Povežite se s nama

Međimurje

Projekt “Kultura se fura” u Čakovcu: tijekom 20 mjeseci održat će se čak stotinu čitalačkih radionica!

Objavljeno:

- dana

U multimedijalnoj dvorani Knjižnice “Nikola Zrinski” Čakovec održana je Početna konferencija projekta “Kultura se fura”, čiji je cilj pridonijeti promicanju rane pismenosti i kulture čitanja u obiteljima te unaprijediti opće čitalačke navike u ruralnim sredinama Međimurja.

Korisnik projekta s trajanjem od 16. rujna 2021. do 16. rujna 2023. je čakovečka Knjižnica, a partneri su Grad Čakovec i Međimurska županija.

Novi Bibliobus

Ugovorena vrijednost projekta je 3.358.734,43 kune, pri čemu je dominantna proračunska stavka nabava novog vozila za bibliobus. Procijenjena vrijednost autobusa koji će zamijeniti aktualni bibliobus iz 2003. godine je tri milijuna kuna s PDV-om, a bit će suvremeno opremljen knjižnom i multimedijalnom građom, informatičkom podrškom te prilagođen za osobe s invaliditetom.

Također, vrlo vrijedna projektna aktivnost je održavanje stotinu čitalačkih radionica namijenjenih mlađoj i zrelijoj populaciji u ruralnim područjima. Tijekom 20 mjeseci bit će održano 80 radionica “Pričaonica” za 115 djece u ciljanoj skupini do 25 godina i 20 radionica “Čituljak” za dvadeset osoba starijih od 54 godine. Projekt sufinanciraju Europski socijalni fond – 85 % te Ministarstvo kulture i medija (Proračun RH) – 15%.

Dosad je održano 17 čitalačkih radionica, a odaziv govori u prilog procjeni da će broj sudionika biti veći od planiranog. V. d. ravnateljice Knjižnice Ljiljana Križan istaknula je tradiciju “pokretne knjižnice” u Međimurju koja je 50-ih godina započela prenošenjem knjiga u koferima.

– Zgodno je vidjeti veze između današnje situacije i više od 60 godina ranije. Knjižnica je tada imala 5000 knjiga: za usporedbu, mi pribavljamo oko 6000 knjiga svake godine. Knjižnica je tada imala posudbenu biblioteku koja je osiguravala knjige za naša sela u kovčezima, kojih je tada bilo osam, a oni su neprestano kolali selima.

Već se tada mislilo na sve dijelove Međimurja te se pristup knjigama želio omogućiti svakoj kući, što danas radimo putem bibliobusa koji je dostupan od 70-ih godina te je danas jedan od tek šest u zemlji – objasnila je Križan i naglasila da je zahvaljujući podršci osnivača i resornog Ministarstva ovaj projekt svojevrsna garancija da će knjiga i dalje dolaziti do svakog kutka Međimurja.

Osobni razvoj

Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini izrazila je zadovoljstvo radom ustanove i bibliobusne službe te njenih djelatnika, s tridesetak stajališta ispred škola, vrtića, društvenih domova i tvrtki, u kojoj prepoznaje predanost i motiviranost za novosti u Knjižnici.

– Ovaj projekt ima nekoliko ključnih segmenata koje valja spomenuti. Prvi je taj da Bibliobusna služba koja djeluje u čakovečkoj knjižnici omogućuje dolazak knjige u svaki kutak Međimurja. Posebno je to važno za naše sugrađane koji nemaju mogućnost dolaziti u Čakovec samo zbog posuđivanja knjige. Drugi je činjenica da će novi, moderni bibliobus zamijeniti dosadašnji koji se u protekla dva desetljeća itekako naradio te će omogućiti još kvalitetniju uslugu. Ujedno, ovaj projekt u potpunosti se financira sredstvima Europskoga socijalnog fonda te Ministarstva kulture i medija.

Time je gradskom i županijskom proračunu omogućeno da sredstva ulažemo u nove projekte od kojih će poput ovog, korist imati svi građani i koji će nam omogućiti nove razvojne mogućnosti – rekla je gradonačelnica, dodavši da budući da čitanje ima barem dvije dimenzije – intelektualnu i emocionalnu. Ono ne unaprjeđuje samo razumijevanje i kritički pristup životu, pojedincu i zajednici, već pridonosi i cjelovitom osobnom razvoju.

Financiranje Bibliobusne službe u domeni je Međimurske županije pa je u tom svjetlu župan Matija Posavec istaknuo kako se upravo u najsjevernijoj županiji s knjigom krenulo u trenucima kada ona nije bila svakome dostupna, što je najveća vrijednost.

– Otvarale su se tada prve knjižnice, formirale prve organizirane službe koje omogućuju i populariziraju čitanje. I iako je uvijek bilo propitkivanja je li nam bibliobusna služba potrebna ili nije, odlučili smo je održati sa željom da usadimo svijest o važnosti čitanja svakom stanovniku, da mu čitanje bude dostupno, da se stvori kultura čitanja, posebice danas u svijetu globalizacije i interneta. Srećom, sredstva koja smo osigurali za službu zamijenit će se onima iz europskih fondova – naglasio je Posavec.

Važnije od ocjena

Projekt “Kultura se fura” prijavljen je na Poziv “Čitanjem do uključivog društva” Ministarstva kulture i medija RH. Stjecanje znanja i vještina uza školovanje od primarne je važnosti, a novija istraživanja pokazuju da upravo viša razina čitalačke pismenosti povećava izvjesnost nastavka školovanja pojedinca do 21. godine života i da pouzdanije od školskih ocjena predviđa uspjeh profesionalne karijere te je povezana sa sklonošću cjeloživotnom učenju, sudjelovanjem u društvu te gospodarskom i političkom djelovanju.

Prema statistici Nacionalne sveučilišne knjižnice (NSK), mrežom narodnih knjižnica pokriveno je 98,7 % gradova i 49 % općina. Usprkos velikoj pokrivenosti, u knjižnice je učlanjeno tek 12,3 % stanovnika – s tim da broj članova i posudbi pada, jer pada i broj stanovnika.

Čakovečka Knjižnica “Nikola Zrinski” ima 6700 članova, a kako jednu člansku iskaznicu koristi više članova domaćinstva, realni broj korisnika je i do triput veći. Bibliobusna služba ima 1700 članova. Projektnim aktivnostima čitalačkih radionica projekta “Kultura se fura” obuhvaćeni su: OŠ Donji Kraljevec, dječji vrtići “Ribica” Žabnik, “Suncokret” Strahoninec, “Mala tratinčica” Podturen, “Sunčeko” Selnica, “Zipka” Gornji Mihaljevec, Belica, “Pčelice” Ivanovec te domovi za starije i nemoćne “Japa” Štrigova i “Buza” Slakovec.

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje