je iznosio 214 milijuna eura pa je tako ukupan dug poslovnih subjekata na kraju kolovoza iznosio 904,3 milijuna eura.
Od 12.925 poslovnih subjekata koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje, 5.790 su pravne osobe (44,8 posto), na koje se odnosi 563,4 milijuna eura ili 81,6 posto iznosa ukupnih neizvršenih osnova. Preostalih 7.135 su fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost, a njihov dug iznosi 127 milijuna eura.
U odnosu na srpanj ove godine, broj pravnih osoba koje nisu podmirile dospjele osnove za plaćanje neznatno je manji (0,1 posto), a iznos neizvršenih osnova veći za 1,3 posto. Ukupan broj fizičkih osoba manji je za 8,2 posto, a iznos njihovih neizvršenih osnova za 12,7 posto.
Službeno je usvojena odluka Ministarstva unutarnjih poslova o poskupljenju tehničkih pregleda.
Ovom će odlukom vozači trebati izdvojiti i do 15 posto više sredstava u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je prvo poskupljenje nakon 10 godina. Odluka o poskupljenju stupa na snagu 17. rujna, piše Index.hr.
Naknade za redovni ili izvanredni tehnički pregled:
– moped, motocikl ili laka prikolica – 14.19 eura (dosad 12.30 eura)
– osobni automobil, priključno vozilo ili traktor – 23.36 eura (dosad 20.25 eura)
– autobus ili teretni automobil – 37.55 eura (dosad 32.55 eura).
Ispitivanje ispušnih plinova motornih vozila – EKO-test:
– vozilo s dizelskim motorom – 15.71 euro (poskupljenje od dva eura)
– vozilo s BEZ-KAT motorom – 8.12 eura (poskupljenje od jednog eura)
– vozilo s REG-KAT motorom – 15.25 eura (poskupljenje od dva eura).
Naknade za preventivni tehnički pregled:
– moped, motocikl – 8.12 eura (dosad 7.04 eura)
– osobni automobil – 11.15 eura (dosad 9.67 eura)
– autobus, teretni automobil, priključno vozilo – 18.81 euro (dosad 16.30 eura)
Naknade za periodični tehnički pregled kočnica:
– autobus ili teretni automobil (vozilo s hidrauličnom ili zračno-hidrauličnom kočnom instalacijom) – 93.39 eura (dosad 80.94 eura)
– autobus ili teretni automobil (vozilo sa zračnom kočnom instalacijom) – 154.31 euro (133.74 eura)
– priključno vozilo (vozilo sa zračnom kočnom instalacijom) – 75.11 eura (65.10 eura).
Naknade za administrativne poslove oko registracije vozila:
– poslovi koji prethode registraciji i produženju važenja prometne dozvole – uvid odnosno provjera dokumentacije o uplati propisanih obveza (porez, carina, obvezno
– osiguranje, posebna naknada za okoliš, naknada za ceste, upravna pristojba i dr.) – 7.06 eura (dosad 6.12 eura)
– naplata propisanih obveza iz red. br. 13 (iznos za jednu uslugu) – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)
– ovjera prometne dozvole – 7.06 eura (dosad 6.12 eura)
– odjava vozila, izdavanje potvrde iz evidencije – 2.18 eura (dosad 1.90 eura)
– izdavanje registarskih i izvoznih pločica – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)
– zamjena ili izdavanje nove prometne dozvole – 7.92 eura (dosad 6.86 eura)
– zamjena, izdavanje ili ovjera kartona tehničke ispravnosti lake prikolice – 3.50 eura (dosad 3.03
Ostale naknade:
– dodatni pregled plinskih instalacija na vozilu koje za pogon koristi smjesu butan-propan ili metan – 10.16 eura (dosad 8.81 euro)
– pregled vozila radi promjene tehničkog stanja (boja, šasija, kuka i sl.) – 7.59 eura (dosad 6.58 eura)
– utiskivanje broja šasije na vozilo – 15.25 eura (dosad 13.21 euro)
– izdavanje pokusnih pločica i potvrde o izdavanju pokusnih pločica – 2.64 eura (dosad 2.29 eura)
– obrasci i registri tehničkog pregleda – 1.43 eura (1.24 eura).